Bh. ekonomija u ovoj godini bilježi znatno pogoršanje u svim oblastima. Smanjen je izvoz, ali i uvoz, smanjena industrijska proizvodnja, kao i broj zaposlenih, vanjski dug koji iznosi oko 3,5 milijardi eura raste, a političari se i dalje bave povećanjem ogromnog administrativnog aparata i podjelom fotelja. U petak, 7. septembra ističe rok za rebalans budžeta na svim nivoima kako bi MMF razmatrao novi kreditni aranžman za BiH, a niti su budžeti rebalansirani, niti ima političke volje da se javna potrošnja smanji. Ukoliko se ovaj trend nastavi, mnogi prognoziraju potpuni kolaps ekonomije Bosne i Hercegovine.
U Bosni i Hercegovini je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen pad industrijske proizvodnje za 5,6 posto, izvoz je manji za sto miliona eura. U isto vrijeme i uvoz je pao za 0,2 posto zbog sve lošije kupovne moći bh. građana. Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine je 2,5 milijarde eura. No, političari nisu zainteresovani da pomognu bh. privredi. To potvrđuje i činjenica da čak ne koriste ni pravo restriktivnih mjera uvoza kao što to čine susjedi, kaže Jago Lasić, podpredsjednik Privredne komore FBiH.
„U Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i CEFTA ugovoru imamo točno da u slučaju ugroženosti platne bilance možemo uvesti mjere dok se ne uklone ti uzroci koji dovode do poremećaja u platnoj bilanci. Mi, kao Gospodarska komora, upozoravamo na to i šaljemo dopise nadležnim organima u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini da se uvedu privremene mjere zabrane uvoza određenih roba kojih možemo dovoljno proizvesti na prostoru Bosne i Hercegovine, i u odgovarajućem kvalitetu. Ni od koga još nismo dobili odgovor.“
Ministar finansija protiv aranžmana sa MMF
Stvaranje političke krize svaki put kad bi na red trebalo da dođu ekonomska pitanja, za posljedicu je imalo i snižavanje kreditnog rejtinga koji je sada stepenicu do smeća, zbog čega gotovo i nema više stranih investicija u Bosni i Hercegovini, izjavio je u intervjuu za Federalnu televiziju predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
„Sigurno je da je do obaranja kreditnog rejtinga došlo, između ostalog, i zbog nekonzumiranja kreditnog aranžmana s MMF-om, zbog prekida razgovora sa Svjetskom bankom oko aranžmana i, jednostavno, zbog čitavog cirkusa koji je bio prošle godine oko neusvajanja proračuna za 2012. i neimanje globalnog fiskalnog okvira. Mislim da idemo u pogrešnom smjeru. Propuštanje ove šanse aranžmana s MMF-om, u svakom slučaju će se odraziti na kreditni rejting, a to u prijevodu znači da će poskupjeti novac i za državu, a sasvim normalno, i za građane, za poduzeća i sve ostalo“, rekao je Bevanda.
„Godine 2008. država Bosna i Hercegovina sa svim predratnim dugom i sa svim dugom kojim se zadužila do 2008. bio je dvije milijarde i šesto miliona. Do danas je to poraslo na sedam milijardi. Da li građani Bosne i Hercegovine vide nešto, da li imamo više zaposlenih? Ne. Nijedan taj pokazatelj ne postoji. Sve pada. Hoću da kažem – oko 700 miliona na godišnjem nivou ovoj državi za sve razine vlasti nedostaje sredstava da isplati plaće svojim uposlenicima – ponavljam: koji su prekobrojni. Prema tome, vidite, svake godine 700 miliona – i to mora nekad pući. Smatram da je bolje da se to uradi danas i zato sam protiv aranžmana s MMF-om. MMF – ako želi državi Bosni i Hercegovini dobro – on treba reprogramirati ovaj kredit koji dospijeva 2013. i 2014., a nikakvo novo zaduženje, ili novo zaduženje Bosne i Hercegovine po tom osnovu, znači za plaće onih sretnika koji su sada u administraciji i omča oko vrata svim građanima i državi Bosni i Hercegovini“, kazao je Kasumović.
Vruća predizborna jesen
Ni sredstva međunarodnih finansijskih institucija koja su ranije odobrena nisu iskorištena, podsjeća Kasumović, i dodaje da se godišnje plaćaju milionski penali za to.
„U proteklom periodu, od otprilike 2008., 2009., do sada, bilo je blizu dvije milijarde sredstava koje je vlast na raznim nivoima podigla za neke ključne projekte koji su najavljivani. Međunarodne financijske institucije su nam odobrile ta kreditna sredstva. Mi – pošto nismo bili spremni, znači, ti koji su tražili te kredite, nisu završili projektne dokumentacije, otkup zemljišta, i da dalje ne govorim – jednostavno, na ta sredstva, mimo regularnih kamata, morali smo plaćati penale za nepovlačenje tih sredstava. To je građane Bosne i Hercegovine za posmatrani period koštalo otprilike 30,000.000 maraka.“
Ipak, dopredsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić smatra da će biti dovoljno razuma kod ovdašnjih političara da ne dozvole potpuni kolaps države.
„Ne bi trebalo doći do kraha. Mislim da ćemo imati toliko pameti da nećemo dozvoliti da dođe do kraha. Međutim, kad posmatrate poslijeratni period, prvo što smo imali, to je bila ona privatizacija u koju smo uletili brzopleto, neargumentirano. Praktički, nismo vršili prodaju već rasprodaju ključnih gospodarskih subjekata i resursa u Bosni i Hercegovini. To nam je naturila Svjetska banka za obnovu i razvitak. Kasnije je došla liberalizacija nakon privatizacije, novac i kapital ulazi u zemlju u određenoj količini, a u većoj količini izlazi iz zemlje. Nakon toga je došlo do tržišnog formiranja cijena. Na kraju dolazi MMF, koji nam, evo, kaže: nemojte dizati plaće, nemojte dizati mirovine, dignite cijene energije, dignite cijene komunalija, dignite cijenu hrane.“
No, ne treba zaboraviti da je i ovo u Bosni i Hercegovini izborna godina, a u izbornim godinama bh. političari ne smanjuju troškove ni administrativne aparate. Zato nas, kaže Lasić, očekuje dosta vruća jesen.
U Bosni i Hercegovini je u prvih sedam mjeseci ove godine zabilježen pad industrijske proizvodnje za 5,6 posto, izvoz je manji za sto miliona eura. U isto vrijeme i uvoz je pao za 0,2 posto zbog sve lošije kupovne moći bh. građana. Vanjskotrgovinski deficit Bosne i Hercegovine je 2,5 milijarde eura. No, političari nisu zainteresovani da pomognu bh. privredi. To potvrđuje i činjenica da čak ne koriste ni pravo restriktivnih mjera uvoza kao što to čine susjedi, kaže Jago Lasić, podpredsjednik Privredne komore FBiH.
„U Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju i CEFTA ugovoru imamo točno da u slučaju ugroženosti platne bilance možemo uvesti mjere dok se ne uklone ti uzroci koji dovode do poremećaja u platnoj bilanci. Mi, kao Gospodarska komora, upozoravamo na to i šaljemo dopise nadležnim organima u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini da se uvedu privremene mjere zabrane uvoza određenih roba kojih možemo dovoljno proizvesti na prostoru Bosne i Hercegovine, i u odgovarajućem kvalitetu. Ni od koga još nismo dobili odgovor.“
Ministar finansija protiv aranžmana sa MMF
Stvaranje političke krize svaki put kad bi na red trebalo da dođu ekonomska pitanja, za posljedicu je imalo i snižavanje kreditnog rejtinga koji je sada stepenicu do smeća, zbog čega gotovo i nema više stranih investicija u Bosni i Hercegovini, izjavio je u intervjuu za Federalnu televiziju predsjedavajući Vijeća ministara BiH Vjekoslav Bevanda.
„Sigurno je da je do obaranja kreditnog rejtinga došlo, između ostalog, i zbog nekonzumiranja kreditnog aranžmana s MMF-om, zbog prekida razgovora sa Svjetskom bankom oko aranžmana i, jednostavno, zbog čitavog cirkusa koji je bio prošle godine oko neusvajanja proračuna za 2012. i neimanje globalnog fiskalnog okvira. Mislim da idemo u pogrešnom smjeru. Propuštanje ove šanse aranžmana s MMF-om, u svakom slučaju će se odraziti na kreditni rejting, a to u prijevodu znači da će poskupjeti novac i za državu, a sasvim normalno, i za građane, za poduzeća i sve ostalo“, rekao je Bevanda.
Fuad Kasumović
Privreda na izdisaju i sve siromašniji građani već odavno ne mogu finansirati najglomazniji administrativni aparat, koji se povećava svakom promjenom vlasti, pa je i od posljednjih izbora do danas povećan za 5.000 novih uposlenika, upozorava zamjenik ministra finansija i trezora BiH Fuad Kasumović.„Godine 2008. država Bosna i Hercegovina sa svim predratnim dugom i sa svim dugom kojim se zadužila do 2008. bio je dvije milijarde i šesto miliona. Do danas je to poraslo na sedam milijardi. Da li građani Bosne i Hercegovine vide nešto, da li imamo više zaposlenih? Ne. Nijedan taj pokazatelj ne postoji. Sve pada. Hoću da kažem – oko 700 miliona na godišnjem nivou ovoj državi za sve razine vlasti nedostaje sredstava da isplati plaće svojim uposlenicima – ponavljam: koji su prekobrojni. Prema tome, vidite, svake godine 700 miliona – i to mora nekad pući. Smatram da je bolje da se to uradi danas i zato sam protiv aranžmana s MMF-om. MMF – ako želi državi Bosni i Hercegovini dobro – on treba reprogramirati ovaj kredit koji dospijeva 2013. i 2014., a nikakvo novo zaduženje, ili novo zaduženje Bosne i Hercegovine po tom osnovu, znači za plaće onih sretnika koji su sada u administraciji i omča oko vrata svim građanima i državi Bosni i Hercegovini“, kazao je Kasumović.
Vruća predizborna jesen
Ni sredstva međunarodnih finansijskih institucija koja su ranije odobrena nisu iskorištena, podsjeća Kasumović, i dodaje da se godišnje plaćaju milionski penali za to.
„U proteklom periodu, od otprilike 2008., 2009., do sada, bilo je blizu dvije milijarde sredstava koje je vlast na raznim nivoima podigla za neke ključne projekte koji su najavljivani. Međunarodne financijske institucije su nam odobrile ta kreditna sredstva. Mi – pošto nismo bili spremni, znači, ti koji su tražili te kredite, nisu završili projektne dokumentacije, otkup zemljišta, i da dalje ne govorim – jednostavno, na ta sredstva, mimo regularnih kamata, morali smo plaćati penale za nepovlačenje tih sredstava. To je građane Bosne i Hercegovine za posmatrani period koštalo otprilike 30,000.000 maraka.“
Ipak, dopredsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić smatra da će biti dovoljno razuma kod ovdašnjih političara da ne dozvole potpuni kolaps države.
„Ne bi trebalo doći do kraha. Mislim da ćemo imati toliko pameti da nećemo dozvoliti da dođe do kraha. Međutim, kad posmatrate poslijeratni period, prvo što smo imali, to je bila ona privatizacija u koju smo uletili brzopleto, neargumentirano. Praktički, nismo vršili prodaju već rasprodaju ključnih gospodarskih subjekata i resursa u Bosni i Hercegovini. To nam je naturila Svjetska banka za obnovu i razvitak. Kasnije je došla liberalizacija nakon privatizacije, novac i kapital ulazi u zemlju u određenoj količini, a u većoj količini izlazi iz zemlje. Nakon toga je došlo do tržišnog formiranja cijena. Na kraju dolazi MMF, koji nam, evo, kaže: nemojte dizati plaće, nemojte dizati mirovine, dignite cijene energije, dignite cijene komunalija, dignite cijenu hrane.“
No, ne treba zaboraviti da je i ovo u Bosni i Hercegovini izborna godina, a u izbornim godinama bh. političari ne smanjuju troškove ni administrativne aparate. Zato nas, kaže Lasić, očekuje dosta vruća jesen.