Prijedorčani protestuju zbog ukidanja presude za Korićanske stijene
Fotogalerija: Protest zbog ukidanja presude za zločin na Korićanskim stijenama u Sudu BiH, Sarajevo, 2.11.2011. Fotografije: Midhat PoturovićGoran Jungvirth
Haško suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavilo se svjedočenjem još jednog insajdera tužiteljstva. Nenad Krejić, bivši načelnik Stanice javne sigurnosti Skender Vakuf za vrijeme rata, opisao je kako je masakr bošnjačkih civila na Korićanskim stijenama bacio ljagu na spomenuto područje te da su zločin pokušali zataškati prijedorski čelnici SDS-a i policije.
Svjedok Krejić je potvrdio tužiteljstvu kako je Specijalni policijski odred Stanice javne sigurnosti Prijedor odgovoran za brutalnu likvidaciju muškaraca izdvojenih iz zatočeničkog konvoja koji je 21.kolovoza 1992.godine išao iz logora Trnopolje prema Travniku.
Pripadnici spomenutog policijskog odreda su se pohvalili su se za ubojstvo policajcima iz Skender Vakufa koji su pod zapovjedništvom svjedoka došli na stratište kako bi obavili očevid.
Strijeljanje oko 200 Bošnjaka na Korićanskim stijenama, na planini Vlašić, je najmasovniji zločin za koji se terete i bivši čelnici policije bosanskih Srba Mićo Stanišić i Stojan Župljanin na čijem je suđenju prošle godine Krejić također svjedočio. I sada je opisao sastanak kod Župljanina, tadašnjeg načelnika Centra službi sigurnosti, CSB-a Banja Luka, neposredno nakon zločina.
„Najprije se konstatiralo da je počinjen zločin. Da su tu tijela. I razgovaralo se o tome da se treba pokrenuti istraga, procesuiranje. Osim što se razgovaralo da se ta tijela sklone iz provalije, pokopaju....Znači bilo je govora o pokretanju istražnih radnji i procesuiranju odgovornih za taj zločin“, dodatno je Krejić pojasnio svoj iskaz tužiteljstvu.
Stojan Župljanin, fotografija iz arhive
Na spomenutom sastanku prijedorski politički i policijski čelnici, poput Sime Drljače, usprotivili su se istrazi koju je Župljanin tom prilikom naredio zbog čega je nastala svađa. Tu je činjenicu iskoristio prilikom unakrsnog ispitivanja optuženi Karadžić kako bi pokušao prikazati – da su prijedorske vlasti bile van njegove kontrole.„Slažete li se da to spada u sklonost Srba - prema autonomaštvu. Gdje god mogu biti autonomni od sljedećeg nivoa upravljanja“, upitao je Karadžić želeći ukazati kako je Drljača vukao na svoju ruku poteze.
„Slažem se da je to velika mana, nas Srba“, odgovorio je svjedok.
Svjedok: samo bolestan um može to učiniti
Prema Karadžiću, masovno ubijanje bošnjačkih muškaraca na Korićanskim stijenama počinjeno je iz koristoljublja, odnosno zbog pljačkanja žrtava, a ne zbog etničkog čiščenja zapovjeđenog s vrha vlasti kojoj je bio na čelu – za što ga se drži odgovornim. S time se svjedok Krejić djelomično složio makar je prethodno potvrdio kako su se policajcima iz Skender Vakufa hvalili sa ukradenim zlatom počinitelji zločina.
„Mogao bih i da kažem da je jedan od motiva bila i ta pljačka. Ali
"Takav zločin može samo bolestan um učiniti. A onda bih na drugo mjesto stavio tu pljačku i tu imovinsku korist“, pojasnio je svjedok.
Tijekom suđenja Župljaninu prošle godine je tužiteljstvo prikazalo optuženog na novinskoj konferenciji u studenom 1992.godine na kojoj govori kako je istraga u tijeku, ali da nema preživjelih nakon ubijanja na Korićanskim stijenama koji bi o svemu dali podrobnije informacije.
Budući da mu je jednog preživjelog svjedoka Krejić osobno dovezao 5 dana nakon incidenta, za tužiteljstvo je to pokazatelj kako su se vlasti bosanskih Srba naposlijetku odlučile za prikrivanje masovnog ubojstva:
U svom prošlogodišnjem svjedočenju na suđenju Župljaninu svjedok Krejić je opisao kako istraga na ubijenima nije napravljena usprkos naređenju te kako je nakon tjedan dana od sastanka, obišavši mjesto zločina, vidio da je ono prekriveno granama.
Objašnjeno mu je da je Civilna zaštita prekrila stratište kako ptice ne bi raznosile dijelove tijela po obližnjim selima. Podsjetimo, s međunarodnim procesuiranjem odgovornih za spomenuti zločin počelo se par godina nakon završetka rata 1995.godine.
Simo Drljača je ubijen 1997.godine prilikom pokušaja uhićenja. Procesuiranje direktnih počinitelja ubojstva i dalje traje na lokalnom pravosuđu Bosne i Hercegovine.
Protest zbog ukidanja presude za zločin na Korićanskim stijenama u Sudu BiH, Sarajevo, 2.11.2011.RSE video/Zvjezdan Živković
Vaš browser nepodržava HTML5
Protest Prijedorčana ispred Suda BiH
Kao sljedeći svjedok haške optužbe za genocid i ostale zločine u BiH izveden je Milan Komljenović, predsjednik Kriznog štaba Skender Vakuf. Njegovo svjedočenje također je vezano uz zločin na Korićanskim stijenama „i posljedicama odjeka zločina“.
Krejića je 2 dana od masovnog ubojstva dežurni policajac u SJB Skender Vakuf obavijestio da je "ubijeno 150 ljudi". Tu informaciju je odmah proslijedio načelniku Centra službi bezbjednosti (CSB) Banja Luka Stojanu Župljaninu i od njega dobio nalog da izvrši uviđaj. Kada je stigao na mjesto zločina ono nije bilo izolirano, a na stijenama u provaliji kraj puta vidio je između 100 i 200 leševa.
U razgovoru s pripadnicima svoje jedinice, koji su bili stacionirani nekoliko kilometara niže, saznao je da su im prijedorski policajci priznali da su poubijali Bošnjake na Korićanskim stijenama. Njegovo svjedočenje nastaviti će se sljedeći tjedan.
Prema svjedočenjima očevidaca, te vlastitom priznanju, Darko Mrđa je bio zapovjednik voda specijalne policijske jedinice koja je počinila zločin. Bošnjaci koji su tada ubijeni dovedeni su iz logora Trnopolje uz objašnjenje da će autobusima biti prevezeni do Travnika i razmijenjeni.
Konvoju logoraša koji su pratili pripadnici srpske vojske i policije pridružilo se više od tisuću stanovnika sela Tukovi. Kolona je zaustavljena kod sela Smetovi na planini Vlašić kada je Mrđa naredio da se izdvoje muškarci. Priznavši zločin Mrđa je pred Haškim sudom (ICTY) osuđen pravomoćno na 17 godina zatvora.