Dvije eksplozije koje su potresle sirijski grad Alepo, prouzročile su brojne žrtve, a državna televizija okrivila je "oružane terorističke bande". I dalje je najteža situacija u Homsu, drugom po veličini gradu u Siriji koji se smatra i sjedištem pobune.
Bombardovanje grada ključna je taktika koju primjenjuje sirijski predsjednik Bašar al Asad u obračunu s opozicionim snagama koje već 11 mjeseci vode borbu protiv njegove neograničene vlasti.
Glavni grad najveće sirijske pokrajine, Homs, središte je te pobune za koju mnogi promatrači vjeruju da bi se mogla pretvoriti u opšti građanski rat. Na pitanje: zašto baš Homs, a ne neki drugi grad u Siriji, ponuđeno je nekoliko odgovora.
Jedan od razloga leži u njegovom sektaštvu. Većinsko su stanovništvo suniti, a Asadov režim se u velikoj mjeri oslanja na snagu manjinskih Alavita i neke šiitske sekte.
Shashank Joshi, stručnjak za Bliski istok u londonskom Royal United Institutu, objašnjava da važnost grada proizlazi iz straha među Asadovim pristalicama da bi se Homs mogao pretvoriti u oslobođeno područje - slično Bengaziju u libijskom ustanku. Strah da će to postati sjedište za alternativnu vladu, odnosno centar za naoružavanje i osposobljavanje opozicionih snaga.
Osim toga, s obzirom da bi se sukob mogao pretvoriti u otvoreni sektaški rat, Asad strahuje od Homsa kao centra sunitskih muslimana koji i jesu okosnica ustanka. Joshi tvrdi da je Homs mikrokosmos sirijskih sektaških podjela.
"Homs ima situaciju koja će se tačno odslikati i na cijelu Siriju ukoliko ove borbe prerastu u građanski rat. 'Betoniranje' linija razdvajanja prema vjerskim usmjerenjima, pripadništvu raznim sektama, sve je izraženije. Sada je već vidljiva odmazda, ne na temelju ZA ili PROTIV vlasti, nego često na osnovu toga da li su ljudi u određenoj grupi suniti ili Alaviti", napominje.
Američki predsjednik Barack Obama je opisao je raketne napade na stambena područja Homsa kao "nečuveno krvoproliće".
Bombardovanje grada ključna je taktika koju primjenjuje sirijski predsjednik Bašar al Asad u obračunu s opozicionim snagama koje već 11 mjeseci vode borbu protiv njegove neograničene vlasti.
Glavni grad najveće sirijske pokrajine, Homs, središte je te pobune za koju mnogi promatrači vjeruju da bi se mogla pretvoriti u opšti građanski rat. Na pitanje: zašto baš Homs, a ne neki drugi grad u Siriji, ponuđeno je nekoliko odgovora.
Jedan od razloga leži u njegovom sektaštvu. Većinsko su stanovništvo suniti, a Asadov režim se u velikoj mjeri oslanja na snagu manjinskih Alavita i neke šiitske sekte.
Shashank Joshi, stručnjak za Bliski istok u londonskom Royal United Institutu, objašnjava da važnost grada proizlazi iz straha među Asadovim pristalicama da bi se Homs mogao pretvoriti u oslobođeno područje - slično Bengaziju u libijskom ustanku. Strah da će to postati sjedište za alternativnu vladu, odnosno centar za naoružavanje i osposobljavanje opozicionih snaga.
Osim toga, s obzirom da bi se sukob mogao pretvoriti u otvoreni sektaški rat, Asad strahuje od Homsa kao centra sunitskih muslimana koji i jesu okosnica ustanka. Joshi tvrdi da je Homs mikrokosmos sirijskih sektaških podjela.
"Homs ima situaciju koja će se tačno odslikati i na cijelu Siriju ukoliko ove borbe prerastu u građanski rat. 'Betoniranje' linija razdvajanja prema vjerskim usmjerenjima, pripadništvu raznim sektama, sve je izraženije. Sada je već vidljiva odmazda, ne na temelju ZA ili PROTIV vlasti, nego često na osnovu toga da li su ljudi u određenoj grupi suniti ili Alaviti", napominje.
Američki predsjednik Barack Obama je opisao je raketne napade na stambena područja Homsa kao "nečuveno krvoproliće".