Spasilački timovi Ukrajine nastavljaju sa naporima da spasu hiljade ljudi koji su zarobljeni katastrofalnim poplavama izazvanim pucanjem brane na Dnjepru na jugu Ukrajine usred čega je opasnost povećana nastavkom bombardovanja duž rijeke.
Pored bombardovanja koje izvode ruske trupe opasnost predstavljaju i plutajuće mine.
Oleksandr Prokudin, guverner južne regije Herson rekao je 8. juna da je nivo vode gotovo šest metara.
"Jutros je prosječna razina vode 5,61 metar. Oko 600 kvadratnih kilometara je pod vodom, od čega je 32 posto na desnoj obali (pod kontrolom Ukrajine), a 68 posto na lijevoj obali (pod kontrolom Rusije)", rekao je Prokudin u videoporuci.
Rekao je da je od šest sati ujutro po lokalnom vremenu gotovo 2.000 ljudi spašeno iz opasnih područja, većina njih, 1.495, iz četvrti Korabel u gradu Hersonu.
Regija Herson se prostire na 28.461 kvadratnih kilometara.
Ruske snage nastavile su da granatiraju Herson i njegovu okolinu s druge strane rijeke Dnjepar uprkos katastrofalnim poplavama uzrokovanim uništenjem brane Nova Kahovka uzvodno, izjavila je 8. juna Natalija Humenjuk, liderka Ujedinjenog koordinacionog centra za medije Južnih odbrambenih snaga.
Vaš browser nepodržava HTML5
Stanovnici Hersona evakuirani zbog porasta nivoa vode
"Zbog kontinuiranog porasta nivoa vode, neprijatelj je bio prisiljen da se povuče se 5-15 kilometara sa svojih prethodnih položaja, a granatiranje sada nije tako intenzivno, ali okrug Berislavski (istočno od grada Hersona) i dalje je meta granatiranja", rekla je Humenjuk za ukrajinsku televiziju.
Humenjuk je takođe rekla da su ruske snage ometale komunikacije u tom području otprilike u vrijeme navodne eksplozije kako bi je prikrile te da su neki od njihovih vojnika možda ostavljeni da se utope ili su ostali izolovani na krovovima. Njene tvrdnje nije bilo moguće nezavisno provjeriti.
U komentarima za njemačke i američke medije, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je šok zbog, kako je rekao, neuspjeha Ujedinjenih nacija i Crvenog krsta da pruže hitnu pomoć, ali je dodao da su ruski vojnici pucali iz daljine dok su trajali pokušaji spašavanja.
Još uvijek nije jasno šta je uzrokovalo pucanje brane, međutim Zelenski je 7. juna ponovo uperio prst u Rusiju kao počinitelja "apsolutno namjernog" čina. Rusija je zauzvrat okrivila Kijev za razaranje brane.
"Situacija u okupiranom dijelu regije Herson je apsolutno katastrofalna", rekao je na Twitteru. "Okupatori su jednostavno napustili ljude u ovim strašnim uslovima, bez spasa, bez vode…"
Stotine hiljada ljudi ostalo je bez normalnog pristupa pitkoj vodi, rekao je, dodavši da su ukrajinske službe uključene, ali mogu da pomognu samo na teritoriji pod kontrolom Ukrajine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin 7. juna je optužio Ukrajinu da je uništila branu na prijedlog Zapada uprkos tome što je brana bila pod kontrolom Rusije kada je probijena.
Na obali rijeke koja je pod kontrolom Rusije poplavljeno je oko 14.000 kuća, a evakuisano je 4.300 ljudi, objavila je 8. juna ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na sigurnosne službe zemlje.
Satelitski snimci prije i poslije probijanja ukrajinske brane
Crveni krst je upozorio da će poplava imati katastrofalan učinak na napore da se lociraju mine koje su postavljene u regiji.
"Znali smo gdje je opasnost", rekao je Erik Tollefsen, šef Jedinice za kontaminaciju oružja pri Međunarodnom odboru Crvenog krsta. "Sada ne znamo. Sve što znamo je da su negdje nizvodno."
Izbačene mine nošene vodom mogle bi predstavljati ozbiljnu opasnost i za lokalno stanovništvo i za spasioce, rekao je Tollefsen.
Brana Nova Kahovka, koja je visoka 30 metara i duga 3,2 kilometra, dio je vitalne rute za transport i navodnjavanje, kao i opskrbu vodom ukrajinskog poluostrva Krim i nuklearne elektrane Zaporožje, koja se nalazi nekih 150 kilometara sjeveroistočno .
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) rekla je da, iako su razine vode u jezercima koja su ključna za opskrbu rashladnom vodom za elektranu opale, "rezervne opcije su dostupne" i ne postoji "kratkoročni rizik za nuklearnu sigurnost i sigurnost". "
Ali glavni direktor IAEA-e Rafael Grossi izrazio je zabrinutost kako bi se situacija mogla odvijati u sljedećih nekoliko sedmica, rekavši u intervjuu za Sky News da "u najgorem slučaju bez hlađenja" postoji rizik od nesreće s tragičnim posljedicama za okoliš. Situacija je ozbiljna, rekao je, jer nuklearna elektrana zahtijeva garancije kada je u pitanju voda za hlađenje.
Do rušenja brane došlo je dok je Ukrajina pripremala dugo očekivanu protivofanzivu kako bi ponovo preuzela regije koje je Rusija okupirala od invazije koja je započela u februaru prošle godine.
Zamjenica ministra odbrane Hanna Maljar rekla je 7. juna da su ukrajinske snage krenule u ofanzivu na Bahmut, koji je poprište najžešćih borbi u istočnoj Ukrajini, napredujući do 1,1 kilometar, što je bilo prvo napredovanje kijevskih trupa u tom području nakon njihove oštra, višemjesečna odbrana u gradu.
Ukrajinski Glavni štab izvijestio je 8. juna da su se snage Kijeva odbile nekoliko ruskih pokušaja da povrate izgubljeno područje oko Bahmuta.
Ruske trupe takođe su neuspješno pokušale da napreduju u smjeru gradova regije Donjeck, Marjinke i Avdijevke, oko 150 kilometara južno od Bahmuta, navodi Glavni štab u svom izvještaju.