Japan je obilježio 65. godišnjicu katastrofe koju je izazvala atomska bomba. Predstavnici SAD, Velike Britanije i Francuske, saveznici u Drugom svetskom ratu, bili su prvi put među zvanicnicima prisutnim na komemoraciji.
Centralna svečanost održana je u memorijalnom Parku mira u Hirošimi. Američka i japanska naracija tog događaja veoma su različite. Činjenice govore da je tim činom slomljena okosnica japanskog fašizma, da je uništena vojna baza u Nagasakiju, ali je u tom američkom napadu atomskim oružjem stradao ogroman broj civila.
Šestog avgusta 1945. godine u Hirošimi je u trenutku eksplozije atomske bombe smrtno stradalo oko 78 hiljada ljudi. Do kraja 1945. godine broj stradalih od posljedica bombe bio je 140 hiljada, što je gotovo polovina od ukupnog broja tadašnjih stanovnika Hirošime.
Tri dana kasnije, 9. avgusta 1945. godine došlo je do drugog američkog napada na Japan, bomba je ispuštena iznad Nagasakija. Broj žrtava je bio 27 hiljada, ali je porastao na 70 hiljada do kraja te posljednje ratne godine. Ukupan broj žrtava uključujući i one koji su stradali od naknadnog zračenja dostigao je broj od gotovo 300 hiljada ljudi.
Ovogodišnja komemoracija žrtvama Hirošime i Nagasakija različita je u odnosu na prethodne. Prvi put je uz brojne internacionalne goste prisutan i američki ambasador Džon Rouz (John Roose):
“Zbog budućih generacija moramo učiniti sve što je u našoj moći da svijet oslobodimo od nuklearnog oružja,” izjavio je Rouz u Hirošimi.
Atomsko naoružanje mora biti eliminisano
Američko prisustvo na ovoj komemoraciji izazvalo je različite reakcije u Vašingtonu, pa je u izjavi State Departmenta dato objašnjenje da se američki ambasador nalazi u Hirošimi s ciljem “da oda poštovanje svim žrtvama II svjetskog rata“.
“Prošlo je 65 godina od momenta kada su gradovi Hirošima i Nagasaki bili izloženi bombardovanju sa najubojitijim oružjem koje postoji. Kao ljudsko biće i kao građanin zemlje koja je jedina na svijetu preživjela takav napad, katastrofu izazvanu nuklearnim oružjem, ja sam dušom itijelom odan ideji da takvo oružje mora biti eliminisano. Kao generalni direktor svjetske organizacije za nuklearnu energiju učiniću sve što je moguće da obnovimo borbu za svijet u kome smo svi slobodni od opasnosti od nuklearnog oružja”, рекао је direktor svjetske agencije za atomsku energiju Japanac Jukija (Yukiya) Amano.
Domaćin komemoracije u Hirošimi, japasni premijer Naoto Kan je rekao:
“Naša vlada će aktivno učestvovati i unijeti svoje prijedloge u dokumente o nuklearnom razoružanju i dati svoj doprinos stvaranju takvog ugovora.”
Prisustvo američkog ambasadora daje nadu da će američki predsjednik Barak Obama posjetiti Hirošimu što japanski domaćini smatraju da bi bio simboličan gest dobre volje, pogotovo zbog zategnutosti u odnosima između dvije zemlje do koje je došlo u sporu oko budućnosti amričkih vojnih baza na ostrvu Okinava.
Ban Ki mun (Ki-moon) je prvi generalni sekretar UN-a koji prisustvuje komemoraciji u Hirošimi. On je odao je počast japasnkim žrtvama.
“Ovdje sam došao iz poštovanja prema žrtvama i da izrazim svoje poštovanje prema preživjelim Japancima. Ali došao sam izbog toga da se pridružim građanima Hirošime u njihovom pogledu u budućnost”, rekao je Ki mun.
Centralna svečanost održana je u memorijalnom Parku mira u Hirošimi. Američka i japanska naracija tog događaja veoma su različite. Činjenice govore da je tim činom slomljena okosnica japanskog fašizma, da je uništena vojna baza u Nagasakiju, ali je u tom američkom napadu atomskim oružjem stradao ogroman broj civila.
6.avgusta 1945. godine u Hirošimi je u trenutku eksplozije atomske bombe smrtno stradalo oko 78 hiljada ljudi. Do kraja 1945. godine broj poginulih bio je 140 hiljada, što je gotovo polovina od ukupnog broja tadašnjih stanovnika Hirošime.
Šestog avgusta 1945. godine u Hirošimi je u trenutku eksplozije atomske bombe smrtno stradalo oko 78 hiljada ljudi. Do kraja 1945. godine broj stradalih od posljedica bombe bio je 140 hiljada, što je gotovo polovina od ukupnog broja tadašnjih stanovnika Hirošime.
Tri dana kasnije, 9. avgusta 1945. godine došlo je do drugog američkog napada na Japan, bomba je ispuštena iznad Nagasakija. Broj žrtava je bio 27 hiljada, ali je porastao na 70 hiljada do kraja te posljednje ratne godine. Ukupan broj žrtava uključujući i one koji su stradali od naknadnog zračenja dostigao je broj od gotovo 300 hiljada ljudi.
Ovogodišnja komemoracija žrtvama Hirošime i Nagasakija različita je u odnosu na prethodne. Prvi put je uz brojne internacionalne goste prisutan i američki ambasador Džon Rouz (John Roose):
“Zbog budućih generacija moramo učiniti sve što je u našoj moći da svijet oslobodimo od nuklearnog oružja,” izjavio je Rouz u Hirošimi.
Atomsko naoružanje mora biti eliminisano
Američko prisustvo na ovoj komemoraciji izazvalo je različite reakcije u Vašingtonu, pa je u izjavi State Departmenta dato objašnjenje da se američki ambasador nalazi u Hirošimi s ciljem “da oda poštovanje svim žrtvama II svjetskog rata“.
“Prošlo je 65 godina od momenta kada su gradovi Hirošima i Nagasaki bili izloženi bombardovanju sa najubojitijim oružjem koje postoji. Kao ljudsko biće i kao građanin zemlje koja je jedina na svijetu preživjela takav napad, katastrofu izazvanu nuklearnim oružjem, ja sam dušom i
Prisustvo ambasadora SAD daje nadu da će predsjednik Obama posjetiti Hirošimu što japanski domaćini smatraju da bi bio simboličan gest dobre volje
Domaćin komemoracije u Hirošimi, japasni premijer Naoto Kan je rekao:
“Naša vlada će aktivno učestvovati i unijeti svoje prijedloge u dokumente o nuklearnom razoružanju i dati svoj doprinos stvaranju takvog ugovora.”
Prisustvo američkog ambasadora daje nadu da će američki predsjednik Barak Obama posjetiti Hirošimu što japanski domaćini smatraju da bi bio simboličan gest dobre volje, pogotovo zbog zategnutosti u odnosima između dvije zemlje do koje je došlo u sporu oko budućnosti amričkih vojnih baza na ostrvu Okinava.
Ban Ki mun (Ki-moon) je prvi generalni sekretar UN-a koji prisustvuje komemoraciji u Hirošimi. On je odao je počast japasnkim žrtvama.
“Ovdje sam došao iz poštovanja prema žrtvama i da izrazim svoje poštovanje prema preživjelim Japancima. Ali došao sam izbog toga da se pridružim građanima Hirošime u njihovom pogledu u budućnost”, rekao je Ki mun.