Međunarodni sud pravde u Hagu odbacio je zahtjev za reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, što je član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović ocijenio kao političku odluku, dok je za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića to bilo očekivano.
Izetbegović je na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao kako Sud nije donio pravnu odluku, niti se pozvao na članove vlastitog statuta.
"Sud je odigrao političku igru. Registrar je zatražio stav članova Predsjedništva, jer su znali da jedinstvenog stava nema. Mladen Ivanić ima pravo na političke stavove, ali sud nema pravo na cinične manipulacije. Cinizam je tražiti saglasnost da se proces nastavi od onih koji mu se javno suprotstavljaju", naveo je Izetbegović.
Prema njegovim riječima, "Sud je odlučio da zatvori vrata pravdi".
Bakir Izetbegović: Sud nema pravo na cinične manipulacije
"Oni se nisu upustili da preispituju mandat Softića, jer su znali da ga ne mogu zaustaviti. Akreditacija agenta i sam meritum, oni su to politički presjekli. Sljedeći koraci, na vezi sam sa međunarodnim ekspertima. Vidjet ćemo šta dalje. Borit ćemo se za istinu i pravdu", izjavio je Izetbegović.
Na pitanje novinara RSE da li je trebalo zahtjev za reviziju presude podnijeti ranije Izetbegović je rekao kako to "ne bi moglo jer nismo imali totalitet dokaza koji se završio nakon suđenja Ratku Mladiću".
Ivanić je na konferenciji za novinare u Banjaluci kazao je kako je za njega obrazloženje Suda u Hagu jasno - "da oni neće razmatrati ovaj slučaj, jer nijedan relevantan organ BiH o ovom nije donio odluku".
"Smatram da je to odluka koja ozbiljno podržava dejtonsku, BiH jer jasno pokazuje da niko više u ime BiH, osim njenih institucija, ne može donositi odluke", rekao je Ivanić na konferenciji za novinare u Banjaluci.
On je kazao kako je to bila vrlo složena politička odluka koja je pokazala da se mudrušću i argumentima može postići politički cilj.
Mladen Ivanić: Zahtjev otvorio nekoliko krupnih pitanja
"Za mene je ovo pokazatelj da i na međunarodnom planu kad imate argumente, pa i kad dolaze od RS i srpskih predstavnika, može se doći do pobjede i ostvariti adekvatan cilj", naveo je Ivanić.
On je rekao kako je zahtjev otvorio nekoliko krupnih pitanja na koja se narednih dana trebaju tražiti odgovori.
Prvo je, kako je naveo, vaninstitucionalno djelovanje, drugo "da niko nema više pravo da koristi ime BiH od strane samo jednog naroda", a treće "da se mora dati odgovor na paralelne strukture u institucijama BiH".
Ministar spoljnih poslova BiH Igor Crnadak izjavio je kako je odluka iz Haga pokazala da "nema više preglasavanja i sile", što će imati pozitivan efekat na dejtonsku BiH, te da to znači "pobjedu prava".
"Ne smije ostati ni trun sumnje u to da ova zemlja može funkcionisati samo zajedničkim odlukama", rekao je Crnadak.
Haško pismo
U pismu koje su dobili članovi Predsjedništva BiH navedeno je kako je Sud "propisno razmotrio mišljenja članova Predsjedništva, koja su iznijeli u svojim pismima".
"Sud smatra da sadržaj ovih pisama pokazuje kako nikakvu odluku nisu donijela nadležna tijela, u ime Bosne i Hercegovine kao države, glede zahtjeva za reviziju Presude od 26. februara 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija)", navodi se u pismu iz Haga.
Hag zaključuje kako se "stoga, ne može ništa poduzeti glede dokumenta pod nazivom 'Aplikacija za reviziju Presude od 26. februara 2007. godine u slučaju primjene Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (BiH vs. Srbija)'.
Pismo je članovima Predsjedništva BiH uputio pisar Međunarodnog suda pravde u Hagu Philippe Couvreur.
Pismo registrara Međunarodnog suda pravde
Prethodno je Sud u Hagu tražio pismeno izjašnjenje od članova Predsjedništva BiH o tome kakav je njihov stav oko zahtjeva za reviziju koji je Sakib Softić, agent BiH iz prvobitnog postupka po tužbi BiH, predao 26. februara.
Trojica članova Predsjedništva BiH odgovorili su odvojenim pismima Hagu, iz kojih je bilo jasno da podnošenje zahtjeva za reviziju nije stiglo kao jedinstven zahtjev od Predsjedništva BiH kao institucije.
Član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je danas novinarima u Mostaru kako je ugled BiH oslabljen kada su u pitanju međunarodne institucije.
"On (odgovor Suda u Hagu) je takav kakav jeste. Žao mi je što smo se opet poigrali s Bosnom i Hercegovinom i pokazali da takav sistem ne funkcioniše. Mislim da smo ugled države oslabili kada je riječ o međunarodnoj instituciji", rekao je Čović.
Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) BiH Fahrudin Radončić rekao je da će SBB, nakon što je Međunarodni sud u Hagu odbio reviziju presude koju je inicirao bošnjački član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, vrlo ozbiljno analizirati stvari koje SDA bude predlagao u ime bošnjačkog naroda.
"Što se tiče Izetbegovića, koji nas je na onom čuvenom skupu sa 50 odgovornih ličnosti uvjeravao da bošnjačka strana i njegov tim ima sve pravne argumente, očekujem da obrazloži Bošnjacima i žrtvama zašto je imao pogrešnu procjenu i iz toga izvuče politički zaključak o svojoj ličnoj političkoj poziciji", rekao je Radončić novinarima u Mostaru.
"Mogu poručiti svojim prijateljima Srbima da nema razloga za likovanje. Kada su bili protiv revizije time su praktično priznali raniju presudu da je genocid počinjen. Ja ih pozivam da BiH, kao i mnoge druge zemlje, usvoji deklaraciju o tome", rekao je Radončić.
Neuobičajeno brz odgovor suda
Profesor ustavnog prava Kasim Trnka za RSE ocjenjuje kako je cijela situacija oko zahtjeva i odgovora suda čudna.
"Od početka mi je bilo sumnjivo što je aplikacija predata u petak, 26. feburara, a zahtjev da se članovi Predsjedništva izjasne već je stigao u ponedeljak. Ne postoji sud u svijetu koji tako brzo reaguje na podnesak koji se upućuje, što meni čini sumnjivim. Prvo, ne znamo kad je sam Sud raspravljao o tome, mada se Registrar poziva na tu činjenicu da je Sud tako odlučio", kaže Trnka i napominje kako misli da je u međuvremenu uslijedila veoma jaka diplomatska aktivnost Srbije.
Ono što je, prema njegovom mišljenju, najvažnije je "da Međunarodni sud ostaje pri svom stavu koji nema nikakvo uporište u pravu nego u politici - da ne bi trebalo optuživati države za počinjeni zločin genocida, nego eventualno osuditi pojedince koji su kao vojni ili politički funkcioneri to radili", ocjenjuje Trnka.
"Volio bih da vidim pravnu argumentaciju, jer ja mislim da je postojao objektivan i pravno utemeljen razlog da agent ima ovlaštenje, jer se radi o istom predmetu, jer se revizija vrši samo u jednom dijelu na koji upućuje aplikacija. Nažalost, ovako brza intervenicija, u roku od deset dana, to ni na opštinskom sudu ne možete za deset dana završiti posao, a kamoli na jednom ovakvom visokom međunarodnom sudu u jednom tako složenom predmetu", tvrdi Trnka.
Zarije Seizović: Može se reći da postoje i geopolitički razlozi koji stoje iza jedne ovakve odluke
Međutim, profesor međunarodnog prava Zarije Seizović za RSE ocjenjuje da nije bilo realno očekivati drugačiji ishod.
"Važno je reći da je u ovom slučaju Sud, čini se, stao na stanovište da se radi o ponovljenom postupku, dakle, o jednom novom postupku koji nije nastavak onog prethodnog, i u tom smislu je tražena punomoć, koja bi bila valjana u slučaju da iza nje stoje sva tri člana kolektivnog šefa države. Sud je utvrdio da to nije slučaj i aplikaciju, zahtjev za obnovu postupka, odbacio, što je različit termin od značenja termina 'odbio', jer se 'odbije' kad se razmatra suština predmeta spora, a odbacuje se 'a limine', ' s praga', odmah, zato što postoje neki formalni nedostaci", navodi Seizović.
Nažalost, dodaje Seizović, "može se reći da postoje i geopolitički razlozi koji stoje iza jedne ovakve odluke, ali Sud je, naravno, u svom obrazloženju, odnosno, nakon ovih prepiski koje jesu neuobičajene, našao način da obrazloži da postoje formalni nedostaci za otpočinjanje postupka revizije".
Direktor Poličkog savjeta Građanskog saveza Emir Suljagić za RSE kaže kako je odluka iz Haga historijski šamar politici popuštanja i povlađivanja Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH, što, kako kaže, Stranka demokratske akcije (SDA) radi već dvije i po decenije.
"Podsjećam da je Zahtjev za reviziju odbijen iz tehničkih razloga, jer Predsjedništvo nije moglo donijeti odluku. Ali, ne zbog predsjedavajućeg Mladena Ivanića i njegovog otvorenog protivljenja reviziji, nego zbog Čovićeve suzdržanosti. Suzdržanost člana Predsjedništva BiH, Dragana Čovića donijela je više štete državi i žrtvama nego Ivanićevo protivljenje", napominje Suljagić.
Suljagić podsjeća kako je "nedavno objavljen dokument koji je pokazao da su još u oktobru 2016. Bakir Izetbegović i njegov kabinet znali da Sakib Softić ne može podnijeti zahtjev za reviziju, jer nema aktivnu legitimaciju, te da su psotojali drugi načini da se zahtjev podnese ali da su oni izabrali svoj način da se to uradi".
"Ovdje su se Bakir Izetbegović i SDA krili iza decenije nerada, kriminalnog nerada i kriminalnog nemara, pokušali su se još jednom sakriti iza žrtava. Ovaj put im to nije uspjelo", zaključuje Suljagić.