Evropska diplomatska komunikacija godinama je bila na “meti hakera” objavio je The New York Times (NYT). Presretnute su hiljade poruka u kojima su diplomate komunicirale o različitim temama - od predsjednika SAD Donalda Trumpa do globalne trgovine.
Upad je otkrila kompanija Area 1, koja se bavi sabjer bezbjednošću, a evropski zvaničnici su izjavili da informacije označene kao povjerljive i tajna nijesu pogođene trogodišnjim hakiranjem.
Jedan stručnjak je The New York Times-u rekao da su metode korišćene u trogodišnjoj akciji hakiranja evropske diplomatske komunikacije slične onima koje je ranije koristila kineska vojska.
“Nakon više od decenije iskustva u borbi sa kineskim sajber operacijama, nema dileme da je da je ova kampanja povezana sa kineskom vladom”, rekao je taj ekspert za NYT.
Pročitajte i ovo: Diplomatska komunikacija Brisela meta hakeraI istražitilji Area 1 kompanije za sajber bezbjednost, koja je otkrila hakiranje vjeruju da su hakeri radili za kinesku Narodnu oslobodilačku armiju.
Presretnute poruke, poznate kao, diplomatski kabal, među ostalim su otkrile da su diplomate opisale susret američkog i ruskog predsjednika u Helsinkiju 16. jula kao “uspjeh (makar za Putina)”.
Vaš browser nepodržava HTML5
Kako se izveštavalo o samitu: Od 'sramotan' do 'tako treba'
Evropske diplomate su takođe opisale napore Bijele kuće da se anagažuje na takozvanoj “kontroli štete” nakon što je Trump izašao iz zadanih okvira na zajedničkoj press konferenciji sa Putinom.
Trump se izgleda bio saglasio da dozvoli Rusima da ispitaju bivše američke diplomate u zamjenu za američko ispitivanje Rusa koje je optužio specijalni zastupnik za rusku istragu Robert Mueller. Prema dokumentu koji datira na 20. jul i koji opsuje njihovu privatnu komunikaciju, zvaničnici Bijele kuće su uvjeravali Evropljane da će saglasnost Trumpa biti “ukinuta” da bi se spriječilo ispitivanje Amerikanaca.
Komunikacija evropskih diplomata otrkrila je i upozorenja da Rusija na aneksiranom Krimu možda ima raspoređeno nuklerano oružje.
Krim, koji je Rusija u martu 2014. aneksirala od Ukrajine, označen je kao "vruća zona" gdje je sada moguće prisutno nuklearno oružje.
Druga poruka je otkrila detalje privatnog sastanka između kineskog predsjednika Si Đinpinga i evropskih zvaničnika koji se održao ranije ove godine.
Citiraju se Sijeve riječi koji je rekao da se Kina “neće pokoriti zastrašivanju” Vašingtona “čak i ako trgovinski rat nanese štetu svima”.
Ove riječi kineskog lidera eho su njegovog govora u utorak u kojem je rekao “niko nije u poziciji da diktira kineskom narodu šta treba ili ne treba da radi”.
Pročitajte i ovo: Kini 'nitko ne može diktirati kako da se ponaša'Provaljana diplomatska komunikacija je otkrila i strahove evropskih zvaničnika u vezi sa Trumpovom administracijom, kao i mučenje oko toga šta i kako da rade sa Kinom i Rusijom, rizik od toga da Iran ponovo oživi njihov nuklearni program.
Hakirani kablovi takođe uključuju memorandum razgovora sa liderima Saudijske Arabije, Izraela i drugih zemalja koje su razmjenjivane sa EU.
U još jednom citiranom dokumentu koji datira na 7. mart, vidi se kako Caroline Vicini, zamjenica šefa misije EU u Vašingtonu, preporučuje da diplomate trgovinskog bloka opisuju SAD kao “našeg najvažnijeg partnera” čak iako se konfrontiraju Trumpu “u oblastima gdje se mimoilazimo sa SAD” (kao što su klimatske promjene, trgovina, nuklearni sporazum sa Iranom).
Veliki broj drugih institucija, uključujući Ujedinjene nacije takođe su pogođene ovim upadom i u stanju su uzbune. Isti hakeri su se inflitrirali u Američku federaciju rada i Kongres industrijskih organizacija, te u ministarstva vanjskih poslova i finansija širom svijeta.
Dio materijala iz UN fokusira se na više mjeseci u 2016-toj, kada je Sjeverna Koreja aktivno lansirala rakete, i po svemu sudeći uključuje reference na privatne susrete generalnog sekretara svjetske organizacije i njegovih zamjenika sa azijskim liderima.
Više od 100 organizacija i institucija bile su mete godinama unazad, ali se ispostavilo da toga nijesu bili svjesni do prije nekoliko dana kada ih je upozorila kompanija za sajber sigurnost Area 1, koju su formirala tri bivša pripadnika Nacionalne agencije za sigurnost (NSA).
“Ljudi pričaju o sofisticiranim hakerima, ali nema ničeg zaista sofisticiranog u vezi sa ovim”, rekao je izvršni direktor Area 1, Oren Falkowitz.
U ovom slučaju su takozvani kablovi otkriveni nakon kampanje koja je izmakla kontroli a čiji su cilj bile kiparski nacionalni sistem. Nakon što su upali u njega, hakirali su pristup šiframa koje su im bile potrebne za konekciju i povezivanje sa cijelom data bazom razmjene Evropske unije.
Iako cijela operacija podsjeća na WikiLeaks akciju iz 2010. ili rusko hakiranje Demokratskog nacionalnog komiteta uoči izbora 2016., sajber napad na diplomatski kabal EU nije bio usmjeren na dobijanje podataka radi objavljivanja. To je bila stvar čiste kontrašpijunaže, kažu stručnjaci.
Kineska ambasada u Vašingtonu u utorak nije uzvraćala na pozive NYT za komentarisanje cijele priče, a Evropska unija je u saopštenju u utorka veče objavila da su "svjesni optužbi u vezi sa potencijalnim curenjem osjetljivih informacija i da aktivno istražuju problem".
No po svemu sudeći izbjegli su da komentarišu pitanje izloženosti, porukom da "neće komentarisati optužbe niti pitanja koja se tiču operativne sigurnosti".