Hrvatska je izgubila arbitražu na trgovačkom sudu u Washingtonu oko hrvatske naftne kompanije Ine sa suvlasnikom, mađarskom naftnom tvrtkom MOL.
MOL-u je odbijena većina zahtjeva, ali za ono što je prihvaćeno, Hrvatska mora platiti 236 milijuna dolara kazne i kamata.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ocijenio je da je "ovo jedan od brojnih aspekata našeg rada naslijeđen od ranijih vlada".
"Vlada Zorana Milanovića je donosila odluke u odnosu na liberalizaciju tržišta plina. Većina uspjelih zahtjeva MOL-a odnosi se upravo na liberalizaciju tržišta plina, dakle to su odluke Milanovićeve vlade iz 2014. godine", kazao je premijer na početku sjednice hrvatske Vlade 7. srpnja.
Tijek sudskog procesa
Ukupna mađarska potraživanja iznosila su 1,1 milijardu dolara.
Hrvatska je izgubila spor protiv MOL-a na Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu (ICSID).
Postupak je pokrenuo MOL krajem 2013., tužeći hrvatsku Vladu da nije ispoštovala obveze iz Ugovora o plinskom poslovanju iz 2009., kojim je bilo predviđeno izdvajanje dijela plinskog biznisa iz Ine.
Washingtonski arbitražni sud nije prihvatio hrvatski argument da je taj ugovor rezultat koruptivnih radnji.
Vrhovni sud Hrvatske potvrdio je u prosincu prošle godine presudu kojom su bivši hrvatski premijer Ivo Sanader i bivši čelnik MOL-a Zsolt Hernadi osuđeni zbog primanja, odnosno davanja mita u zamjenu za upravljačka prava u Ini i izdvajanje plinskog biznisa.
Deblokada hrvatskog pristupa OECD-u
Urednik specijaliziranog portala energypress.net Ivan Brodić u izjavi za Radio Slobodna Europa (RSE) ne slaže se sa Plenkovićevom ocjenom da je to još jedan kostur iz ormara.
Plenković: Ovo je naslijeđe odluka ranijih vlada (2. lipnja 2022.)
"Ova je to Vlada naslijedila, no nije istina da nije mogla baš ništa učiniti, bilo u smjeru odgovora, bilo u smjeru radikalizacije, pa i izlaska iz arbitraže. Naravno, ta radikalizacija bi onda donijela i neke druge konzekvence. Ali činjenica je da ova Vlada apsolutno ništa nije učinila, nego je očito čekala da se stvari riješe same od sebe", tvrdi Brodić.
On podsjeća da je Mađarska upravo zbog Ine i MOL-a blokirala hrvatski ulazak u važnu globalnu multilateralnu integraciju - Organizaciju za ekonomsku sigurnost i suradnju (OECD).
iz arhive rse Vlada traži savjetnika, priprema li se MOL za prodaju?"Mađarska je blokirala hrvatski ulazak optužujući je za antiinvesticijsku politiku. A za njih je antiinvesticijska politika to da je hrvatska Vlada – tvrde Mađari – iz političkih motiva zaratili sa stranim investitorom, odnosno sa MOL-om", pojašnjava naš sugovornik.
Zanimljivo je da je – odmah nakon što je ova arbitraža završena – 7. srpnja u Hrvatsku stigao zamjenik glavnog tajnika OECD-a Ulrik Vestergaard Knudsen.
Nakon razgovora sa izaslanstvom Hrvatskog sabora, on je najavio službeni početak pregovora za pristupanje Hrvatske OECD-u.
"Hrvatska ovime dobiva pristup ekspertizi OECD-a i priliku za aktivan glas u radu OECD-ovih odbora. Važno je naglasiti kako naši standardi nerijetko postaju standardi G-20", kazao je Knudsen čestitavši Hrvatskoj na otvaranju pregovaračkog procesa.
Knudsena 8. srpnja prima i premijer Andrej Plenković.
MOL u svom priopćenju posebno ističe da odluka washingtonskog arbitražnog suda odbija sve optužbe na račun Hernadija, što znači da je bivši čelnik MOL-a, koji je navodno korumpirao Sanadera, nevin.
Ništetnost ugovora
Poduzetnik i bivši predsjednik Nadzornog odbora Ine u kojem je bio od prosinca 2016. do prosinca 2021. godine Damir Vanđelić, koji je i sam svjedočio pred washingtonskim sudom, u izjavi za RSE podsjeća da je hrvatski sud presudio da je taj ugovor nastao kao rezultat kaznenog djela.
"I taj ugovor je ništetan. I ovaj trgovački sud u Washingtonu koji provodi ovu arbitražu nije mjesto gdje ćete rješavati ovakve stvari", naglašava Vanđelić.
On podsjeća da je niz pravnih eksperata kazao da je – nakon što je hrvatski sud presudio da je ugovor nastao kao rezultat korupcije – trebalo konstatirati njegovu ništetnost i – izići iz arbitraže.
Vanđelić tvrdi da su u Državnom odvjetništvu koje je zastupalo Hrvatsku u Washingtonu očekivali da im Vlada naloži da potegnu argument ništetnosti ugovora, ali da takav nalog iz Vlade nije stigao.
On očekuje da Vlada reagira na odluku washingtonskog suda.
"Stvar je suvereniteta naše zemlje da štiti naše sudstvo. Jer prihvaćanjem takvog stava da trgovački sud u Washingtonu debatira o kaznenom djelu počinjenom u Hrvatskoj o kojem je pravomoćnu presudu potvrdio i Vrhovni sud Hrvatske je udar na suverenost našeg sudstva, i očekujem od Vlade da na to reagira", odlučan je Vanđelić.
Je li Hrvatska mogla dobiti spor?
Ministar ekonomskih resora u dvije hrvatske vlade lijevog centra, a sada lider manje liberalne stranke Reformista u vladajućoj koaliciji Radimir Čačić za RSE kaže kako su hrvatski predstavnici pred sudom "relativno profesionalno" obavili posao, ali da Hrvatska nije mogla dobiti ovaj spor, jer se Sanaderova vlada nije država onoga što je sama potpisala.
Ivo Sanader, nekadašnji predsjednik hrvatske Vlade, 22. listopada 2018.
"U ovu arbitražu je 2013. godine neodgovorno i politikantski ušao tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. To nije bilo pametno. To je trebalo rješavati na druge načine. I nakon toga na to se upozoravalo, ali uvijek se u politici nađe dovoljno demagoga kojima je sasvim svejedno što će hrvatski građani na kraju platiti - oni prikupljaju svoje političke poene. Tu se Most posebno iskazao. A sada će to trebati platiti", zaključuje Čačić.
Prema Čačićevoj ocjeni, bude li se iznova razgovaralo o prodaji MOL-ovih dionica Hrvatskoj, situacija će biti čišća, jer je sada sporna situacija sa plinskim biznisom ovom presudom washingtonske arbitraže raščišćena.
Čačić: Problem je trebalo rješavati na druge načine (14. studenog 2012.)
Hrvatska je već izgubila jednu arbitražu protiv MOL-a u Švicarskoj 2016. godine, kojom je odbijen hrvatski zahtjev da se zbog koruptivnih radnji ponište izmjene i dopune Ugovora o međusobnim odnosima dioničara i Ugovora o plinskom poslovanju iz 2009.
Hrvatska se nakon što je Vrhovni sud Hrvatske potvrdio usuđujuće presude Sanaderu i Hernadiju žalila na tu odluku.
Aktualno MOL ima 49,1 posto dionica Ine, a hrvatska Vlada 44,8 posto.