Kako bi se građanima pružila adekvatna zaštita i omogućilo da policija djeluje u njihovoj najboljoj službi, iz Centra za sigurnosne studije BiH upozoravaju da je potrebno što prije nastaviti sa reformom policije u BiH i otkloniti značajan politički uticaj, koji se kako navode, u proteklim godinama nadvio nad sektorom unutrašnje sigurnosti.
Direktor Centra za sigurnosne studije BiH Denis Hadžović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže kako veliki problem predstavlja nepovjerenje u pravosuđe, te činjenica da se ne procesuiraju krivična djela u koja su umiješani visoki zvaničnici.
RSE: Gospodine Hadžoviću, Centar za sigurnosne studije BiH u svom posljednjem izvještaju kaže da se u BiH što prije mora nastaviti sa reformom policije i otkloniti politički uticaj. Koliki je taj politički uticaj na sve policijske agencije u BiH?
Hadžović: Vidimo da nismo uspjeli izgraditi neovisnu policiju uprkos pokušajima da odvojimo politiku od policijskih struktura. Ono što zabrinjava posebno, je da građani nisu zadovoljni stepenom sigurnosti u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. To je nešto što je jasno identifikovano i u mišljenju Evropske komisije u BiH. A to je i ono što očekuje i Evropska Unija – da se poboljša i regionalna saradnja na području unutrašnjih poslova, kako bi se uspjeli oduprijeti, teškim i pojavnim oblicima organizovanog kriminala. To je jedan veliki nedostatak u BiH, jer vidimo da jedan ovako rascjepkan sistem koji slabo funkcionira i slabo sarađuje ne može da se odupre novim i savremenim prijetnjama.
'Imamo uspješnu borbu protiv malih oblika kriminala, a protiv velikih da kažem "zvjerki" u bh. politici nemamo osuđujućih presuda' (Na fotografiji jedna od sudnica Suda BiH)
RSE: Gdje se najviše vide ti politički uticaji?
Hadžović: Najviše se vide prilikom imenovanja, da počnemo od početka. I na kraju vidimo da dosta istraga koje se vode protiv političara nisu dale rezultata, odnosno nisu rezultovale osuđujućom presudom protiv visokih zvaničnika. Svi smo svjesni, a mediji o tome dosta pišu, da ima dosta nepravilnosti i zloupotreba položaja od strane visokih zvaničnika. Ono što imamo od strane pravosuđa je da imamo uspješnu borbu protiv malih oblika kriminala, a protiv velikih da kažem "zvjerki" u bh. politici nemamo osuđujućih presuda, tako da su građani sa pravom nezadovoljni radom pravosuđa, pa samim tim i policijskim radom.
Povjerenje u policiju je nešto bolje, negdje oko 50 posto u slučaju BiH, a pravosuđu ne vjeruje dvije trećine građana BiH.
'Nema kvalitetnog prikupljanja informacija, i što je najvažnije nema kvalitetne saradnje između policijskih agencija' (Na fotografiji pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu, SIPA)
RSE: Iz EU insistiraju na unaprijeđenju regionalne saradnje i to posebno u domenu borbe protiv teškog i organizovanog kriminala, te da je u tom kontekstu posebno problematičan rascjepkani sistem sigurnosti u BiH?
Hadžović: To je problem za BiH da sarađuje kvalitetno na međunarodnom nivou. Mi sada od 2008. godine kako je završen zadnji pokušaj reforme policije u BiH nemamo iskoraka samo konstatujemo kada se dese nekakvi teški oblici organizovanog kriminala ili teroristički akti da na te situacije BiH nema odgovor. Nema kvalitetnog prikupljanja informacija, i što je najvažnije nema kvalitetne saradnje između policijskih agencija. Tako da taj rascjepkan sistem ne može adekvatno odgovoriti ni na unutrašnjem planu borbe protiv organizovanog kriminala, a kamoli da sarađuje na nekom međunarodnom nivou.
Ako pogledamo posljednje slučajeve otkrivanja kriminalnih grupa, vidimo da nijedan slučaj nije plod rada naših policijskih struktura, već su to sve informacije koje su dobili od međunarodnih aktera, koji su upozoravali da u našoj zemlji postoje ozbiljni odjeci svjetskog i evropskog kriminala. Tako da je to nešto što mora zabrinjavati, jer znači da mi nismo sami u mogućnosti, sa ovakvim sistemom odgovoriti na ove nove i moderne prijetnje. Odnosno na organizaciju kriminalnih grupa koja se prilagođava i vremenu i prostoru i koju interesuje samo profit.
Tako da jedan zahvat u naš unutrašnji sistem sigurnosti je više nego neophodan. Konotacija reforme se u BiH doživljava ili kao prenos nadležnosti ili kao nastojanja da se centralizuju neki sistemi. Ali je to ustvari proces koji treba biti konstantan i permanentan i koji se treba prilagođavati i vremenu i prostoru i pojavnim oblicima kriminala i unaprjeđivati u svim segmentima. To je ono što nedostaje i za šta nema političke volje.
RSE: Možemo li nakon svega ovoga što ste rekli očekivati da policija bude očišćena od političkih uticaja?
Hadžović: To je sve proces koji zahtijeva profesionalni pristup, u kojem će mnogo više doći do izražaja profesionalci oni koji rade, a manje da imamo politike. To je svuda u svijetu problem, ali treba nastojati postići što veću neovisnost i pravosuđa i policijskog sistema u BiH. Treba volje, treba hrabrosti i odgovornih političara koji mogu to zahtijevati i koji se trebaju tome posvetiti. To od nas traže i međunarodni akteri, što traži između ostalog i NATO, tako da moramo naći način da se izborimo sa ovim problemom, kako bi u fokus bio stavljen interes građana BiH.