Refik Hodžić je direktor komunikacija Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu sa sjedištem u Njujorku. Dugo je radio kao glasnogovornik Haškog tribunala, no najduže radi kao aktivista i borac za prava žrtava rata u BiH. Među prvima je kazao da je podnošenje zahtjeva za reviziju presude protiv Srbije pred Međunarodnim sudom pravde politička igra koja će dovesti do krize u BiH, a žrtvama rata neće ništa donijeti. U intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Hodžić govori o izazvanoj političkoj krizi u BiH, postupcima pred Međunarodnim sudom pravde, te kakve sve implikacije može imati ovaj proces na žrtve rata.
RSE: Više puta ste u posljednjih nekoliko sedmica upozoravali da podnošenje revizije presude protiv Srbije ne može donijeti ono što se očekuje u BiH, ali će donijeti političku krizu u državi koja je sada više nego očigledna?
Hodžić: Gospodin Izetbegović vrlo eksplicitno je i prije nego što je predat zahtjev za reviziju, upozorio da će izazvati najveću političku krizu od Dejtona do danas, te i ovo što danas vidimo je jednostavno posljedica onoga što je on planirao da uradi. Velika je zabluda da nije bilo alternative i da je ovo urađeno zbog žrtva, zbog pravde, zbog neke velike istine. Bilo ko ko poznaje ovaj predmet zna koliko je ograničen u svom obimu u smislu presude iz 2007. godine i šta može biti predmet revizije kada se radi o ulozi Srbije u BiH.
Izetbegović (na fotografiji) se zaklanja u jednom trenutku iza eksperata, u drugom iza gospodina Softića, u trećem iza žrtava
RSE: Šta zapravo može biti predmet revizije ove presude?
Hodžić: To nije agresija, ne razmatra se pitanje agresije, ne može se čak razmatrati ni pitanje genocida bilo gdje van Srebrenice, jer je Sud utvrdio da je Srbija, njena uloga ustvari relevantna jedino u slučaju gdje je dokazan genocid, a to je Srebrenica. Znamo kako je Sud odlučio. Znači revizija će se moći baviti samo time. Međutim, do revizije po mom dubokom uvjerenju neće moći doći čak ni u smislu razmatranja merituma. Ovaj zahtjev, a to je ono o čemu sam ja govorio sedmicama unazad, ne ispunjava osnovne stavke iz člana 61 Statuta Međunarodnog suda pravde, da bi uopšte bio razmatran u svom meritumu. Mi imamo jednu krizu koja je plod političkog poteza. Govori se da je to pravno pitanje, a nijedan spor pred Međunarodnim sudom pravde nije izuzet političkog zato što se radi o sporovima među državama i političke odluke su potrebne da se takvi sporovi pokrenu. Tako da i ovaj put gledamo čisti politički obračun u kojem su istina i pravda su najveće žrtve.
RSE: Pominjete istinu i pravdu za žrtve. Gospodin Bakir Izetbegović je na konferenciji za novinare kazao kako neće odustati od borbe za pravdu za žrtve u BiH. I među udruženjima koja okupljaju žrtve u BiH čini se postoji različit stav po ovom pitanju.
Hodžić: Mislim da se ovdje radi o čisto političkom pristupu čitavoj stvari, u kojem se gospodin Izetbegović zaklanja u jednom trenutku iza eksperata, u drugom iza gospodina Softića, u trećem iza žrtava. Međutim, istina i činjenice u ovom predmetu nikada nisu bile predmet rasprave u kojoj bi žrtve mogle da se izjasne na neki način. Na kraju krajeva, mi uopšte ne znamo šta je u tom podnesku, to je do te mjere tajnovito, da mi ne znamo koja je to nova činjenica odlučujuće prirode koja se nije znala 2007. godine, a koja može da promjeni presudu koja je tada donesena.
Beograđani pale svijeće za godišnjicu genocida u Srebrenici
Ova politička kriza koju vidimo u Bosni i Hercegovini danas, ustvari je minorna u odnosu na stvarne posljedice. U jednom trenutku kada ovaj zahtjev, kao što sam uvjeren da hoće, bude odbijen, Srbija će zatvoriti svaki prostor o svojoj ulozi u Bosni i Hercegovini.
Vidjećemo vjerovatno prekid suđenja za ratne zločine, koja se, kakva-takva farsična i aljkava, odvijaju u Srbiji ovih godina. I bilo kakav prostor za ovaj razgovor će biti zatvoren. A što je najgore, u tom trenutku Srbija će imati podršku međunarodne zajednice jer je jednačina jednostavna. Čuli smo premijera Srbije Aleksandra Vučića, koji govori kako je Srbija bila za pomirenje, međutim Bošnjaci su odabrali ovaj put suđenja i tužbe. U jednom trentku kada to propadne, biće jednostavano odgovor Srbije: evo, vi ste htjeli sud, dobili ste odluku. To je ono što je ustvari meni najstrašnije u ovom svemu. Tek tada ćemo vidjeti novo poniženje žrtava i odsustvo bilo kakve pravde za ono što je Srbija uradila u BiH.
RSE: Eksperti predviđaju da je proces, koji je počeo podnošenjem zahtjeva za reviziju, proces koji može dugo trajati, iako se u BiH očekuje brza odluka o svemu.
revizija može trajati duže nego što se očekuje u BiH: Međunarodni sud pravde u Hagu
Hodžić: Da, u prosjeku čak i razmatranje da li je zahtjev za reviziju uopšte prihvatljiv, dakle to je ta prva stepenica koju treba preskočiti prije nego što bi se razmatrao meritum, će trajati u prosjeku kao tri dosadašnja slučaja - godinu dana. A pošto je ovo ipak presedan u kojem se po prvi put razmatra zahtjev za reviziju po osnovu kršenja konvencije o genocidu može biti da ćemo imati i jedan duži period razmatranja. Naravno, tu sada Srbija treba da odgovori na ovaj zahtjev i sigurno će uslijediti niz nekakavih preliminarnih podnesaka. Tako da mislim da će ovo trajati mnogo duže nego što se to u BiH očekuje.