Svjetski dokumentarni kanal "History Channel" krajem prošle godine objavio je dokumentarni film o svjetskim piramidama, u kojem je veliku pažnju posvetio projektu istraživanja bosanskih piramida kod Visokog i autoru tog projekta, istraživaču Semiru Osmanagiću.
Vijest o tome prenijeli su brojni mediji, a posebno internet portali u regionu. No, uprkos tome što zagovarači projekta piramida u Bosni tvrde kako je dokumentarac "History Channela" još jedno priznanje iz svijeta za visočke piramide, brojni stručnjaci, arheolozi i dalje takve tvrdnje nazivaju apsurdnim i bez naučnog utemeljenja. Ponovo je u prvi plan izbila, ponekad vrlo žustra, debata o tome ima li ili nema drevnih piramida u BiH.
Osmanagić, dopisni član Ruske akademije prirodnih nauka, pronalazač i glavni istraživač bosanskih piramida, te profesor antropologije na Američkom univerzitetu u BiH, autor više knjiga o piramidama, u izjavi za Radio Slobodna Evropa podsjeća kako se istraživanje piramida kod Visokog vrši već sedam godina, te dodaje kako je to sada najaktivnije arheološko nalazište u svijetu:
„Iza nas su tri međunarodne naučne konferencije, koje su dale puni kredibilitet ovome što radimo i priznale da u Visokom postoje najveće svjetske piramide.“
„Primjer takve isključivosti bilo je izvještavanje National Geographica, dakle kanala Nacionalne geografije prije godinu dana, u kojem su na vrlo nekorektan način govorili o projektu bosanskih piramida.“
Što se tiče afirmativnog dokumentarca kanala "History Channel", Semir Osmanagić kaže kako je taj film prikazan u preko 100 zemalja svijeta, te kako je najveći prostor dat piramidama u Egiptu i onima u BiH:
„Za svako novo otkriće, pogotovo ono koje je veliko, progresivno, treba vremena dok ga svijet prihvati.“
Enver Imamović, ugledni bh. arheolog i historičar iz Sarajeva, ističe kako u Visokom zasigurno ima nešto, jer da nema, ne bi se o tome ni pisalo. O tome šta ima u Visokom Imamović za Radio Slobodna Evropa kaže:
„Tu je još u prethistoriji bilo ilirsko utvrđenje, zatim u rimsko doba tvrđava, a onda je bila u srednjem vijeku jedna srednjevjekovna tvrđava i na koncu, nakon toga, u novije doba u tom brdu imala je vojska bivše Jugoslavije brojne hodnike.“
Upravo su ti hodnici, kaže Imamović, zanimljivi za arheologe. Kaže kako je i sam posjetio mjesto istraživanja u Visokom, ulazio je u tunele koje sada Semir Osmanagić intenzivno istražuje, te se odmah vidi da su dugi stotine metara i da nisu prirodno nastali, nego ih je gradila ljudska ruka. O čemu se radi:
„Meni kao arheologu je jedini odgovor tu da su tu bili nekada davno rudnici iz onoga vremena kada je bila besplatna radna snaga, a to je robovlasničko društvo, to znači iz rimskog doba, od prije 2.000 godina. I s obzirom da je takva struktura tamo nalaza pijeska i zemlje, jedna mogućnost je da su tu bili rudnici zlata.“
„Gdje god zakopa, on naiđe na temelje strukture zida, čak i puta, a to su - logično - ostaci onih utvrđenja, naselja iz prethistorije iz antičkog doba i srednjega doba, jer na vrhu je bila tvrđava, po obroncima su bila naselja. Ono što sad on otkriva, su ustvari zidine i temelji tih naselja.“
Arheolog Snježana Vasilj, sa Sveučilišta u Mostaru, naglašava kako je arheologija davno izrekla svoj stav o - kako se izrazila - kvazi-piramidama u Visokom:
„Struka je dokazala, o piramidama u ovakvom kontekstu ne može biti riječi. Ako netko smatra da treba njegovati neki senzacionalizam i nešto drugo, onda svakako iz svega toga treba isključiti struku.“
Snježana Vasilj dodaje kako je za gradnju piramida, za jedan takav zahtjevan projekat, potreban niz okolnosti - ekonomskih, organizacionih, demografskih, o čemu nalaza u BiH nema:
„Ne postoji civilizacijski nivo koji bi mogao iznjedriti jedan takav graditeljski pothvat. Znači, mi nemamo u arheologiji ništa registrirano što bi to moglo potvrditi. Ja moram reći jednu činjenicu: piramide u Egiptu toliko su iscrpile egipatsko društvo da je nakon izgradnje piramida to bio jedan od uzroka pada egipatske civilizacije, stare države.“
Vasilj dodaje kako u BiH ima niz fenomenalnih arheoloških nalazišta kojima bi se ustvari trebalo pozabaviti.
S druge strane, Semir Osmanagić još kaže kako je istraživanje piramida kod Visokog postalo najpozitivnija vijest u BiH, a svake godine u Visoko dođu i na destine hiljada turista.
Zbog svega se, s aspekta običnog posmatrača, postavlja pitanje: kako to da o ovoj, očito vrućoj, temi postoje toliko suprotstavljeni stavovi stručnjaka?
Sociolog Enes Ratkušić kaže kako su sve redovnija razilaženja u nauci, ali da istina može biti samo jedna. Zato kao krivca navodi parcijalizaciju ljudskog znanja:
„Upravo zato mi danas imamo eksperte za piramide koji o cjelini ljudske povijesti znaju vrlo malo ili nimalo; eksperte za bubrege koji ne nalaze bilo kakvu vezu tog važnog organa sa plućima i drugim dijelovima ljudskog organizma; eksperte za jabuku, koji ne znaju da postoji kruška ili šljiva i tako dalje“, zaključuje Ratkušić.
Vijest o tome prenijeli su brojni mediji, a posebno internet portali u regionu. No, uprkos tome što zagovarači projekta piramida u Bosni tvrde kako je dokumentarac "History Channela" još jedno priznanje iz svijeta za visočke piramide, brojni stručnjaci, arheolozi i dalje takve tvrdnje nazivaju apsurdnim i bez naučnog utemeljenja. Ponovo je u prvi plan izbila, ponekad vrlo žustra, debata o tome ima li ili nema drevnih piramida u BiH.
Osmanagić, dopisni član Ruske akademije prirodnih nauka, pronalazač i glavni istraživač bosanskih piramida, te profesor antropologije na Američkom univerzitetu u BiH, autor više knjiga o piramidama, u izjavi za Radio Slobodna Evropa podsjeća kako se istraživanje piramida kod Visokog vrši već sedam godina, te dodaje kako je to sada najaktivnije arheološko nalazište u svijetu:
„Iza nas su tri međunarodne naučne konferencije, koje su dale puni kredibilitet ovome što radimo i priznale da u Visokom postoje najveće svjetske piramide.“
Semir Osmanagić
Osmanagić se, međutim, slaže kako je do sada oduvijek bilo različitih pogleda na projekat kojeg vodi, te ističe kako su se pojedini mediji trudili biti - kako se izrazio - objektivni od početka, a neki su bili - kako je rekao – isključivi:„Primjer takve isključivosti bilo je izvještavanje National Geographica, dakle kanala Nacionalne geografije prije godinu dana, u kojem su na vrlo nekorektan način govorili o projektu bosanskih piramida.“
Što se tiče afirmativnog dokumentarca kanala "History Channel", Semir Osmanagić kaže kako je taj film prikazan u preko 100 zemalja svijeta, te kako je najveći prostor dat piramidama u Egiptu i onima u BiH:
„Za svako novo otkriće, pogotovo ono koje je veliko, progresivno, treba vremena dok ga svijet prihvati.“
Enver Imamović, ugledni bh. arheolog i historičar iz Sarajeva, ističe kako u Visokom zasigurno ima nešto, jer da nema, ne bi se o tome ni pisalo. O tome šta ima u Visokom Imamović za Radio Slobodna Evropa kaže:
„Tu je još u prethistoriji bilo ilirsko utvrđenje, zatim u rimsko doba tvrđava, a onda je bila u srednjem vijeku jedna srednjevjekovna tvrđava i na koncu, nakon toga, u novije doba u tom brdu imala je vojska bivše Jugoslavije brojne hodnike.“
Upravo su ti hodnici, kaže Imamović, zanimljivi za arheologe. Kaže kako je i sam posjetio mjesto istraživanja u Visokom, ulazio je u tunele koje sada Semir Osmanagić intenzivno istražuje, te se odmah vidi da su dugi stotine metara i da nisu prirodno nastali, nego ih je gradila ljudska ruka. O čemu se radi:
„Meni kao arheologu je jedini odgovor tu da su tu bili nekada davno rudnici iz onoga vremena kada je bila besplatna radna snaga, a to je robovlasničko društvo, to znači iz rimskog doba, od prije 2.000 godina. I s obzirom da je takva struktura tamo nalaza pijeska i zemlje, jedna mogućnost je da su tu bili rudnici zlata.“
Brdo kod Visokog nazvano piramida Sunca
Prof. Imamović podsjeća kako i rimski izvori spominju enormnu eksploataciju zlata na području srednje Bosne. Što se tiče tvrdnje Semira Osmanagića da se tu nalaze drevne piramide, Imamović kaže kako je za arheologe takva tvrdnja apsurdna:„Gdje god zakopa, on naiđe na temelje strukture zida, čak i puta, a to su - logično - ostaci onih utvrđenja, naselja iz prethistorije iz antičkog doba i srednjega doba, jer na vrhu je bila tvrđava, po obroncima su bila naselja. Ono što sad on otkriva, su ustvari zidine i temelji tih naselja.“
Arheolog Snježana Vasilj, sa Sveučilišta u Mostaru, naglašava kako je arheologija davno izrekla svoj stav o - kako se izrazila - kvazi-piramidama u Visokom:
„Struka je dokazala, o piramidama u ovakvom kontekstu ne može biti riječi. Ako netko smatra da treba njegovati neki senzacionalizam i nešto drugo, onda svakako iz svega toga treba isključiti struku.“
Snježana Vasilj dodaje kako je za gradnju piramida, za jedan takav zahtjevan projekat, potreban niz okolnosti - ekonomskih, organizacionih, demografskih, o čemu nalaza u BiH nema:
„Ne postoji civilizacijski nivo koji bi mogao iznjedriti jedan takav graditeljski pothvat. Znači, mi nemamo u arheologiji ništa registrirano što bi to moglo potvrditi. Ja moram reći jednu činjenicu: piramide u Egiptu toliko su iscrpile egipatsko društvo da je nakon izgradnje piramida to bio jedan od uzroka pada egipatske civilizacije, stare države.“
Vasilj dodaje kako u BiH ima niz fenomenalnih arheoloških nalazišta kojima bi se ustvari trebalo pozabaviti.
S druge strane, Semir Osmanagić još kaže kako je istraživanje piramida kod Visokog postalo najpozitivnija vijest u BiH, a svake godine u Visoko dođu i na destine hiljada turista.
Zbog svega se, s aspekta običnog posmatrača, postavlja pitanje: kako to da o ovoj, očito vrućoj, temi postoje toliko suprotstavljeni stavovi stručnjaka?
Sociolog Enes Ratkušić kaže kako su sve redovnija razilaženja u nauci, ali da istina može biti samo jedna. Zato kao krivca navodi parcijalizaciju ljudskog znanja:
„Upravo zato mi danas imamo eksperte za piramide koji o cjelini ljudske povijesti znaju vrlo malo ili nimalo; eksperte za bubrege koji ne nalaze bilo kakvu vezu tog važnog organa sa plućima i drugim dijelovima ljudskog organizma; eksperte za jabuku, koji ne znaju da postoji kruška ili šljiva i tako dalje“, zaključuje Ratkušić.