Građansko ili unitarno uređenje ne može biti rješenje za Bosnu i Hercegovinu (BiH) koje je prihvatljivo Hrvatima. Isto tako nije prihvatljivo ni separatističko izdvajanje dijelova BiH, poručio je 4. juna na sjednici Hrvatskog narodnog sabora (HNS) u BiH u Mostaru predsjednik HNS-a, Dragan Čović.
"BiH je već organizirana kao građanska. Ona je takva na lokalnim, kantonalnim, entitetskim i državnom nivou. Jedina mjesta na kojima imate nacionalno predstavljanje su domovi naroda i Predsjedništvo BiH. To je dovoljno jasan i razlučiv koncept. Vjerujem da ono što danas imamo na političkoj sceni kod Bošnjaka nije dobro", poručio je Čović koji je i lider Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH).
Na sjednici HNS-a u BiH, koji je krovna politička organizacija Hrvata u BiH i okuplja stranke sa hrvatskim predznakom, izglasana je Rezolucija koja ukazuje na probleme "preglasavanja Hrvata" u BiH.
U tekstu Rezolucije ističe se da je u 2021. neizbornoj godini "nužno provesti ograničenu ustavnu i izbornu reformu koja treba osigurati ustavnost i legalnost predstojećih Općih izbora 2022. godine".
Pročitajte više Šef diplomatije Hrvatske: U BiH moguća kriza, neophodna izborna reformaIstiče se i kako je za HNS BiH neprihvatljiva daljnja mogućnost da Bošnjaci biraju predstavnike Hrvata, odnosno da hrvatski član Predsjedništva BiH i hrvatski delegati u domovima naroda budu izraz "bošnjačke izborne volje".
"Daljnje uzurpiranje hrvatskih pozicija, na bilo kojoj razini, vodilo bi radikalnom produbljivanju nepovjerenja između hrvatskog i bošnjačkog naroda, dezintegraciji društvenih struktura te gubitku povjerenja u državu i njene institucije, što bi, sve skupa, opasno dovelo u pitanje smisao, stabilnost i opstojnost BiH", navodi se u tekstu Rezolucije.
Želja je da se Rezolucijom, pozovu politički akteri na dogovor o funkcionalnosti BiH te ispunjavanju zacrtanih evropskih ciljeva.
"Evropska BiH najviše treba hrvatskom narodu, čak mi se čini i jedino Hrvatima. Bez obzira na našu malobrojnost, mi nudimo ruku da pravimo BiH. No, ne može se razgovarati o cjelovitosti BiH, konstitutivnosti i legitimnosti političkog predstavljanja. To nisu platforme za razgovor. Ali jasno, mi hoćemo predvoditi reformske procese", rekao je Čović.
- Sastanak HDZ-a i SDA bez konkretnog dogovora, približeni stavovi
- Dragan Čović: BiH neće nikada biti unitarna i građanska
Na sjednici je bilo i onih koji su kritikovali Čovića i rad HDZ-a BiH.
Ivica Brešić iz Hrvatske republikanske stranke (HRS) kritikovao je i saradnju sa Hrvatskom po pitanju Hrvata, nazivajući to samo saradnjom "dva HDZ-a", dodavši da nema rješavanja pitanja Hrvata u BiH, koji su i državljani Hrvatske.
"Hrvatska je već osam godina u Evropskoj uniji (EU), a njeni građani s ove strane granice su od EU građanskih privilegija dobili samo priliku za još jedan val iseljenja", rekao je Brešić.
"Površno pranje prljave savjesti koje slušamo s obje strane HDZ-a ogledaju se u pokušaju medijskog pumpanja nepostojećih papira, beskrajnom ponavljanju mantre o neravnopravnosti. To radimo desetljećima i samim time stavljamo sebe u poziciju neravnopravnosti iako smo legitimni predstavnici u svim institucijama u BiH već punih osam godina. Osam godina nema platforme, nema ničega osim nas u tim institucijama", poručio je Brešić.
Možda vas interesuje Most: Može li udružena opozicija BiH oboriti Dodika, Izetbegovića i Čovića?Sjednica Hrvatskog narodnog sabora održava se nakon što je na skupu hrvatskih intelektualaca i predstavnika hrvatskih institucija iz BiH na temu "Unutarnje uređenje BiH" u Tomislavgradu na zapadu BiH 8. maja usvojena i Deklaracija o položaju hrvatskog naroda u BiH i demokratskom uređenju BiH.
Taj skup je održan u organizaciji Ogranka Matice hrvatske, a usvojena Deklaracija upućena je na usvajanje na zasjedanju HNS.
U Deklaraciji se ističe da, kao model budućeg demokratskog uređenja BiH, hrvatski intelektualci, javni kulturni djelatnici, te predstavnici hrvatskih, znanstvenih, obrazovnih, kulturnih i drugih institucija BiH vide kao tronacionalnu, federalnu državnu zajednicu.
"Ovakvim unutarnjim uređenjem BiH osigurava se Hrvatima i Bošnjacima u Republici Srpskoj, Hrvatima i Srbima u Bošnjačkom entitetu, kao i Srbima i Bošnjacima u Hrvatskoj teritorijalnoj jedinici slobodno organiziranje u svoje zajednice i povezivanje s nacionalnim entitetima BiH", istaknuto je, uz ostalo, u obrazloženju Deklaracije usvojene 8. maja.
Ne propustite pročitati Most: Da li će EU dozvoliti treći entitet u BiH?Potpisnici Deklaracije od svih hrvatskih stranaka i političkih organizacija zatražili su da odbiju sudjelovanje u izborima, ako oni budu raspisani po tom, kako kažu, "neustavnom zakonu".
Deklaracija je upućena sa zahtjevom da se prihvati kao službena politika HNS-a BiH i polazišta za razgovor sa srpskim i bošnjačkim pregovaračima o budućem uređenju BiH kao i razgovore s predstavnicima međunarodne zajednice o budućnosti i budućem uređenju BiH.
Hrvatski narodni sabor u Bosni i Hercegovini osnovan je 2000. godine.