Ubistvo visokog lidera Hamasa, Saleha Arourija u Libanonu i eksplozije u Iranu, ali i napadi pobunjenika jemenskih Huta na komercijalne brodove u Crvenom moru pojačale su strahove od regionalnog rata.
Kada su projektili koje su ispalili dronovi pogodili stambenu zgradu južnom dijelu Bejruta u utorak, 2. januara, ubivši jednog od vojnih komandanata i njegove oficire, nastao je obrat u ratu Izraela protiv Hamasa, pišu svjetski mediji.
Nova faza rata
Izrael je tri mjeseca provodio vojnu invaziju Gaze punog opsega, sravnivši sa zemljom veliki dio Pojasa i ubivši više od 22.000 ljudi u potjeri za militantima koji su planirali i izveli napad na Izrael 7. oktobra. Do sada nije djelovao prema drugom navedenom ratnom cilju koji glasi: "gdje god bili" mete su šefovi Hamasa.
Sada, dok sukob ulazi u svoj četvrti mjesec, Izrael je očito ispunio tu prijetnju, rizikujući širenje ratnih djelovanja duž granice s Libanonom iako je prvi put počeo sa povlačenjem trupa iz Gaze, piše Washington Post.
"Mi smo u trećoj fazi", rekao je Chuck Freilich, bivši izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost, misleći na fazu rata koja je trebala da uslijedi nakon inicijalnog odgovora nakon napada Hamasa u oktobru i ciljeva unutar enklave Pojasa Gaze. "Mislim da se prebacujemo u novi način djelovanja, što su Sjedinjene Države zagovarale od početka."
Izraelska vojska je mjesecima govorila da je spremna da se bori u ratu na dva fronta, grupišući trupe i tenkove duž granice sa Libanonom i evakuišući najmanje 70.000 stanovnika sa tog područja. Jedinice IDF-a često su razmjenjivale vatru sa Hezbolahom, libanonskom vojnom grupom povezanom sa Iranom, međutim, do 2. januara, napadi i udari projektila nikada nisu dobacili do Bejruta.
Izrael je odbio da potvrdi ili da negira bilo kakvu ulogu u ubistvu Saleha Arourija, zvaničnika Hamasa u egzilu koji je djelovao i kao posrednik sa Iranom i Hezbolahom.
Palestinci na protestima nakon ubistva jednog od lidera Hamasa, Saleha Arourija u Hebronu, Zapadna obala, 3. januar 2024.
Libanonski i međunarodni zvaničnici, dan nakon ubistva Arourija, u srijedu, borili su se da nađu način kako bi suzbili očekivanu odmazdu Hezbolaha. Do sada, Hezbolah se odupirao molbama Hamasa da u potpunosti uđe u rat. Izraelski zvaničnici, koji su govorili za Washington Post pod uslovom da ostanu anonimni, rekli su da se nadaju da će lider Hezbolaha, Hasan Nasrallah, biti suzdržan s obzirom na činjenicu da niko od njegovoh oficira nije ubijen u napadu.
Nasrallah je u govoru u srijedu, 3. januara upozorio na "odgovor i kaznu" ali nije dao detalje o tome kako bi njegovi borci mogli da odgovore.
Izraelski stanovnici u sjevernom lučkom gradu Haifa upozoreni su da budu spremni na odlazak u skloništa tokom napada. Vojni analitičari su rekli da će povlačenje vojske iz Gaze vjerovatno omogućiti više resursa prema Libanonu. "Mi smo spremni na svaki scenarijo", rekao je portparol IDF-a, admiral Daniel Hagari nakon ubistva Arourija.
Čovjek za vezu Hamasa sa Iranom
Ubistvo visokog lidera Hamasa u napadu iza kojeg se sumnja da stoji Izrael, bio je najveći posljednjih godina i eliminisao je igrača koji je vezivao palestinsku militantnu grupu sa Iranom i njegovim posrednicima.
Sahrana Arourija i njegovih oficira koji su ubijeni u eksploziji u Bejrutu, 4. januar 2024.
Prema navodima izraelskih zvaničnika, Hamas je, Salehu Arouriju, vjerskom tvrdolinijašu pripisao zasluge za organizovanje napada na Izrael 7. oktobra u kojem je ubijeno oko 1.200 ljudi, uglavnom civila. Takođe je igrao vodeću ulogu u pregovorima sa Izraelom preko Katara i Egipta u oslobađanju izraelskih talaca u zamjenu za prekid vatre u Gazi, te da je imao beskompromisan pristup, kako navode pregovarači, piše Wall Street Journal.
Izrael nije preuzeo odgovornost za napad koji se dogodio u južnom dijelu Bejruta, gdje je Hezbolah dosta prisutan, međutim, šef izraelske obavještajne agencije, Mosad, upozorio je 3. decembra da će Izrael ciljati na svakoga ko je upleten u organizovanje napada 7. oktobra. David Barnea, šef Mosada je rekao kako je izraelska obavještajna agencija "obavezna da se obračuna sa ubicama koje su upale u pogranične zajednice u Gazi 7.oktobra, sa onima koji su planirali i sa onima koji su izdavali naređenja".
Arouri je bio najistaknutiji glas u Hamasu koji se zalagao za bliske odnose sa Iranom i zaslužan je za pomoć u izgradnji "Osovine otpora" saveza između Hamasa, Irana i Hezbolaha, koji od Irana dobija značajnu pomoć u Libanonu. Aurori se slagao sa idejom da bi kombinovanjem snaga palestinskih militantnih grupa na Zapadnoj obali i Gazi, Iran i njegovi posrednici mogli uspješno da napadnu i unište Izrael, kako su rekli zvaničnici Hamasa i Hezbolaha. "On je zaista vjerovao u Osovinu otpora i sa ponosom se smatrao glavnim posrednikom između Irana i Hezbolaha", rekao je visoki zvaničnik Hamasa.
Dok njegova smrt najvjerovatnije neće imati neposredan uticaj na ratištu, njegova uloga kao ključnog posrednika sa Iranom i njegovim posrednicima, neće se brzo moći popuniti, naglasio je Wall Street Journal.
Mogući odgovor libanonskog Hezbolaha
Neprijateljstva su do sada među suparnicima na Bliskom istoku bila donekle obuzdavana i nakon što su snage Izraela raspoređene preko Gaze i Zapadne obale. SAD kao najveći saveznik Izraela, u više navrata su napominjale da se ne započinje rat sa Hezbolahom jer bi to moglo da ima dalekosežne posljedice, piše BBC.
Nova kriza izazvana ubistvom Arourija desila se u trenutku kada tenzije rastu i na drugim frontovima uključujući napade Huta, koje podržava Iran, na ključne pomorske rute u Crvenom moru. Huti navodno napadaju brodove koji imaju veze sa Izraelom. Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant nedavno je govorio o sedam scena sa kojih dolaze napadi na Izrael, navodeći između ostalih, Jemen, Libanon, Siriju i Irak.
Smrt Arourija, jednog od osnivača vojnog krila Hamasa, podvlači odlučnost Izraela da ide u potjeru za liderima Hamasa nakon napada 7. oktobra.
Ovaj 57-godišnjak se smatrao za ključnu figuru Hamasa u militantnoj mreži koju podržava Iran i koja se proteže od palestinskih teritorija do Libanona, Jemena i Iraka, navodi Financial Times. Aurori je bio intenzivno uključen u operacije Hamasa na Zapadnoj obali gdje je grupa dobila na popularnosti. "Njegova smrt je značajan udarac za Hamas", rekao je Maha Yahya, direktor Centra Carnegie za Bliski istok. "Ne samo kao osnivača brigade Kasem (vojnog krila Hamasa), već i zbog njegove uloge u vođenju Hamasa na Zapadnoj obali."
Arouri je proveo dvije decenije u izraelskim zatvorima i van njih i na kraju je pušten 2010. godine pod uslovom da napusti palestinske teritorije. Proveo je neko vrijeme u Siriji, Turskoj i Kataru prije nego što se preselio u Libanon.
Kako će dalje teći razvijanje sukoba zavisiće od Nasrallaha, lidera Hamasa koji je u avgustu upozorio Izrael da će "svako ubistvo na libanonskom tlu protiv Libanaca, Sirijaca, Iranaca ili Palestinaca naići na odlučan odgovor". Hezbolah je rekao da će odgovoriti na ubistvo nakon eksplozija u Bejrutu 2. januara i da im je "prst na okidaču".
- Iran krivi Izrael i SAD i obećava odgovor posle pogibije 84 ljudi u eksplozijama
- Ko je Qasem Soleimani?
Ranije je Nasrallah težio da obuzda sukob sa Izraelom, imajući na umu potrebu da se izbjegne regionalni rat u punom zamahu, ali ubistvo u Bejrutu koji je pod kontrolom Hezbolaha značajno je podigao ulog za militante.
Napadi Huta u Crvenom moru i eksplozije u Iranu
Američki, izraelski i libanonski zvaničnici insistiraju na tome da malo ko želi da rat u Gazi preraste u širi sukob na Bliskom istoku, ali ubistvo najvišeg lidera Hamasa u Bejrutu 2. januara i dvije eksplozije u Iranu u srijedu, 3. januara, prijete da regiju dovedu bliže ivici rata, piše New York Times.
Odgovornost za eksploziju u Iranu, dan kasnije, je preuzela "Islamska država", iako je Iran isprva optužio Izrael. Američki i evropski zvaničnici su rekli kako sumnjaju da su Izraelci izveli napad jer je većina njihovih napada na Iran bila precizno i visoko ciljana – od atentata na glavnog arhitektu iranskog nuklearnog programa do dizanja u vazduh objekata nuklearnog programa Irana.
Nakon štrajka, zvaničnici Bidenove administracije planirali su da pojačaju diplomatske napore sa zvaničnicima u Libanonu kao dio napora da se izvrši pritisak na Hezbolah da ne eskalira sukob.
"Šanse za regionalni rat na Bliskom istoku porasle su sa 15 posto na čak 30 posto", rekao je penzionisani admiral James Stavridis, bivši komandir NATO saveza. "Još uvijek je relativno nizak, ali viši nego prije, i svakako neugodno visok."
Ali, zvaničnici Bidenove administracije i analitičari za Bliski istok primijetili su da iako su Hezbolah i Iran učestvovali u sukobima i posredničkim napadima na Izrael, oni nisu nužno željni da prošire sukob.
Još jedan faktor nestabilnosti su jemenski Huti. Naime, Sjedinjene Države i njenih 12 saveznika je izdalo pismeno upozorenje još jednoj militantnoj grupi u regiji, jemenskim Hutima, koji su gotovo na dnevnoj bazi vršili napade na komercijalne brodove u Crvenom moru.
- Reakcije i planovi pomorskih kompanija nakon napada Huta u Crvenom moru
- Iran negirao umiješanost u napade Huta na brodove u Crvenom moru
Do sada su se Sjedinjene Države uzdržale od osvete bazama Huta u Jemenu, velikim dijelom zato što ne žele da potkopaju krhko primirje u jemenskom građanskom ratu.
Kako se navodi u izjavim "Huti će biti odgovorni za posljedice ako nastave da prijete životima i globalnoj ekonomiji i slobodnoj trgovini na ključnim pomorskim rutama regije". Upozorenje su pored SAD potpisale i Velika Britanija, Australija, Novi Zeland, Behrein, Belgija, Kanada, Njemačka, Danska, Italija, Japan, Singapur i Holandija. Tokom novogodišnjeg vikenda, američka mornarica je potopila tri plovila Huta, dok je posada nastradala u moru kada je pucala na američke helikoptere koji su išli u pomoć teretnom brodu Maersk.
Iranska mornarica je u ponedeljak najavila raspoređivanje flotile ratnih brodova u vodama crvenog mora kako bi po riječima iranskih zvaničnika, dala podršku Hutima, ali da nema namjeru da se sukobljava sa američkim brodovima. Istog dana je ministar inostranih poslova Irana zahvalio Hutima na zvaničnoj posjeti Teheranu zbog podrške koju grupa daje Hamasu, kako je prenijela iranska agencija IRNA.
Predsjednik SAD, Joe Biden je rekao kako želi da izbjegne direktne vojne napade na Hute kako bi se izbjegla eskalacija bliskoistočnog sukoba.