Predstavnici šest stranaka potpisnica Kreševske deklaracije trebali bi se okupiti 8. marta u Mostaru, a jedna od glavnih tema sastanka biće dogovor o jednom predsjedničkom kandidatu iz reda hrvatskog naroda. S obzirom na različite političke stvavove, malo je je vjerovatno da će dogovor u ponedjeljak biti postignut.
Za lidera HDZ-a 1990. Božu Ljubića o zajedničkom kandidatu kreševske šestorke prerano je govoriti jer smatra kako još uvijek ima vremena za izmjene Ustava BiH. Ljubić podsjeća da BiH na tragu presude Suda za ljudska prava u Strazburu mora promijeniti diskriminatorske odredbe prema pripadnicima manjina, te naglašava kako bi neizravan izbor članova Predsjedništva u Parlamentu, a što je bio dio i butmirskog paketa, moglo biti dijelom rješenja:
„Na osnovu prijedloga najmanje pet zastupnika u Zastupničkom domu, prijedlozi bi onda išli u Dom naroda i u Domu naroda bi se utvrđivala lista od tri kandidata, koje bi onda kao paket išli na potvrđivanje u Zastupnički dom. U tom prijedlogu, naravno, nisu se spominjali ni Hrvati, ni Srbi, ni Bošnjaci, ni ostali - i na taj način bi zapravo bile otklonjene diskriminatorne odredbe prema nacionalnim manjinama i praktično svako bi mogao biti kandidiran. Ali mi Hrvati bismo na taj način dobili priliku jednaku kao i ostala dva konstititivna naroda da utječemo na izbor članova Predsjedništva.“
Ako do promjena Ustava ne dođe, u HDZ-u 1990. smatraju kako bi do zajedničkog kandidata kreševska šestorka mogla doći svojevrsnim referendumom među hrvatskim biračima. Ideju su podržali i u HSP-u Đapić - dr. Jurišić, svjesni nepostojanja jedinstvenog stava. Predsjednik Hrvatske stranke prava Zvonko Jurišić kaže:
„Da se obavi jedan unutarnji, mali referendum koji bi od tih kandidata imao najveću potporu za kandidata za člana Predsjedništva - i mislim da bi to bio pravi put.“
Komšić ponovo u utrci
Dok je u HDZ-u BiH pitanje referenduma opcija o kojoj se tek treba razgovarati, u ovoj stranci naglašavaju i kako se ozbiljne reforme Ustava mogu desiti tek nakon izbora. Ivo Miro Jović, član HDZ-a BiH koji je na prošlim izborima poražen od strane SDP-ovog kandidata, za RSE kaže:
„Poželjno bi bilo da postoji konsenzus među hrvatskim strankama oko istupa sa zajedničkim nastojanjima. Zašto? To je vitalni nacionalni interes. I to bi spadalo u vitalne nacionalne interese imati člana Predsjedništva da bi pokazao da je ovo naša zemlja i da u njoj živimo i da ćemo živjeti, ali ipak i slobodu.“
Sličnog je mišljenja i Jerko Ivanković Lijanović, čija je stranka Radom za boljitak također potpisnica Kreševske deklaracije. Izmjene Ustava prije izbora su nerealne, dodaje Ivanković, koji je svoju kandidaturu već objavio iako podršku partnerskih stranaka nema:
„Nemam podršku ostalih, ali ja se nadam da oni neće ići sa kandidaturama - jer svaka kandidatura od bilo koje hrvatske stranke bi onda izravno osigurala Željku Komšiću prolaz u Predsjedništvo.“
Pored Ivankovića, da sada jedini poznati kandidat iz reda hrvatskog naroda potvrđen od svoje stranke je aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH i član SDP-a Željko Komšić.
U ovoj stranci naglašavaju kako parcijalne ustavne promjene ne mogu podržati. Navode kreševske šestorke kako je izbor Komšića diskriminacija Hrvata jer je pobijedio zahvaljujući bošnjačkim glasovima u SDP-u odbacuju. Član Glavnog odbora stranke Damir Mašić za RSE kaže:
„To što oni sada imaju problem, što im ne odgovara takav izbor članova Predsjedništva, a počeo im je neodgovarati onog momenta kada nisu počeli biti birani kandidati koje oni predlažu, i to je njihov problem.“
Zanimljivo je kako se protivnici SDP-a slažu kako Željko Komšić nije bio ni lošiji ni bolji od ostalih. Ono što u SDP-u smatraju kao vrijednost - predsjednik svih građana i naroda BiH, u strankama sa hrvatskim predznakom Komšiću je dijelom zamjereno jer je ipak član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
U stranci Radom za boljitak smatraju i da je bilo premalo incijativa za pokretanje gospodarstva, dok u HSP-u navode loša kadrovska rješenja u ambasadama i konzularnim predstavništvima BiH. Naredni sastanak kreševske šestoroke zakazan je za 8. mart.
Za lidera HDZ-a 1990. Božu Ljubića o zajedničkom kandidatu kreševske šestorke prerano je govoriti jer smatra kako još uvijek ima vremena za izmjene Ustava BiH. Ljubić podsjeća da BiH na tragu presude Suda za ljudska prava u Strazburu mora promijeniti diskriminatorske odredbe prema pripadnicima manjina, te naglašava kako bi neizravan izbor članova Predsjedništva u Parlamentu, a što je bio dio i butmirskog paketa, moglo biti dijelom rješenja:
„Na osnovu prijedloga najmanje pet zastupnika u Zastupničkom domu, prijedlozi bi onda išli u Dom naroda i u Domu naroda bi se utvrđivala lista od tri kandidata, koje bi onda kao paket išli na potvrđivanje u Zastupnički dom. U tom prijedlogu, naravno, nisu se spominjali ni Hrvati, ni Srbi, ni Bošnjaci, ni ostali - i na taj način bi zapravo bile otklonjene diskriminatorne odredbe prema nacionalnim manjinama i praktično svako bi mogao biti kandidiran. Ali mi Hrvati bismo na taj način dobili priliku jednaku kao i ostala dva konstititivna naroda da utječemo na izbor članova Predsjedništva.“
Ako do promjena Ustava ne dođe, u HDZ-u 1990. smatraju kako bi do zajedničkog kandidata kreševska šestorka mogla doći svojevrsnim referendumom među hrvatskim biračima. Ideju su podržali i u HSP-u Đapić - dr. Jurišić, svjesni nepostojanja jedinstvenog stava. Predsjednik Hrvatske stranke prava Zvonko Jurišić kaže:
„Da se obavi jedan unutarnji, mali referendum koji bi od tih kandidata imao najveću potporu za kandidata za člana Predsjedništva - i mislim da bi to bio pravi put.“
Komšić ponovo u utrci
Dok je u HDZ-u BiH pitanje referenduma opcija o kojoj se tek treba razgovarati, u ovoj stranci naglašavaju i kako se ozbiljne reforme Ustava mogu desiti tek nakon izbora. Ivo Miro Jović, član HDZ-a BiH koji je na prošlim izborima poražen od strane SDP-ovog kandidata, za RSE kaže:
„Poželjno bi bilo da postoji konsenzus među hrvatskim strankama oko istupa sa zajedničkim nastojanjima. Zašto? To je vitalni nacionalni interes. I to bi spadalo u vitalne nacionalne interese imati člana Predsjedništva da bi pokazao da je ovo naša zemlja i da u njoj živimo i da ćemo živjeti, ali ipak i slobodu.“
Sličnog je mišljenja i Jerko Ivanković Lijanović, čija je stranka Radom za boljitak također potpisnica Kreševske deklaracije. Izmjene Ustava prije izbora su nerealne, dodaje Ivanković, koji je svoju kandidaturu već objavio iako podršku partnerskih stranaka nema:
„Nemam podršku ostalih, ali ja se nadam da oni neće ići sa kandidaturama - jer svaka kandidatura od bilo koje hrvatske stranke bi onda izravno osigurala Željku Komšiću prolaz u Predsjedništvo.“
Pored Ivankovića, da sada jedini poznati kandidat iz reda hrvatskog naroda potvrđen od svoje stranke je aktuelni predsjedavajući Predsjedništva BiH i član SDP-a Željko Komšić.
U ovoj stranci naglašavaju kako parcijalne ustavne promjene ne mogu podržati. Navode kreševske šestorke kako je izbor Komšića diskriminacija Hrvata jer je pobijedio zahvaljujući bošnjačkim glasovima u SDP-u odbacuju. Član Glavnog odbora stranke Damir Mašić za RSE kaže:
„To što oni sada imaju problem, što im ne odgovara takav izbor članova Predsjedništva, a počeo im je neodgovarati onog momenta kada nisu počeli biti birani kandidati koje oni predlažu, i to je njihov problem.“
Zanimljivo je kako se protivnici SDP-a slažu kako Željko Komšić nije bio ni lošiji ni bolji od ostalih. Ono što u SDP-u smatraju kao vrijednost - predsjednik svih građana i naroda BiH, u strankama sa hrvatskim predznakom Komšiću je dijelom zamjereno jer je ipak član Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
U stranci Radom za boljitak smatraju i da je bilo premalo incijativa za pokretanje gospodarstva, dok u HSP-u navode loša kadrovska rješenja u ambasadama i konzularnim predstavništvima BiH. Naredni sastanak kreševske šestoroke zakazan je za 8. mart.