Jedna ili dvije donacije. Toliko su u prosjeku dobile javne kuhinje u Bosni i Hercegovini nakon ukidanja poreza na dodanu vrijednost (PDV) na doniranu hranu.
"Ja sam najavio narodu da će šleperi hrane doći, nakon toga sam se rastužio", kaže Miroslav Subašić, predsjednik Udruženje građana "Mozaik prijateljstva" koje vodi javnu kuhinju "Obrok ljubavi" u Banjaluci.
Zakon, koji je omogućio bh. kompanijama da hrana koju poklone javnim kuhinjama bude oslobođena poreza u visini od 17%, usvojen je prije tri mjeseca u državnom parlamentu.
Zakon je usvojen "u svrhu sprečavanja njenog uništavanja, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primaocima".
No, kako kažu u Upravi za indirektno oporezivanje BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE), "rezultati donacija su skromni".
Navode i kako se može donirati samo hrana kojoj ističe rok za pet dana.
Javne kuhinje u BiH, prema podacima UNDP-a za 2022. godinu, hrane oko 18 hiljada ljudi.
Taj broj raste iz dana u dan i to u prosjeku za 10 do 20 novih porodica, pa čak i više, navode predstavnici javnih kuhinja koje je kontaktirao RSE.
Šta kažu korisnici?
Svakog dana u javnu kuhinju "Obrok ljubavi" odlazi banjalučka penzionerka Milja. Najčešće, kako kaže za RSE, po hljeb.
"Korisnik sam već godinu dana, penzija mi je 385 maraka (oko 195 eura) i ružno je što su dozvolili da penzioneri moraju dolaziti u javnu kuhinju, ali šta ćeš, tako je", kaže Banjalučanka Milja.
I Mika je penzionerka koja po svoju hranu u "Obrok ljubavi" dolazi autobusom.
"Ovo mi mnogo znači, korisnica sam ove kuhinje već dvije godine", kaže za RSE Mika.
Udruženje Pomozi.ba, preko kojeg se donacije distribuiraju udruženjima i javnim kuhinjama, od stupanja zakona na snagu je do sada dobilo devet donacija. Bile su pred istekom roka trajanja od pet dana.
Kako su rekli za RSE, donacije su isporučili javnim kuhinjama širom BiH, a nešto su ostavili i za potrebe udruženja.
Najčešće su donirani, kako su iz udruženja za RSE naveli, mliječni i mesni proizvodi, sokovi, ulje, riža.
Vrijednost tih donacija bila je 60 hiljada maraka (30 hiljada eura).
Dodaju i kako nemaju najava da će novih donacija biti u narednom periodu.
Udruženje Pomozi.ba je humanitarna organizacija koja svojim djelovanjem pomaže ugroženim ljudima na području cijele Bosne i Hercegovine.
Šta kažu predstavnici javnih kuhinja?
Neke od javnih kuhinja, poput one u Bihaću, na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, nisu dobili nijednu donaciju.
Javna kuhinja u Bihaću sprema obroke za oko 300 korisnika. Decembar, 2023.
Fikret Draganović, rukovodilac jedne od tri javne kuhinje, koliko ih ima u Bihaću, za RSE kaže da se radi o "poniženju", jer se hrana donira sa kratkim rokom trajanja.
"Od ovog zakona nema ništa, ne želimo tu robu od tri, četiri, pet, sedam dana do isteka roka, ovo je ponižavanje socijale", kaže Draganović za RSE.
Ova javna kuhinja ima oko 300 korisnika, a očekuje se porast za još oko 100 korisnika u periodu od januara do aprila, ističe Draganović.
Javna kuhinja u Bihaću ima oko 300 korisnika. Očekuje se porast za oko 100 korisnika, u periodu od januara do aprila. Decembar 2023.
I iz banjalučke javne kuhinje koju vodi Udruženje građana "Mozaik prijateljstva", za RSE navode kako je bilo slučajeva da im je nuđena donacija sa isteklim rokom trajanja od devet dana.
"Tu donaciju sam odbio, a toj kompaniji nije bilo drago, jer nisam htio uzeti nešto čemu je istekao rok, to su bile mesne prerađevine u pitanju", kaže Miroslav Subašić, predsjednik ovog udruženja.
Red ispred javne kuhinje u Banjaluci, decembar 2023.
Subašić dodaje kako su oni dobili donaciju u vidu hljeba.
"Svaki dan nam dolazi sto komada hljeba upakovanog", ističe Subašić za RSE, te navodi kako "Obrok ljubavi" u Banjaluci ima oko 1.700 korisnika.
Javna kuhinja u Banjaluci.
Tri mjeseca od primjene zakona, benefite nije osjetila ni narodna kuhinja Stari grad Sarajevu koja je dobila tek jednu donaciju, i to preko Udruženja "Pomozi ba". Dobili su četiri palete soka.
"Rok trajanja mu je bio tri dana i to je bilo dovoljno za 300 porodica", navodi Amir Radeljaš, rukovodilac narodne kuhinje u Sarajevu.
Zbog kratkoće roka trajanja, te sokove, dodaje Radeljaš, su podijelili isti dan kada su ih i dobili.
"Mislili smo da će biti donacija i previše, međutim, osim tih sokova ništa više nismo dobili", kaže Radeljaš za RSE.
Prema njegovom mišljenju, posebno se moraju regulisati rokovi trajanja mlijeka, mliječnih i mesnih proizvoda, koji su najosjetljiviji proizvodi. Taj rok trajanja, kaže on, mora biti veći od 10 dana.
Narodna kuhinja Stari Grad u Sarajevu ima 646 korisnika.
Kuhinja Crvenog križa u Mostaru, također, je dobila kao donaciju određenu količinu sokova sa danom pred istek roka, što je, kaže sekretar kuhinje Crvenog križa Alen Kajtaz, neprihvatljivo.
Dodaje i kako je povećan broj zahtjeva za svakodnevnom pomoći za hranom i higijenom u Mostaru.
Sve tri javne kuhinje, koliko ih ima u Mostaru, imaju oko 600 korisnika.
Sve javne kuhinje koje je kontaktirao RSE u Sarajevu, Bihaću, Banjaluci i Mostaru bilježe, kako kažu, značajan porast broja korisnika.
Zbog čega se hrana ne donira?
Iz Udruženja poslodavaca entiteta Federacija BiH ne znaju razlog zašto je smanjen broj donacija nakon što je zakon o ukidanju PDV-a na hranu stupio na snagu.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH za RSE kaže kako se trgovci i proizvođači moraju prvo upoznati sa ovim zakonom da bi on zaista zaživio u praksi i da je to jedan od razloga smanjenih donacija.
Ističe kako zakon odgovara proizvođačima i trgovcima, ali i krajnjim korisnicima.
"Sada oni imaju smanjene troškove i uništenja te hrane, a i plaćanja PDV-a", naglašava Smailbegović.
Prema podacima Fondacije "Mozaik" iz Sarajeva, jednog od inicijatora izmjena zakona, godišnje se u BiH uništava hrana vrijednosti oko 126 miliona maraka (oko 65 miliona evra).
Pročitajte i ovo: Na doniranje hrane bez poreza u BiH se još čeka, mada je zakon usvojenRokovi trajanja hrane
Bosna i Hercegovina ima definisana pravila koja se odnose na rokove trajanje hrane i način njihovog obilježavanja na proizvodima.
Kako za RSE navode iz Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine, hrana nakon isteka roka se ne smije konzumirati, bez obzira na oznake na proizvodima 'upotrijebiti do' i 'najbolje upotrijebiti do'.
Objašnjavaju da se ta oznaka 'upotrijebiti do' odnosi na sigurnost proizvoda i ukazuje na datum do kojeg se hrana može koristiti. Nakon istega tog roka, ta hrana više nije za upotrebu, bez obzira što nema vidljive promjene u mirisu i okusu.
Dodaju i kako oznaka 'najbolje upotrijebiti do' se odnosi isključivo na kvalitet hrane. Hrana će biti sigurna za upotrebu i nakon isteka roka, ali upozoravaju kako u tom periodu može doći do promjena u okusu i izgledu te hrane.
Iz Agencije dodaju kako će u 2024. godini propisati i detaljna pravila za doniranje hrane, odnosno uslove koje moraju ispuniti donatori.