U programima Hrvatske radio-televizije te lokalnih radijskih i TV postaja nacionalne manjine su getoizirane i u drugom planu, pokazuje znanstveno istraživanje u kojem su godinu i pol dana praćeni programi i financiranje programa za nacionalne manjine u Hrvatskoj, koje je predstavljeno u petak u hrvatskoj Vladi.
„Onako kako mi, kao većinsko stanovništvo, percipiramo manjine to se isto odražava i u televizijskim i radijskim programima, a percipiramo ih uvijek kao 'neke druge', a to nije pošteno“, naglasila je dr Viktorija Car sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
Dr Car i dr Igor Kanižaj došli su do takvog zaključka na temelju znanstvenog istraživanja o zastupljenosti nacionalnih manjina u programima hrvatskog državnog Radija i Televizije i lokalnih radijskih i tv-postaja u Hrvatskoj. Ističu da postoje vrlo gledane emisije o nacionalnim manjinama na Hrvatskoj televiziji, kao emisija 'Prizma', ali, kaže dr Car, sve su to 'paketi' getoizacija i, manjina nema u redovnim emisijama:
„Napravila sam analizu jednomjesečnog programa središnje informativne emisije (rujan-listopad 2009. i 2008.) na sve tri nacionalne Televizije, HTV-u, RTL-u i Novoj TV. Pokazalo se da je na HTV-u, u svega jedan do dva priloga, u tih mjesec dana, bio istaknut pripadnik nacionalne manjine u prvi plan kao glavni akter neke priče. Na komercijalnim televizijama ti su podaci još puno lošiji, na primjer na RTL-u nisam našla nijedan prilog."
Problem je, nastavlja dr Car što se i u specijaliziranim emisijama manjine uglavnom prikazuju kroz jednu dimenziju:
„Sve se uvijek svodi na folklor, na tradiciju na kulturni život, što opet, na neki način, izolira i ne progovara se o onim temama koje svakodnevno muče manjine.“
Manja diskriminacija u privatnom sektoru
A nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao i Hrvate najviše muči zapošljavanje, državna poduzeća su čak obvezna prema Ustavnom zakonu voditi računa o zastupljenosti nacionalnih manjina, ali, upozorava predstavnik srpske nacionalne manjine i potpredsjednik hrvatske Vlade dr Slobodan Uzelac, praksa je sasvim obrnuta:
„Prema svemu što do nas stiže, pripadnici nacionalnih manjina su manje diskriminirani u privatnom, negoli u javnom sektoru, što se tiče zapošljavanja.“
Saborski zastupnik Ratko Gajica posebno upozorava na problem povratka kojim se, kaže, i nacionalne i lokalne radio i tv kuće nedovoljno bave:
„Knin, Zadar, Sisak, Karlovac, Gospić...govorim o lokalnim radijima koji su u nadležnosti Hrvatskog radija, na tim radijskim stanicama nema problematike povratka Srba, a radi se o sredinama koje su izrazito povratničke. E, sad, ako se tome ne obraća pažnja, to znači da to za urednike nije važno pitanje, osim, zaključuje Gajica, ako se ne želi promovirati stav 'nema ih više i ,točka'“
U ime kluba zastupnika srpske nacionalne manjine dr Milorad Pupovac izravno je optužio Hrvatsku televiziju da ignorira njihove press konferencije, a upozorava i na još uvijek prisutan govor mržnje, osobito na internetskim portalima:
„Na žalost, kaže Pupovac, ako pogledate portale Jutarnjeg lista ispod tekstova, portale Večernjeg lista ispod tekstova, vidjet ćete enormne količine govora mržnje, na spomen nekog imena, na spomen neke etničke grupe ili na spomen nekog problema vezanog s tim.“
Potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade Hrvatske, povjesničar dr Đuro Zatezalo kaže da je bio iznenađen odgovorm dogradonačelnice Gospića kad ju je nedavno upitao za spomenik Nikole Tesle:
„Upitao sam tu donačelnicu 'jeste li obnovili u Gospiću spomenik Nikole Tesle?' Znate što mi kaže - 'nismo i nikada nećemo, neće nikada imati bistu u Gospiću! Nikada, nek' mu dižu tamo'.“
RSE: To vam je ovih dana rekla?
Zatezalo: Da, prije mjesec dana.
Saborska zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine Zdenka Čuhnil ističe da u hrvatskim elektronskim medijima nedostaju emisije na jezicima manjina, što onima čiji je jezik sličan hrvatskom i nije toliko važno.
„Ali, manjine koje se jezično razlikuju, žele imati informiranje na jezicima nacionalnih manjina“, naglašava Čuhnil.
Član Programskog vijeća Hrvatske radio-televizije Dragan Crnogorac zaključuje kako o zastupljenosti manjina na hrvatskom državnom Radiju i Televiziji najbolje govori sama Programska orijentacija HRT-a za 2010. godinu:
„Taj dokument ima 292 stranice, na 290-oj strani se nalazi sadržaj koji je namijenjen pripadnicima nacionalnih manjina u programu Hrvatske radio-televizije i ukupno ima -16 redaka!“
„Onako kako mi, kao većinsko stanovništvo, percipiramo manjine to se isto odražava i u televizijskim i radijskim programima, a percipiramo ih uvijek kao 'neke druge', a to nije pošteno“, naglasila je dr Viktorija Car sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.
Dr Car i dr Igor Kanižaj došli su do takvog zaključka na temelju znanstvenog istraživanja o zastupljenosti nacionalnih manjina u programima hrvatskog državnog Radija i Televizije i lokalnih radijskih i tv-postaja u Hrvatskoj. Ističu da postoje vrlo gledane emisije o nacionalnim manjinama na Hrvatskoj televiziji, kao emisija 'Prizma', ali, kaže dr Car, sve su to 'paketi' getoizacija i, manjina nema u redovnim emisijama:
„Napravila sam analizu jednomjesečnog programa središnje informativne emisije (rujan-listopad 2009. i 2008.) na sve tri nacionalne Televizije, HTV-u, RTL-u i Novoj TV. Pokazalo se da je na HTV-u, u svega jedan do dva priloga, u tih mjesec dana, bio istaknut pripadnik nacionalne manjine u prvi plan kao glavni akter neke priče. Na komercijalnim televizijama ti su podaci još puno lošiji, na primjer na RTL-u nisam našla nijedan prilog."
Problem je, nastavlja dr Car što se i u specijaliziranim emisijama manjine uglavnom prikazuju kroz jednu dimenziju:
„Sve se uvijek svodi na folklor, na tradiciju na kulturni život, što opet, na neki način, izolira i ne progovara se o onim temama koje svakodnevno muče manjine.“
Manja diskriminacija u privatnom sektoru
A nacionalne manjine u Hrvatskoj, kao i Hrvate najviše muči zapošljavanje, državna poduzeća su čak obvezna prema Ustavnom zakonu voditi računa o zastupljenosti nacionalnih manjina, ali, upozorava predstavnik srpske nacionalne manjine i potpredsjednik hrvatske Vlade dr Slobodan Uzelac, praksa je sasvim obrnuta:
„Prema svemu što do nas stiže, pripadnici nacionalnih manjina su manje diskriminirani u privatnom, negoli u javnom sektoru, što se tiče zapošljavanja.“
Saborski zastupnik Ratko Gajica posebno upozorava na problem povratka kojim se, kaže, i nacionalne i lokalne radio i tv kuće nedovoljno bave:
„Knin, Zadar, Sisak, Karlovac, Gospić...govorim o lokalnim radijima koji su u nadležnosti Hrvatskog radija, na tim radijskim stanicama nema problematike povratka Srba, a radi se o sredinama koje su izrazito povratničke. E, sad, ako se tome ne obraća pažnja, to znači da to za urednike nije važno pitanje, osim, zaključuje Gajica, ako se ne želi promovirati stav 'nema ih više i ,točka'“
U ime kluba zastupnika srpske nacionalne manjine dr Milorad Pupovac izravno je optužio Hrvatsku televiziju da ignorira njihove press konferencije, a upozorava i na još uvijek prisutan govor mržnje, osobito na internetskim portalima:
„Na žalost, kaže Pupovac, ako pogledate portale Jutarnjeg lista ispod tekstova, portale Večernjeg lista ispod tekstova, vidjet ćete enormne količine govora mržnje, na spomen nekog imena, na spomen neke etničke grupe ili na spomen nekog problema vezanog s tim.“
Potpredsjednik Savjeta za nacionalne manjine Vlade Hrvatske, povjesničar dr Đuro Zatezalo kaže da je bio iznenađen odgovorm dogradonačelnice Gospića kad ju je nedavno upitao za spomenik Nikole Tesle:
„Upitao sam tu donačelnicu 'jeste li obnovili u Gospiću spomenik Nikole Tesle?' Znate što mi kaže - 'nismo i nikada nećemo, neće nikada imati bistu u Gospiću! Nikada, nek' mu dižu tamo'.“
RSE: To vam je ovih dana rekla?
Zatezalo: Da, prije mjesec dana.
Saborska zastupnica češke i slovačke nacionalne manjine Zdenka Čuhnil ističe da u hrvatskim elektronskim medijima nedostaju emisije na jezicima manjina, što onima čiji je jezik sličan hrvatskom i nije toliko važno.
„Ali, manjine koje se jezično razlikuju, žele imati informiranje na jezicima nacionalnih manjina“, naglašava Čuhnil.
Član Programskog vijeća Hrvatske radio-televizije Dragan Crnogorac zaključuje kako o zastupljenosti manjina na hrvatskom državnom Radiju i Televiziji najbolje govori sama Programska orijentacija HRT-a za 2010. godinu:
„Taj dokument ima 292 stranice, na 290-oj strani se nalazi sadržaj koji je namijenjen pripadnicima nacionalnih manjina u programu Hrvatske radio-televizije i ukupno ima -16 redaka!“