Hrvatska granična policija dobro surađuje sa graničnom policijom i policijom Bosne i Hercegovine, ocjenjuju u hrvatskom Ministarstvu unutarnjih poslova. Hrvatska ne bilježi povećani broj tražitelja azila, a u zagrebačkom prihvatilištu za tražitelje azila veći je broj onih koji su vraćeni u Hrvatsku iz Slovenije po takozvanim "dublinskim pravilima", nego po principu readmisije.
Hrvatska policija je u prva četiri mjeseca ove godine u ilegalnom prelasku državne granice zabilježila 1.760 osoba, kazao je za javnu televiziju prvi čovjek hrvatske granične policije Zoran Ničeno.
"Od 1.760 ilegalnih prelazaka u prva četiri mjeseca ove godine, njih 295 možemo direktno povezati da su došli iz Bosne i Hercegovine, a od tog broja je nešto više od 200 po readmisijskom sporazumu vraćeno u BiH", istakao je Ničeno.
On kaže da je broj pokušaja ilegalnih ulazaka iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku osjetno manji nego stotinu dnevno, kako špekuliraju neki mediji, i pohvalio je dobru suradnju sa kolegama u Bosni i Hercegovini, koja bi uskoro mogla biti još uspješnija.
"Hrvatska policija dobro surađuje sa Graničnom policijom i policijom u BiH. U prva četiri mjeseca 2018. godine proveli smo s njima 350 mješovitih ophodnji kako bismo zajednički djelovali na ilegalne migracije. Dobra je vijest da je Granična policija BiH pred potpisivanjem Statusnog sporazuma s Europskom agencijom za graničnu i obalnu stražu Frontex čime bi mogli dobiti značajne koristi i u broju ljudi i u tehnici koje bi mogli staviti na svoje granice", kazao je Zoran Ničeno.
U prva četiri mjeseca 2018. bilo je 1.760 ilegalnih prelazaka: Zoran Ničeno
Zajedničke ophodnje provode se na teritoriju i jedne i druge zemlje te, ukoliko se na teritoriju Hrvatske zamijeti ilegalne migrante i nedvojbeno ustanovi da su došli iz Bosne i Hercegovine, oni postupkom readmisije budu vraćeni otkuda su došli.
Ukupan broj pokušaja ilegalnih ulazaka u zemlju je za 60 posto veći nego u istom razdoblju prošle godine, a broj osoba koje su zatražile azil oko 400, dakle otprilike na istoj razini kao i godinu ranije.
Međutim, pravnica u zagrebačkom Centru za mirovne studije (CMS) Vanja Bakalović za Radio Slobodna Europa (RSE) kaže da mnogi migranti kojima je zahtjev za međunarodnom zaštitom u Hrvatskoj prihvaćen u obradu ipak ne ostaju u Hrvatskoj.
"Ljudi koji uspiju ući u sustav kao tražitelji često napuštaju Hrvatsku zbog loših uvjeta integracije i zato što je malen broj odobrenih zaštita u odnosu na broj ljudi koji je zatraže", riječi su Vanje Bakalović.
Na današnji dan u policijskim prihvatnim centrima za migrante u Porinu, Kutini, Ježevu, Tovarniku i Trilju smješteno je ukupno 446 osoba.
Slovenski mediji govore o velikom pritisku ilegalnih migranata iz Hrvatske. Prošlog vikenda policija ih je pronašla 82, i nakon što su zatražili azil, odvedeni su u prihvatni centar.
U prva četiri mjeseca Slovenija je u Hrvatsku vratila 135 ilegalnih migranata. Među onima koje Slovenija vraća u Hrvatsku, pravnica CMS-a kazala je da je mnogo više onih iz velikog izbjegličkog vala 2016, nego novih izbjeglica.
"Treba reći da je u zagrebačkom prihvatilištu za tražitelje azila 'Porin' veći broj onih koji su vraćeni putem 'dublinskih pravila'", navela je Bakalović.
Nastavak ilegalnih ulazaka iz Srbije
Prošlog tjedna je hrvatski MUP vezano za mogućnost pojačanog priljeva migranata naložio za sedam policijskih uprava stroži nadzor granica, a ministar Davor Božinović kazao je kako nije riječ o izvanrednim mjerama, i da se intenzivno razgovara sa državama na tzv. balkanskoj ruti.
"Pokrenuli smo intenzivnu diplomatsku inicijativu, pogotovo prema zemljama na tzv. balkanskoj ruti jer one su s jedne strane kandidati za članstvo u Europskoj uniji, s druge strane stoji pitanje kako upravljaju granicama i migracijama. Jedno od pitanja koje će se dodatno analizirati je s kakvim potencijalima raspolažu", kazao je Božinović.
"Hrvatska će i zbog njih i zbog sebe", istakao je ministar Božinović, "ukazivati na propuste i što treba u tom smislu poboljšati jer granica ima dvije strane".
"S jedne strane imamo hrvatsku graničnu policiju koja je sigurno u regiji najbrojnija, najopremljenija i najsposobnija, a s druge strane, u zemljama tzv. balkanske rute nemamo takve potencijale, pa u razgovorima s njima preventivno ukazujemo da je to pitanje kojim će se morati ozbiljnije pozabaviti. Vidimo i po reakcijama nekih policija u susjedstvu da postaju svjesni da bi to mogao biti problem", zaključio je Božinović.
Iako je pozornost javnosti i medija usmjerena ponajprije na granicu sa BiH, nastavljaju se pokušaji ilegalnih ulazaka i iz Srbije.
Tako je hrvatska policija 15. svibnja u Žutnici pored Krapine u vozilu srpskih registracijskih oznaka pronašla petero ilegalnih migranata, koji su se po vlastitom priznanju u vozilo ukrcali u Beogradu.
Protiv vozača kamiona, državljanina Srbije, pokrenut je kazneni postupak, a oni su vraćeni na granični prijelaz Bajakovo na postupak readmisije u Srbiju.
Slovenska policija je 20. svibnja na graničnom prijelazu Bregana – Obrežje u vozilu bugarskih registracijskih oznaka pronašla troje ilegalnih migranata koji su potom predani hrvatskoj policiji.