Pred Američkom Helsinškom komisijom za sigurnost i saradnju u Evropi u Vašingtonu upriličena je rasprava o trenutnoj situaciji u BiH. Razlog je najveća politička kriza od rata do danas i nemogućnost formiranja izvršne državne vlasti gotovo 10 mjeseci nakon izbora. Jedan od zaključaka je da se politička situacija u BiH znatno pogoršala, naročioto nakon posljednjih izbora, ali i da političke stranke u BiH nisu dovoljno spremne na konstruktivan rad sa predstavnicima međunarodne zajednice.
Helsinška komisija ocijenila je da se politička situacija u BiH znatno pogoršala u posljednjih nekoliko godina. Od posljednjih izbora u oktobru prošle godine bh. političari nisu u stanju postići dogovor o fomiranju nove vladajuće koalicije.
Politika u BiH danas je obilježena nacionalnom retorikom, što ponekad prestavlja prijetnju miru, stabilnosti i teritorijalnom integritetu zemlje, a političke stranke nisu dovoljno spremne na konstruktivan rad sa predstavnicima međunarodne zajednice, stoji u saopštenju Helsinške komisije za sigurnost i saradnju u Evropi.
Nevladine organizacije i domaći analitičari na najveću političku krizu od rata do danas, ali i na posljedice neformiranja vlasti u BiH ukazuju mjesecima, no bez rezultata.
Kašnjenje u konstituisanju vlasti BiH dodatno udaljava od puta ka evropskim integracijama, dok susjedi krupnim koracima idu ka Evropskoj uniji, upozoravaju iz Centra civilnih inicijativa poredeći skromne zakonodavne aktivnosti BiH sa susjedima.
„U prvih šest mjeseci 2011. godine Vijeće ministara je utvrdilo 12 različitih zakona, od kojih niti jedan nije prošao parlamentarnu proceduru. Za isto vrijeme Vlada susjedne Srbije utvrdila je 602 zakona, a Vlada Hrvatske čak 184 zakona“, kaže Denis Talić iz CCI.
Iz CCI podsjećaju i da BiH nema ni budžet nego se treći kvartal finansira po Odluci o privremenom finansiranju. Ivica Čavar dodaje da nijedan važan dokument nije usvojen.
„I dan-danas još uvijek nemamo usvojen program rada za 2011. godinu, nemamo usvojen usvojen niti proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2011. godinu, a znamo da su to dva temeljna dokumenta za svaki ozbiljniji rad“, kazao je Čavar.
Kašnjenje u konstituisanju vlasti, u usvajanju budžeta, te programa rada ukazuju na krajnju neodgovornost političara prema svojim obavezama i građanima, te na pojavu da se zakoni ne poštuju od onih koji ih kreiraju i trebaju implementirati. Ono što najviše brine je lavirint iz kojeg se ne vidi izlaz, kaže prof. Miodrag Živanović.
„Formalno se može napraviti politički konsenzus danas, ovakav ili onakav, ali će to takođe biti samo nastavak ove, čak i morbidno žvakaće gume koja se može razvlačiti beskonačno“, ocjenjuje Živanović.
Biće teško povratiti povjerenje međunarodne zajednice
Za nerad, samo u proteklih sedam mjeseci političarima na državnom nivou isplaćeno je milion eura plaća i naknada. Stoga i ne čudi što im nije pretjerano stalo da posao završe do kraja. Prof. dr. Hasan Muratović napominje da strankama koje su dobile najviše glasova na izborima osnovni cilj je raspodjela fotelja, a ne funkcionalna država.
„Svi su oni izašli na izbore da bi vladali i njima je dominantno stalo do toga da zaista imaju što je moguće veći udio u vlasti. Čim su formirali vlade u kantonima, na nivou Federacije i u RS, da su oni učinili sve promjene ekspresno, sve što im je bilo omogućeno tim njihovim nivoom vladanja. Nastoje da isto to ostvare na nivou državi, a na nivou države niko ne može da dobije takvu većinu da bi mogao uistinu da vlada bez jedne koalicije koja će nekim razumnim koncenzusom da donosi odluke. Problem je da je koncenzus u suštini najgori način odlučivanja, a da mi moramo da odlučujemo koncenzusom“, rekao je Muratović.
Politika bez kompromisa oko formiranja Vijeća ministara najviše košta građane ove zemlje, upozorava prof. dr. Vjekoslav Domljan podsjećajući da se u ovoj državi niko ne bavi ekonomskom krizom koja, ukoliko se „tri kapetana ne dogovore u kojem pravcu će ići“, može bh. brod lako potopiti.
„Zna se da postoje određeni BiH, kao što su fiskalni deficiti, vanjskotrgovinski deficiti itd., što to isplivava, gledano na nivou pojedinca, kao masovna, rastuća nezaposlenost. Nažalost, nemamo programa dubokih, strukturnih reformi, dakle, istraživanja, inovacije, izobrazba, investicije, infrastruktura i na kraju izvoz. To je jedan lanac kroz koji treba djelovati, a mi ni u jednoj od ovih karika ne djelujemo kako treba. Potrebno je, dakle, da se kapetani dogovore, da se nađe jedan kompromis, da se utvrdi jasan kurs kretanja broda. Ako se ne ide u tom pravcu, onda naravno, čak i ako nekad postoji dobra volja, ne znači da nećemo naletjeti na hrid“, smatra Domljan.
U BiH reforme koje su neophodne kako bi napredovala ka evropskim integracijama potpuno su zaustavljene. I to, i cjelokupna situacija oko formiranja vlasti doprinijelo je gubljenju kredibiliteta kod međunarodne zajednice, ocjenjuje profesor Muratović.
„Mislim da smo jako, jako izgubili kredibilitet, da mnogi ljudi čije je mišljenje jako važno i u Briselu i u Vašingtonu imaju loše mišljenje o nama i da nisu spremni da nam izlaze u susret ni onoliko koliko bi mogli sve dok mi napravimo svoj dio. Mislim da će biti jako, jako teško povratiti povjerenje međunarodne zajednice, a to zapravo znači povjerenje ljudi koji su bitni u centrima odlučivanja“, rekao je Muratović.
Helsinška komisija ocijenila je da se politička situacija u BiH znatno pogoršala u posljednjih nekoliko godina. Od posljednjih izbora u oktobru prošle godine bh. političari nisu u stanju postići dogovor o fomiranju nove vladajuće koalicije.
Politika u BiH danas je obilježena nacionalnom retorikom, što ponekad prestavlja prijetnju miru, stabilnosti i teritorijalnom integritetu zemlje, a političke stranke nisu dovoljno spremne na konstruktivan rad sa predstavnicima međunarodne zajednice, stoji u saopštenju Helsinške komisije za sigurnost i saradnju u Evropi.
Nevladine organizacije i domaći analitičari na najveću političku krizu od rata do danas, ali i na posljedice neformiranja vlasti u BiH ukazuju mjesecima, no bez rezultata.
Kašnjenje u konstituisanju vlasti BiH dodatno udaljava od puta ka evropskim integracijama, dok susjedi krupnim koracima idu ka Evropskoj uniji, upozoravaju iz Centra civilnih inicijativa poredeći skromne zakonodavne aktivnosti BiH sa susjedima.
„U prvih šest mjeseci 2011. godine Vijeće ministara je utvrdilo 12 različitih zakona, od kojih niti jedan nije prošao parlamentarnu proceduru. Za isto vrijeme Vlada susjedne Srbije utvrdila je 602 zakona, a Vlada Hrvatske čak 184 zakona“, kaže Denis Talić iz CCI.
Iz CCI podsjećaju i da BiH nema ni budžet nego se treći kvartal finansira po Odluci o privremenom finansiranju. Ivica Čavar dodaje da nijedan važan dokument nije usvojen.
„I dan-danas još uvijek nemamo usvojen program rada za 2011. godinu, nemamo usvojen usvojen niti proračun institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2011. godinu, a znamo da su to dva temeljna dokumenta za svaki ozbiljniji rad“, kazao je Čavar.
Kašnjenje u konstituisanju vlasti, u usvajanju budžeta, te programa rada ukazuju na krajnju neodgovornost političara prema svojim obavezama i građanima, te na pojavu da se zakoni ne poštuju od onih koji ih kreiraju i trebaju implementirati. Ono što najviše brine je lavirint iz kojeg se ne vidi izlaz, kaže prof. Miodrag Živanović.
„Formalno se može napraviti politički konsenzus danas, ovakav ili onakav, ali će to takođe biti samo nastavak ove, čak i morbidno žvakaće gume koja se može razvlačiti beskonačno“, ocjenjuje Živanović.
Biće teško povratiti povjerenje međunarodne zajednice
Za nerad, samo u proteklih sedam mjeseci političarima na državnom nivou isplaćeno je milion eura plaća i naknada. Stoga i ne čudi što im nije pretjerano stalo da posao završe do kraja. Prof. dr. Hasan Muratović napominje da strankama koje su dobile najviše glasova na izborima osnovni cilj je raspodjela fotelja, a ne funkcionalna država.
„Svi su oni izašli na izbore da bi vladali i njima je dominantno stalo do toga da zaista imaju što je moguće veći udio u vlasti. Čim su formirali vlade u kantonima, na nivou Federacije i u RS, da su oni učinili sve promjene ekspresno, sve što im je bilo omogućeno tim njihovim nivoom vladanja. Nastoje da isto to ostvare na nivou državi, a na nivou države niko ne može da dobije takvu većinu da bi mogao uistinu da vlada bez jedne koalicije koja će nekim razumnim koncenzusom da donosi odluke. Problem je da je koncenzus u suštini najgori način odlučivanja, a da mi moramo da odlučujemo koncenzusom“, rekao je Muratović.
Politika bez kompromisa oko formiranja Vijeća ministara najviše košta građane ove zemlje, upozorava prof. dr. Vjekoslav Domljan podsjećajući da se u ovoj državi niko ne bavi ekonomskom krizom koja, ukoliko se „tri kapetana ne dogovore u kojem pravcu će ići“, može bh. brod lako potopiti.
„Zna se da postoje određeni BiH, kao što su fiskalni deficiti, vanjskotrgovinski deficiti itd., što to isplivava, gledano na nivou pojedinca, kao masovna, rastuća nezaposlenost. Nažalost, nemamo programa dubokih, strukturnih reformi, dakle, istraživanja, inovacije, izobrazba, investicije, infrastruktura i na kraju izvoz. To je jedan lanac kroz koji treba djelovati, a mi ni u jednoj od ovih karika ne djelujemo kako treba. Potrebno je, dakle, da se kapetani dogovore, da se nađe jedan kompromis, da se utvrdi jasan kurs kretanja broda. Ako se ne ide u tom pravcu, onda naravno, čak i ako nekad postoji dobra volja, ne znači da nećemo naletjeti na hrid“, smatra Domljan.
U BiH reforme koje su neophodne kako bi napredovala ka evropskim integracijama potpuno su zaustavljene. I to, i cjelokupna situacija oko formiranja vlasti doprinijelo je gubljenju kredibiliteta kod međunarodne zajednice, ocjenjuje profesor Muratović.
„Mislim da smo jako, jako izgubili kredibilitet, da mnogi ljudi čije je mišljenje jako važno i u Briselu i u Vašingtonu imaju loše mišljenje o nama i da nisu spremni da nam izlaze u susret ni onoliko koliko bi mogli sve dok mi napravimo svoj dio. Mislim da će biti jako, jako teško povratiti povjerenje međunarodne zajednice, a to zapravo znači povjerenje ljudi koji su bitni u centrima odlučivanja“, rekao je Muratović.