Haški tribinal ispunio je svoj najveći cilj, pokazao je da ne postoji nekažnjivost, te dokazao razmjere zločina koji su se dogodili na ovim prostorima. Pomirenje i prihvatanje činjenica je stvar svake zemlje ponaosob, što bi podrazumijevalo i potpuno drugačiji politički diskurs koji je nespreman da se suoči sa istinom. Ovo su neki od glavnih zaključaka iznesenih na konferenciji o naslijeđu Haškog tribunala koja se održava u Sarajevu
Politička klima još je značajna barijera djelotvornijem ostvarivanju pravde, obaveze se preuzimaju ali se ne pretaču u konkretno djelovanje, stav je koji je iznio glavni tužilac haškog Tribunala Serž Bramerc ocjenjujući šta Tribunal ostavlja kao nasljeđe.
Podcrtavajući da je uloga tog tijela bila da se dokažu zločini i kazne najodgovorniji, ostalo je razočarenje u vidu negiranja zločina i političkog uplitanja. To je kaže danas gore nego prije pet godina.
“Za svaku tvrdnju o potpori međunarodnoj pravdi postoji mnogo neumjesnih komentara koji se miješaju u rad pravosuđa. Ono što najviše zabrinjava jeste glorifikacija ratnih zločinaca i široko rasprostranjeno negiranje zločina. Ovo je bila i jedna od glavnih stvari o kojoj smo raspravljali predstavljajući izvještaj pred Vijećem sigurnosti. To je veoma nesretan razvoj događaja i za mene koji sam 10 godina na ovoj dužnosti najveće razočarenje", rekao je Bramerc.
Najviše zabrinjava glorifikacija ratnih zločinaca i široko rasprostranjeno negiranje zločina: Serž Bramerc
Iako navodi kako spada u skupinu onih koji smatraju da bez Tribunala ne bi pred lice pravde bili izvedeni najodgovorniji za ratne zločine, član Predsjedništva BiH Dragan Čović ne spori politički uticaj. Ni sam nije propustio da iznese vlastiti stav, kritizirajući kvalifikacije koje su dio presuda:
"Ja sam uvjeren da smo u ovom vremenu imali previše iskušenja koja su nas dodatno podijelila, tako kad mi danas razgovaramo o mnoštvu tema o kojima i vi morate razgovarati iako se bavite samo pravdom i dolaskom do istine to je pitanje selektivnosti u primjeni pravde i zbog toga, vrlo jasno da kažem i kad je odnos prema nekim fenomenima i institutima mjesto kao što je udruženi zločinački poduhvat vjerujemo da mu nije mjesto u procesima koji se vode i u Haškom tribunalu jednako tako procesima koji se vode na prostorima BiH kroz naše pravosudne institucije.“
Činjenica je pak i to da su za udruženi zločinački poduhvat u prvostepenom postupku osuđeni čelnici bivše Herceg-Bosne, u predmetu Prlić i drugi. Njima bi do kraja godine trebala biti izrečena i konačna. Činjenica je da je Čović jedan od brojnih bh. zvaničnika koji je dočekivao osuđene upravo pred Tribunalom. Prisustvovao je svečanom dočeku Darija Kordića koji je zbog zločina u Ahmićima osuđen na 25 godina zatvora, a pušten je nakon izdržane dvije trećine kazne.
Činjenica je da je Čović jedan od brojnih bh. zvaničnika koji je dočekivao osuđene upravo pred Tribunalom
Unutar svake od zemalja je da se pozabavi svojim odnosom i prihvatanjem činjenica, te pomirenjem, jer to nije bila primarna uloga Tribunala, podsjeća njegov predsjednik Carmel Agius:
„Tribunal nije uspostavljen da bi uspostavio pomirenje u regionu i nikada nije trebao dovesti pravdi i suditi sve koji su počinili zločin. Zadatak koji mu je povjerilo Vijeće sigurnosti jeste da procesuira najodgovornije za ove zločine i one koji su doprinijeli narušavanju mira u regionu.“
Ostatak je na domaćem pravosuđu, tvrde čelnici Tribunala, a ono je do sada pokazalo kako stvari teku sporo. Oko pet hiljada predmeta ratnih zločina na nekom od sudova u zemlji još čeka na procesuiranje.
Ono što je ključna stvar koja ostaje kao nasljeđe Suda jesu činjenice, navodi Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
„Haški tribunal je prikupio odgromnu građu, ogromnu dokumentaciju, izjave, rad na terenu njihovih istražitelja... To je građa koja BiH puno znači jer je prvi put takav zločin i obim zločina na ovim prostorima dobrim dijelom dokumentovan, i koji može u budućnosti, itekako poslužiti, naročito istraživačima“, zaključuje Tahirović.