Ustavni sud BiH donio je odluku po kojoj je odredba Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: "Jezik bošnjačkog naroda" u skladu s Ustavom BiH. Međutim, konstatovano je i da ovakva odredba ne daje pravo vlastima u Republici Srpskoj da određuju ime jezika kojim govore Bošnjaci, jer je njihovo ustavno pravo, kao i pravo svakog konstitutivnog naroda u BiH da ga zovu kako žele. Ipak, malo je vjerovatno da će sudski epilog riješiti ovo prvenstveno političko pitanje, čije su žrtve - djeca.
Kako će se zvati jezik kojim govori određeni konstitutivni narod u BiH stvar je njegovog opredjeljenja, navedeno je u posljednjoj Odluci Ustavnog suda BiH. Premda je odredba Ustava Republike Srpske u dijelu koji glasi: "Jezik bošnjačkog naroda" u skladu s Ustavom BiH, vlast u tom entitetu Bošnjacima nema pravo određivati kojim jezikom govore.
Iako se čini da se radi o stavljanju tačke na višegodišnje političko prepucavanje u RS o tome radi li se o bošnjačkom ili bosanskom jeziku, stvari se izgleda tek zahuktavaju jer odluku svi tumače drugačije. Safet Softić, podnosilac apelacije, kaže da je zadovoljan.
"Sud je vrlo jasno stavio do znanja da svaki narod ima potpuno legitimno pravo da svoj jezik zove onako kako smatra da treba. To će u konačnici i u daljem razvoju, sasvim sigurno, imati implikacije i na ona dešavanja koja se trenutno događaju u obrazovnom sistemu Republike Srpske", ocjenjuje Softić.
Međutim, srpski predstavnici smatraju da se ovom odlukom radi o uvođenju bosanskog jezika na mala vrata svim narodima u BiH.
Ognjen Tadić, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i potpredsjednik Srpske demokratske stranke, kaže kako je ranijom izmjenom Ustava RS pitanje jezika usklađeno, te za apelacijom nije bilo potrebe. Obraćajući se novinarima Tadić je kazao:
"Taj se jezik u RS zove jezik bošnjačkog naroda. I sada to treba poštovati."
Na novinarsku opasku da treba poštovati pravo naroda da odluči kako mu se jezik zove Tadić kaže:
"Opet dolazimo u situaciju da se pitamo da li su svi svjesni u kojoj zemlji žive."
Forsiranje priče
Jasno je da je priča o jeziku iskonstruisana u najvišim političkim krugovima. Tako je, podsjetimo, u aferi zvanoj "Dva papka", u tajno snimanom razgovoru s premijerkom Željkom Cvijanović, u kojem se pominje plan da se isforsira priča o bosanskom i bošnjačkom jeziku.
"Ja sam te htjela pitati možemo li mi isforsirati ovu priču da idemo…, već smo vrbovali Miloša Kovačevića da krene sa ovom pričom bosanski/bošnjački jezik", kaže jedna osoba sa snimka.
Cvijanović odgovara: "Neka ide naravno, ko mu brani. To je do akademske zajednice da to priča, da objašnjava i da se napravi emisija… da nešto".
Koalteralna šteta već godinama su djeca koja su zbog ovog spora gubila školske godine, te se umjesto u školama dio njih školuje u vjerskim prostorijama poput medžilisa Islamske zajednice u koji idu bošnjačka djeca iz Vrbanjaca kod Kotor Varoši, ali i Konjević Polja. Bošnjaci se nadaju kako će u RS sada moći u knjižice bosanski upisati kao svoj jezik u okviru nacionalne grupe predmeta.
Paradoksalno, u RS ne postoji jedinstvena praksa u ovom slučaju, pa se tako bošnjačkoj djeci u šest područnih škola u Zvorniku i školama u Srebrenici u knjižice upisuje bosanski, dok u drugim stoji da uče bošnjački, što je potvrdio i Nedžad Smajlović, roditelj iz Vrbanjaca.
"Bio bi red da se već jednom upiše bosanski jezik. Naše je osnovno pravo da mi svoj jezik zovemo kako mi hoćemo. Nadam se da će to većinom zaživjeti na području cijele BiH, da to bude da sva djeca imaju ista prava. Da neko kupi poene na osnovu nas, roditelja djece ili bilo koga. Nadam se da u Janji, u Doboju, gdje već ima tih problema, da će i njima pisati bosanski jezik", kaže Smajlović.
A šta su čija prava pokušava se riješiti već tri godine. Roditelji su čak kampovali ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, tražeći da im visoki predstavnik pomogne u rješavanju problema. Tada su im pomoć obećavali bošnjački politički čelnici koji su ih sa svog praga vratili bez rješenja.
U RS ih već godinama s rezolutnim stavom dočekuje predsjednik RS Milorad Dodik.
Slagao se Dodik sa željom Bošnjaka ili ne oni su davno odlučili svoj jezik prozvati bosanskim, što, sve do unazad nekoliko godina nije bio problem. Prepreke su ponovno ukinute, ali izgleda, samo tehnički.