Bosna i Hercegovina pozvala je izbjegle državljane da se prijave na Javni poziv za povratak i obnovu kuća. Projektom vrijednim 100 miliona eura biće obuhvaćeno 5.400 porodica, a svakoj će pripasti po 25.000 eura.
Gotovo cijeli dan Ivo Soldo i Dragan Šipka proveli su u redu za predaju dokumenata za povratak u BiH. Jedan u uredu u Slavonskom Brodu, drugi u kancelariji Humanitarnog centra u Novom Sadu.
Iako se ne poznaju, njihove želje su iste - vratiti se u obnovljeni dom i pokušati ostvariti egzistenciju, Ivo u Derventi, Dragan u Bosanskom Petrovcu:
„Želim se vratiti. Miškovci kod Dervente. Ja imam 50 godina, otac 87. Ima interesa, strašno nas je puno. Ja sam dolazio već dva, tri dana dok se rješavaju papiri. Pa stotine, stotine ljudi je došlo.“
„Petrovac, Medeno Polje. Ima interesanata. Jednostavno nemaju više izlaza. Mnogi su ostali bez posla, firme su popucale, prodate itd. Kako god da im bude, na svom su.“
Naši sagovornici i ranije su aplicirali za projekte povratka i obnovu u ratu porušenih kuća, no donatorska sredstva su ih do sada zaobilazila.
Dok se Ivo nada da će uz obrađivanje zemlje moći zadržati posao u Slavonskom Brodu, Dragan se planira posvetiti stočarstvu, naravno ukoliko njihove aplikacije bude pozitivno rješene:
„Rado bih otišao tamo, imao bih koliku-toliku sigurnost. Imam nekih prijatelja koji su savjetnici, inžinjeri, rade sa ovcama.“
„Nije daleko, Slavonski Brod mi je svega 40-ak kilometara, a imam veliko imanje, preko 100 duluma zemlje i svu tu imovinu i normalno da bih se želio vratiti da to držim.“
Na javni poziv, koji su državne i entitetske institucije Bosne i Hercegovine uputile svojim državljanima koji žive u Hrvatskoj i Srbiji, a žele da se vrate u domovinu, pristiglo je na hiljade aplikacija, zbog čega će zvanični rok do 7. februara sasvim sigurno biti prolongiran.
Riječ je o pozivu za povratak i obnovu porušenih kuća, za šta su sredstva osigurana prošlog aprila, na donatorskoj konferenciji u Sarajevu.
Za Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i BiH tada je osigurano ukupno 500 miliona, za Bosnu i Hercegovinu 100 miliona eura. Tim sredstvima, kako naglašava Nermina Džepar Ganibegović iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, biće obuhvaćeno 5.400 porodica:
„Što znači, od tih 5.400 korisnika 1.800 su povratnici iz Hrvatske, tako je planirano, 600 planiramo na osnovu naših pokazatelja interesa i onih koji su se ranije prijavljivali ministrastvu u Srbiji, a vraćaju se uglavnom na područje FBiH. U programu je nadalje uključeno 600 izbjeglih osoba iz Hrvatske. A razlika od narednih 2.400 korisnika su ustvari interno raseljene osobe."
Ima li interesovanja za povratak
Program nije namijenjen isključivo izbjeglicama, već osobama koje su morale napustiti svoje domove, navedeno je u javnom pozivu. U posebnoj klauzuli navodi se kako aplikant ne smije posjedovati imovinu u zemlji iz koje aplicira, što može predstavljati problem u slučaju povratka Hrvata u BiH, kaže Mirko Filipović iz Udruge Hrvata povratnika u Posavinu FENIKS:
„Ljudi su odmah navalili, dolazili su i počeli predavati. Onda smo mi otkrili da na natječaju imaju jednu posebnu kaluzulu koje nema ni u jednom drugom natječaju,. A to je da se traži da se ne smije imati nikakva imovina ni u BiH ni u Hrvatskoj. Mi smo pisali pismo zašto je to stavljeno u natječaj koji raspisuju nakon 20 godina od kada su ljudi otišli. Pa nisu mogli živjeti na grani! Negdje su morali nešto privrjediti. Tek u tom odgovoru oni su naznačili da je ovaj natječaj specificiran samo za one koji su živjeli u kolektivnim centrima, ili su u izrazito nepovoljnoj situaciji, kao podstanari i slično", navodi Filipović.
Filipović odbacuje navode kako interesa za povratkom nema, dok na pisanje pojedinih medija kako obnovljene hrvatske kuće u Posavini zjape prazne, odgovara:
„Kad vi naiđete kroz jedno selo i vidite pet kuća popravljenih u kojima ljudi žive, vi ćete reći da je tako. Međutim, ako je tu bilo 2.000 kuća, a vi ste vidjeli pet, vama je to dovoljno za informaciju, ali to nije nikakva informacija.“
Sa 100 miliona eura donatorskih sredstava BiH bi mogla riješiti svega 10 odsto ukupnog problema sa kojim se suočava kada je u pitanju projekat povratka. Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije, također naglašava:
„Imamo jako veliki broj ljudi, koji se nazivaju po zakonu raseljene osobe, koji želi i kojima bi trebao da se uradi krov nad glavom. Međutim, oni se ne nalaze u ovom programu, nego je ovo regionalni program po kojem ćemo ljude vratiti, recimo, u dolinu Neretve iz Novog Sada, iz Beograda, koji će preuzeti svoju imovinu i najvjerovatnije da se neće vratiti.“
Potrebna finansijska sredstva za provedbu plana suštinskog okončanja procesa povratka procijenjena su na milijardu i 100 miliona eura, od čega oko 450 miliona za obnovu stambenih jedinica i oko 200 miliona za obnovu prateće komunalne infrastrukture.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je krajem prošle godine utvrdilo i u parlamentarnu proceduru uputilo Prijedlog zakona o izbjeglicama iz BiH, raseljenim osobama i povratnicima. Novim zakonom, uz ostalo, je predviđeno izdvajanje najmanje dva posto budžeta na svim nivoima u BiH za provedbu Ankesa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma. U zvaničnoj bazi resornog ministarstva registrirano je 43.000 porodica koje su se prijavile za povratak.
Gotovo cijeli dan Ivo Soldo i Dragan Šipka proveli su u redu za predaju dokumenata za povratak u BiH. Jedan u uredu u Slavonskom Brodu, drugi u kancelariji Humanitarnog centra u Novom Sadu.
Iako se ne poznaju, njihove želje su iste - vratiti se u obnovljeni dom i pokušati ostvariti egzistenciju, Ivo u Derventi, Dragan u Bosanskom Petrovcu:
„Želim se vratiti. Miškovci kod Dervente. Ja imam 50 godina, otac 87. Ima interesa, strašno nas je puno. Ja sam dolazio već dva, tri dana dok se rješavaju papiri. Pa stotine, stotine ljudi je došlo.“
„Petrovac, Medeno Polje. Ima interesanata. Jednostavno nemaju više izlaza. Mnogi su ostali bez posla, firme su popucale, prodate itd. Kako god da im bude, na svom su.“
Naši sagovornici i ranije su aplicirali za projekte povratka i obnovu u ratu porušenih kuća, no donatorska sredstva su ih do sada zaobilazila.
Dok se Ivo nada da će uz obrađivanje zemlje moći zadržati posao u Slavonskom Brodu, Dragan se planira posvetiti stočarstvu, naravno ukoliko njihove aplikacije bude pozitivno rješene:
„Rado bih otišao tamo, imao bih koliku-toliku sigurnost. Imam nekih prijatelja koji su savjetnici, inžinjeri, rade sa ovcama.“
„Nije daleko, Slavonski Brod mi je svega 40-ak kilometara, a imam veliko imanje, preko 100 duluma zemlje i svu tu imovinu i normalno da bih se želio vratiti da to držim.“
Na javni poziv, koji su državne i entitetske institucije Bosne i Hercegovine uputile svojim državljanima koji žive u Hrvatskoj i Srbiji, a žele da se vrate u domovinu, pristiglo je na hiljade aplikacija, zbog čega će zvanični rok do 7. februara sasvim sigurno biti prolongiran.
Riječ je o pozivu za povratak i obnovu porušenih kuća, za šta su sredstva osigurana prošlog aprila, na donatorskoj konferenciji u Sarajevu.
Za Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i BiH tada je osigurano ukupno 500 miliona, za Bosnu i Hercegovinu 100 miliona eura. Tim sredstvima, kako naglašava Nermina Džepar Ganibegović iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, biće obuhvaćeno 5.400 porodica:
„Što znači, od tih 5.400 korisnika 1.800 su povratnici iz Hrvatske, tako je planirano, 600 planiramo na osnovu naših pokazatelja interesa i onih koji su se ranije prijavljivali ministrastvu u Srbiji, a vraćaju se uglavnom na područje FBiH. U programu je nadalje uključeno 600 izbjeglih osoba iz Hrvatske. A razlika od narednih 2.400 korisnika su ustvari interno raseljene osobe."
Ima li interesovanja za povratak
Program nije namijenjen isključivo izbjeglicama, već osobama koje su morale napustiti svoje domove, navedeno je u javnom pozivu. U posebnoj klauzuli navodi se kako aplikant ne smije posjedovati imovinu u zemlji iz koje aplicira, što može predstavljati problem u slučaju povratka Hrvata u BiH, kaže Mirko Filipović iz Udruge Hrvata povratnika u Posavinu FENIKS:
„Ljudi su odmah navalili, dolazili su i počeli predavati. Onda smo mi otkrili da na natječaju imaju jednu posebnu kaluzulu koje nema ni u jednom drugom natječaju,. A to je da se traži da se ne smije imati nikakva imovina ni u BiH ni u Hrvatskoj. Mi smo pisali pismo zašto je to stavljeno u natječaj koji raspisuju nakon 20 godina od kada su ljudi otišli. Pa nisu mogli živjeti na grani! Negdje su morali nešto privrjediti. Tek u tom odgovoru oni su naznačili da je ovaj natječaj specificiran samo za one koji su živjeli u kolektivnim centrima, ili su u izrazito nepovoljnoj situaciji, kao podstanari i slično", navodi Filipović.
Filipović odbacuje navode kako interesa za povratkom nema, dok na pisanje pojedinih medija kako obnovljene hrvatske kuće u Posavini zjape prazne, odgovara:
„Kad vi naiđete kroz jedno selo i vidite pet kuća popravljenih u kojima ljudi žive, vi ćete reći da je tako. Međutim, ako je tu bilo 2.000 kuća, a vi ste vidjeli pet, vama je to dovoljno za informaciju, ali to nije nikakva informacija.“
Sa 100 miliona eura donatorskih sredstava BiH bi mogla riješiti svega 10 odsto ukupnog problema sa kojim se suočava kada je u pitanju projekat povratka. Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije, također naglašava:
„Imamo jako veliki broj ljudi, koji se nazivaju po zakonu raseljene osobe, koji želi i kojima bi trebao da se uradi krov nad glavom. Međutim, oni se ne nalaze u ovom programu, nego je ovo regionalni program po kojem ćemo ljude vratiti, recimo, u dolinu Neretve iz Novog Sada, iz Beograda, koji će preuzeti svoju imovinu i najvjerovatnije da se neće vratiti.“
Potrebna finansijska sredstva za provedbu plana suštinskog okončanja procesa povratka procijenjena su na milijardu i 100 miliona eura, od čega oko 450 miliona za obnovu stambenih jedinica i oko 200 miliona za obnovu prateće komunalne infrastrukture.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je krajem prošle godine utvrdilo i u parlamentarnu proceduru uputilo Prijedlog zakona o izbjeglicama iz BiH, raseljenim osobama i povratnicima. Novim zakonom, uz ostalo, je predviđeno izdvajanje najmanje dva posto budžeta na svim nivoima u BiH za provedbu Ankesa 7. Dejtonskog mirovnog sporazuma. U zvaničnoj bazi resornog ministarstva registrirano je 43.000 porodica koje su se prijavile za povratak.