Kao dio pritiska Kine, čak i na mirno neslaganje, sud u Hong Kongu je osudio 14 ljudi, koji se, pored desetina drugih, sada suočavaju sa zatvorskom kaznom.
Optuženo je 47 osoba, osam žena i 39 muškaraca, za pokušaj "svrgavanja" vlade neslužbenim predizborima kako bi odabrali opozicione kandidate za lokalne izbore. Sudije su se u presudi složile s argumentom tužilaca da bi ova "shema" aktivista stvorila "ustavnu krizu" u slučaju da su pobjednici preliminarnih izbora zaista izabrani za zastupnike, pišu svjetski mediji.
Predizbori su održani u julu 2020. usred upozorenja da bi mogli prekršiti Zakon o nacionalnoj sigurnosti koji je stupio na snagu nekoliko dana prije. Peking brani zakon, uveden nakon masovnih prodemokratskih protesta, kao neophodan za održavanje stabilnosti, ali kritičari kažu da je Hong Kong tako lišen autonomije i građanskih sloboda.
Najveće nacionalno suđenje u Hong Kongu
Desetine najpoznatijih demokratskih aktivista suočavaju se sa zatvorskim kaznama, u nekim slučajevima i doživotnim, nekon što je sud u četvrtak, 30. maja donio presudu u najvećem nacionalnom suđenju u Hong Kongu po pitanju bezbjednosti. Njihov prekršaj je održavanje preliminarnih izbora kako bi poboljšali svoje izglede na gradskim izborima.
Vlasti su optužile 47 prodemokratskih osoba za urotu i subverzije među kojima su Benny Tai, bivši profesor prava, i Joshua Wong, vođa protesta i osnivača studentske grupe. U međuvremenu, 31 optužena osoba je priznala krivicu, napisao je New York Times.
U četvrtak su sudije koje je odabrao šef uprave Hong Konga, kojeg podržava Peking, osudili 14 preostalih aktivista i oslobodili dvije osobe.
Presude pokazuju kako su vlasti koristile sveobuhvatna ovlašćenja Zakona o nacionalnoj sigurnosti koji je nametnuo Peking kako bi ugušile političko neslaganje na kineskoj teritoriji. Kazne za koje se očekuje da će uslijediti u nadolazećim sedmicama ili mjesecima zapravo bi prethodnicu gradske opozicije, zaštitni znak njegove nekada žive političke scene, pretvorile u generaciju političkih zatvorenika.
"Poruka vlasti je jasna, bilo kakav opozicioni aktivizam, čak i umjeren, više neće biti tolerisan", rekao je za New York Times Ho-fung Hung, stručnjak za politiku Hong Konga na Unoverzitetu Johns Hopkins.
Neki od aktivista na suđenju su bivši zastupnici koji su ušli u politiku nakon što je Velika Britanija 1997. vratila Hong Kong pod upravu Kine. Većina ih je provela, najmanje tri godine u pritvoru, prije i tokom 118 dana dugog sudskog procesa.
Slučaj protiv 47 aktivista
Slučaj je počeo kada je policija uhapsila više od 50 ljudi u jutarnjim racijama u januaru 2021., dok su tužioci teretili 47 osoba za urotu kako bi pridobili kontrolu nad lokalnom upravom.
Vlasti su tvrdile da je njihov plan, koji je uključivao preliminarne izbore među kandidatima koji su se obavezali da će blokirati vladino zakonodavstvo i primorati glavnog izvršnog upravnika grada, kojeg podržava Peking, da odstupi, predstavljao nezakonitu subverziju državne vlasti, napisao je Wall Street Journal.
Branioci i zagovornici ljudskih prava su rekli da su njihove prodemokratske aktivnosti predstavljale uobičajene izborne politike i procedure koje koriste ovlašćenje uključena u zakon Hong Konga.
- Šta se sprema Kini nakon erupcije protesta?
- 'Peking izvozi politički teror': Aktivistkinja o tajnoj kineskoj policiji u svetu
Od 47 optuženih, 31 se izjasnio krivim, uključujući četvoro koji su svjedočili u korist vlade. Još 16 je pristupilo suđenju. Od toga, 14 je proglašeno krivim.
Krivična djela za koja su osuđeni može da donese i doživotne zatvorske kazne, a očekuje se da će kazne biti izrečene kasnije. Slučaj koji vodi vlast protiv 47 aktivista brzo je obezglavio gradsku prodemokratsku opoziciju.
"Nema sumnje da su hapšenja od 6. januara, i kasnije krivično gonjenje, koje se tek sada privodi kraju, bila apsolutna transformacija", rekao je Thomas Kellogg, izvršni direktor Georgetown Centra za azijsko pravo.
Prije toga, postojala je mogućnost da vlada Hong Konga usko koristi svoja nova zakonska ovlašćenja, ciljajući samo na najekstremnije aktiviste, poput onih koji su pozivali na nezavisnost Hong Konga od Kine. "Umjesto toga, zakon bi se koristio kao pravna poluga za uništavanje, ona koja bi u narednim mjesecima bila usmjerena na sve veći broj novinara, aktivista i drugih", rekao je Kellogg.
Policija Hong Konga je u aprilu saopštila da je 291 osoba uhapšena po Zakonu o nacionalnoj bezbjednosti otkako je stupio na snagu prije četiri godine.
Urušeno pravosuđe Hong Konga
Visoki sud u Hong Kongu u četvrtak, 30. maja proglasio je 14 prodemokratskih aktivista krivim za zavjeru protiv državne vlasti dok je dvoje oslobodio optužbi, u značajnom slučaju za nacionalnu bezbjednost za koji pravni stručnjaci kažu da je narušio kredibilitet gradskog pravosudnog sistema, napisao je Washington Post.
Peking je 2020. nametnuo novi Zakon o nacionalnoj bezbjednosti Hong Kongu, koji je trebalo da uživa nivo autonomije u okviru "jedna zemlja, dva sistema" u Kini, nakon višemjesečnih prodemokratskih protesta u gradu tokom 2019.
Suđenje koje je najveći slučaj nacionalne bezbjednosti u bivšoj britanskoj koloniji, pomno je praćen kao barometar koji pokazuje koliko će se zakon koji je nametnuo Peking koristiti za kažnjavanje glasova opozicije. Sudije su zaključile da su oni koji su proglašeni krivima planirali da potkopaju autoritet propekinške vlade Hong Konga i da njihova odbrana nije valjana.
"Presuda jasno pokazuje da vlada više neće tolerisati bilo kakvu značajnu opoziciju", rekao je Alvin Cheung, docent na Univerzutetu Queen's u Kanadi i bivši advokat u Hong Kongu. "Ako se upotreba zakonskih ovlašćenja tumači kao subverzija, moramo se zapitati šta preostaje za ispoljavanje neslaganja unutar zakonskih okvira."
Zajedno, optuženi su predstavljali čitav spektar nekada uspješne prodemokratske opozicije u Hong Kongu, od studenata do advokata, aktivista veterana i relativnih novopridošlica, čiji su stavovi varirali od umjerenih do radikalnijih, naveo je Washington Post. Moguće kazne kreću se od tri godine do doživotnog zatvora.
Suđenje su vodile tri sudije koje je vlada odabrala da sude u slučajevima nacionalne bezbjednosti, odstupajući od tradicije suđenja pred porotom prema sistemu uobičajnog prava u Hong Kongu. Sudije su navele "umiješanost stranih elemenata" kao osnov za odustajanje od suđenja sa porotom.
Suđenje produbljuje razlaz Kine i Zapada
Presuda dolazi u trenutku kada Hong Kong pokušava da oživi reputaciju globalnog finansijskog centra i ponovo privuče strane biznise koji su se povukli prije pandemije i nametnutih ograničenja kao i pritiska Pekinga i lokalnih vlasti nakon prodemokratskih protesta 2019.
Tužioci su optužili 47 osoba za pokušaj korišćenja nezvaničnih preliminarnih izbora 2020. kako bi paralisali gradsku upravu i preuzeli kontrolu nad zakonodavstvom, što bi omogućilo opoziciji da blokira budžete i javnu potrošnju.
Glasalo je više od 600.000 stanovnika Hong Konga, čime je glasanje postalo jedno od najvećih neformalnih ispoljavanja demokratije u gradu, a desilo se manje od dvije nedelje nakon što je Peking nametnuo sveobuhvatan Zakon o nacionalnoj bezbjednosti.
Izbori za Zakonodavni savjet, koji su na kraju održani bez učešća opozicije prema novim pravilima Pekinga za kandidate "samo za patriote", bili su narušeni slabom izlaznošću, napisao je Financial Times.
Suđenje je dodatno podstaklo tenzije između Pekinga i Zapada, konstatovao je britanski list, navodeći da su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Evropska unija ranije osudile optužbe, dok je ministarka inostranih poslova Australije Penny Wong u četvrtak rekla da je Canberra "duboko zabrinuta" presudama i "sistemskom erozijom prava, sloboda, autonomije i demokratskih procesa u Hong Kongu". Jedan od optuženih koji su proglašeni krivim, Gordon Ng, je australijski državljanin.
Portparol kineskog ministarstva inostranih poslova Mao Ning rekao je u četvrtak da Peking "čvrsto podržava" sudove u Hong Kongu da kažnjavaju djela koja ugrožavaju nacionalnu bezbjednost.
Pročitajte i ovo: Šta je član 23 Zakona o nacionalnoj sigurnosti Hong Konga?