Nedavno je svečano za javnost otvorena kolekcija Ars Aevi, koja je smještena u Domu mladih centra Skenderija. Tako će ljubiteljima umjetnosti samo mjesec dana, od kada je zaprijećeno da će biti izbačena na ulicu, biti dostupna djela najvećih svjetskih umjetnika. Istovremeno, proširuje se krug donatora koji će raditi na prikupljanju vrijednih dijela za budući Muzej savremene umjetnosti u Sarajevu.
Tim povodom razgovaram sa direktorom projekta, Enverom Hadžiomerspahićem.
Hadžiomerspahić: Godine 2007. kolekcija je postavljena u jednoj prekrasnoj formi, formi Art depoa, ali uistinu ko god da dođe divi se načinu na koji su djela ovdje izložena. Te 2007. smo očekivali da će kolekcija normalno i prirodno biti otvorena za posjetioce. Međutim, došlo je do nesporazuma u krugu nadležnih ministarstava, ko će odvojiti te male novce, koji bi bili potrebni da se kolekcija permanentno otvori i da se pokriju troškovi održavanja. To nas je zaustavilo protekle četiri godine ali sada, u povodu dolaska generalne direkcije UNESCO-a, Irine Bokove, zvanično je otvoren Art depo.
Hadžiomerspahić: Prvi put mogu zvanično da objavim i radujem se da je to tako svakog dana. I subotom, i nedjeljom, i radnim danima od 10 ujutro, do 22 navečer, kolekcija Ars Aevi je permanentno otvorena za posjetioce.
Za one koji eventualno ne znaju, kolekcija Ars Aevi se nalazi u prostorijama Centra Skenderije, praktično je to južno krilo objekta Doma mladih, koji je za ovu namjenu rekonstruisan i ostat će tu do prelaska u prostore, nadamo se, uskoro izgrađenog Muzeja Ars Aevi.
Još je interesantno da smo napravili ponudu za sve zainteresirane građane, ili eventualno grupe, u 12 sati je vođena posjeta na engleskom jeziku, a u 15 sati poslijepodne je vođena posjeta na našem jeziku.
Hadžiomerspahić: Iskreno je tako. Prema projektu Ars Aevi su usmjerena visoka priznanja. Ja lično sam dobio najviše priznanje i orden Republike Italije, također jedno visoko priznanje Ministarstva kulture i komunikacije Francuske. UNESCO je uvrstio projekt Ars Aevi u program UNESCO-a, koji se zove Dijalog putem kulturnog nasljeđa. Holandska fondacija Princ Claus je dala važno priznanje projektu Ars Aevi kao razvojnoj komponentni u post-ratnim zonama.
Uistinu, i sam čin da su umjetnici svijeta darovali svoja najznačajnija reprezentativna djela kolekciji Ars Aevi, govori o jednoj univerzalnoj, internacionalnoj podršci svim komponentama projekta Ars Aevi i aktuelnim i razvojnim.
Rekao bih da kod nas nije nedostatak podrške, podrška postoji individualno, sa svakom osobom koja obnaša dužnost ili ministra kulture, ili premijera, ili neku drugu. Od njih ćemo čuti najbolje riječi o projektu Ars Aevi, međutim, prema mom sudu, koji sada definitivno mogu da zaokružim nakon dvije decenije rada na razvoju projekta Ars Aevi, kod nas je izgubljeno dragocjeno iskustvo iz prošlih vremena, kolektivnog koordiniranog djelovanja.
Veoma je važno da smo u programu otvaranja kolekcije Ars Aevi saopštili zvanično da u procesu obogaćivanju kolekcije Ars Aevi, dakle stvaranja novih nukleusa, u narednim godinama će učestvovati Zagreb i Saint Etienne iz Francuske, u 2013. godini, a u 2014. godini Atina i Barcelona se priključuju. Tako praktično muzeji cijelog regiona južne Europe učestvuju u procesu formiranja kolekcije Ars Aevi za Ars Aevi.
Hadžiomerspahić: Meni je Branka, direktorica beogradskog muzeja, pričinila veliko zadovoljstvo kada je pred medijima rekla: „Od danas naša djeca neće morati da idu u London i Vašington da vide djela najznačajnijih svjetskih umjetnika, već mogu doći u Sarajevo.“
Ako bi se uistinu ovoj značajnoj kolekciji priključila arhitektonska struktura slavnog arhitekte Renco Piana, to bi postala jedinstvena svjetska atrakcija. Planovi su bili napravljeni vrlo jasno, u proljeće prošle godine, da će se ugovori o izvedbenim projektima potpisati i da će izvedbeni projekti arhitekte Renza Piana biti gotovi u 2011. godini. Bilo je planirano da 6. aprila, na dan grada Sarajeva, ove godine počne izgradnja prvog bloka, a da se u 2013. godini izgradi cijeli objekata i da se 2014. godine pripremimo za jednu veliku svjetsku promociju i inauguraciju objekta.
Došlo je do nekih zastoja, meni nije jasno koji su motivi, ali proces formiranja javne ustanove je zaustavljen, ugovori o izvedbenim projektima nisu potpisani, iako su bile dane sve garancije da će to tako biti. Šta stoji iza, ostat će da istražimo i možda nekada saznamo. Jednako je važno da je u povodu posjete generalne direktorice UNESCO-a Irine Bokove Sarajevu premijer kantona Sarajevo, gospodin Fikret Musić, zvanično rekao da će oni ispuniti svoje obaveze i da će se Muzej Ars Aevi izgraditi. Gospođa Irina Bokova je zvanično pred kamerama rekla da oni podržavaju izgradnju Muzeja Ars Aevi i da misle da je to važan projekt. Radosni smo da arhitektonske projekte Muzeja Ars Aevi radi Renzo Piano, Ambasador dobre volje UNESCO-a.
Hadžiomerspahić: Izgleda da nije bilo dovoljno da stručni tim Ars Aevi govori o značaju projekta Ars Aevi jer bi izgledalo da oni sami sebe hvale. Ali kada to kažu drugi mudri ljudi iz Sarajeva i BiH, eksperti u oblastima ekonomije, razvoja, turizma, kulture, umjetnosti i politike, onda je već teško odbiti takve argumente.
Nakon svih 86 dana protesta i izjava, mi smo izdali knjigu koja se zove „Knjiga mudrosti“ u kojima je iz različitih aspekata osvjetljen razvojni značaj projekta Ars Aevi. Kada je gospodin Hajriz Bečirović, novoimenovani generalni direktor Skenderije, donio odluku da izbaci van kolekciju Ars Aevi, on je to napravio tako da je rekao: „Da, ide van ukoliko se stvar ne riješi“, jer četiri godine je bio vakum, niko nije htio ništa da napravi, kolekcija u Skenderiji je zatvorena za javnost. Tako da na neki način mogu da budem zadovoljan sa tim energičnim djelovanjem novog direktora Skenderije, koji je svojim činom pobudio moćnu reakciju javnosti, intelektualaca i medija, koji su odlučili da nešto takvo ne dopuste.
Došli smo u situaciju da su pod tim pritiskom nadležni ministri i premijeri bili ohrabreni da donesu definitivne odluke i da ovaj problem, bar na ovom nivou, riješimo.
Hadžiomerspahić: U prirodi projekta Ars Aevi od godine nastanka ili kada smo planirali da će Muzej da bude ugrađen u arhitektonske strukture Vojne komande na Bistriku i kada smo kazali da će muzej biti tamo da vojske više nikada ne bude, bio je plan da će se to dogoditi 2000. godine. Dakle, tada smo bili optimisti i optimizam projekta Ars Aevi ostaje zauvijek.
Tim povodom razgovaram sa direktorom projekta, Enverom Hadžiomerspahićem.
RSE: Kolekcija Ars Aevi je konačno otvorena za sve posjetioce i ljudima okupljenim oko projekta Ars Aevi dolazi novo doba. Šta se krije iz ovoga otvaranja?
Hadžiomerspahić: Godine 2007. kolekcija je postavljena u jednoj prekrasnoj formi, formi Art depoa, ali uistinu ko god da dođe divi se načinu na koji su djela ovdje izložena. Te 2007. smo očekivali da će kolekcija normalno i prirodno biti otvorena za posjetioce. Međutim, došlo je do nesporazuma u krugu nadležnih ministarstava, ko će odvojiti te male novce, koji bi bili potrebni da se kolekcija permanentno otvori i da se pokriju troškovi održavanja. To nas je zaustavilo protekle četiri godine ali sada, u povodu dolaska generalne direkcije UNESCO-a, Irine Bokove, zvanično je otvoren Art depo.
RSE: Znači da ćemo sada, ili svakog dana, ili svake sedmice u nekim turnusima, moći ulaziti u Depo i posmatrati to što ima?
Hadžiomerspahić: Prvi put mogu zvanično da objavim i radujem se da je to tako svakog dana. I subotom, i nedjeljom, i radnim danima od 10 ujutro, do 22 navečer, kolekcija Ars Aevi je permanentno otvorena za posjetioce.
Za one koji eventualno ne znaju, kolekcija Ars Aevi se nalazi u prostorijama Centra Skenderije, praktično je to južno krilo objekta Doma mladih, koji je za ovu namjenu rekonstruisan i ostat će tu do prelaska u prostore, nadamo se, uskoro izgrađenog Muzeja Ars Aevi.
Još je interesantno da smo napravili ponudu za sve zainteresirane građane, ili eventualno grupe, u 12 sati je vođena posjeta na engleskom jeziku, a u 15 sati poslijepodne je vođena posjeta na našem jeziku.
RSE: Rekao si da je čast otvaranja pripala generalnoj direktorici UNESCO-a. Meni se čini da ovaj projekt od samoga početka ima više razumijevanja izvan BiH, nego li kod domaćih zvaničnika?
Hadžiomerspahić: Iskreno je tako. Prema projektu Ars Aevi su usmjerena visoka priznanja. Ja lično sam dobio najviše priznanje i orden Republike Italije, također jedno visoko priznanje Ministarstva kulture i komunikacije Francuske. UNESCO je uvrstio projekt Ars Aevi u program UNESCO-a, koji se zove Dijalog putem kulturnog nasljeđa. Holandska fondacija Princ Claus je dala važno priznanje projektu Ars Aevi kao razvojnoj komponentni u post-ratnim zonama.
Uistinu, i sam čin da su umjetnici svijeta darovali svoja najznačajnija reprezentativna djela kolekciji Ars Aevi, govori o jednoj univerzalnoj, internacionalnoj podršci svim komponentama projekta Ars Aevi i aktuelnim i razvojnim.
Rekao bih da kod nas nije nedostatak podrške, podrška postoji individualno, sa svakom osobom koja obnaša dužnost ili ministra kulture, ili premijera, ili neku drugu. Od njih ćemo čuti najbolje riječi o projektu Ars Aevi, međutim, prema mom sudu, koji sada definitivno mogu da zaokružim nakon dvije decenije rada na razvoju projekta Ars Aevi, kod nas je izgubljeno dragocjeno iskustvo iz prošlih vremena, kolektivnog koordiniranog djelovanja.
RSE: Čin otvaranja donio je još jednu lijepu vijest. Dolazak predstavnika muzeja, novih donatora kolekcije Ars Aevi.
Deo kolekcije
Hadžiomerspahić: Mi smo uistinu veoma zadovoljni da su činu otvaranja kolekcije Ars Aevi prisustvovali direktorica Muzeja savremene umjetnosti u Beogradu, gospođa Branislava Anđelković, i direktor Centra za savremenu umjetnost iz Podgorice, gospodin Petar Čuković. Nakon procesa u kojem su muzeji savremene umjetnosti Italije, Slovenije, Austrije i Turske organizirali osnivačke izložbe za kolekciju Ars Aevi, sada će taj proces da bude nastavljen u ovoj godini kroz saradnju sa našim partnerima u Crnoj Gori i Srbiji. Gospođa Anđelković i gospodin Čuković su već odabrali značajne umjetnike svijeta koji će svoja djela za kolekciju Ars Aevi predstaviti u Podgorici i Beogradu. Nakon toga ćemo organizirati zvanično predstavljanje tih novih nukleusa, obogaćenih dijelova kolekcije Ars Aevi u Sarajevu.Veoma je važno da smo u programu otvaranja kolekcije Ars Aevi saopštili zvanično da u procesu obogaćivanju kolekcije Ars Aevi, dakle stvaranja novih nukleusa, u narednim godinama će učestvovati Zagreb i Saint Etienne iz Francuske, u 2013. godini, a u 2014. godini Atina i Barcelona se priključuju. Tako praktično muzeji cijelog regiona južne Europe učestvuju u procesu formiranja kolekcije Ars Aevi za Ars Aevi.
RSE: Sve ovo što sad ima, naravno uz neke nove darove i vrijedne eksponate, trebalo bi jednog dana da se useli u Muzej savremene umjetnosti. Posljednjih mjeseci desile su se stvari koje su, dijelom, uzdrmale planirane termine u vezi sa izgradnjom muzeja.
Hadžiomerspahić: Meni je Branka, direktorica beogradskog muzeja, pričinila veliko zadovoljstvo kada je pred medijima rekla: „Od danas naša djeca neće morati da idu u London i Vašington da vide djela najznačajnijih svjetskih umjetnika, već mogu doći u Sarajevo.“
Ako bi se uistinu ovoj značajnoj kolekciji priključila arhitektonska struktura slavnog arhitekte Renco Piana, to bi postala jedinstvena svjetska atrakcija. Planovi su bili napravljeni vrlo jasno, u proljeće prošle godine, da će se ugovori o izvedbenim projektima potpisati i da će izvedbeni projekti arhitekte Renza Piana biti gotovi u 2011. godini. Bilo je planirano da 6. aprila, na dan grada Sarajeva, ove godine počne izgradnja prvog bloka, a da se u 2013. godini izgradi cijeli objekata i da se 2014. godine pripremimo za jednu veliku svjetsku promociju i inauguraciju objekta.
RSE: Meni se čini kako je tvoj veliki višemjesečni javni protest, kojem su se pridružile desetine istaknutih stvaralaca, kulturnih i javnih radnika, s jedne strane, ali i prijetnje direktora Skenderije da će kolekciju baciti na ulicu, promijenila odnos i vlasti prema neprocjenjivom blagu.
Hadžiomerspahić: Izgleda da nije bilo dovoljno da stručni tim Ars Aevi govori o značaju projekta Ars Aevi jer bi izgledalo da oni sami sebe hvale. Ali kada to kažu drugi mudri ljudi iz Sarajeva i BiH, eksperti u oblastima ekonomije, razvoja, turizma, kulture, umjetnosti i politike, onda je već teško odbiti takve argumente.
Nakon svih 86 dana protesta i izjava, mi smo izdali knjigu koja se zove „Knjiga mudrosti“ u kojima je iz različitih aspekata osvjetljen razvojni značaj projekta Ars Aevi. Kada je gospodin Hajriz Bečirović, novoimenovani generalni direktor Skenderije, donio odluku da izbaci van kolekciju Ars Aevi, on je to napravio tako da je rekao: „Da, ide van ukoliko se stvar ne riješi“, jer četiri godine je bio vakum, niko nije htio ništa da napravi, kolekcija u Skenderiji je zatvorena za javnost. Tako da na neki način mogu da budem zadovoljan sa tim energičnim djelovanjem novog direktora Skenderije, koji je svojim činom pobudio moćnu reakciju javnosti, intelektualaca i medija, koji su odlučili da nešto takvo ne dopuste.
Došli smo u situaciju da su pod tim pritiskom nadležni ministri i premijeri bili ohrabreni da donesu definitivne odluke i da ovaj problem, bar na ovom nivou, riješimo.
RSE: Možemo se nadati da će ovaj novi entuzijazam ubrzati poslove na dovršavanju priče o Muzeju savremene umjetnosti u Sarajevu?
Hadžiomerspahić: U prirodi projekta Ars Aevi od godine nastanka ili kada smo planirali da će Muzej da bude ugrađen u arhitektonske strukture Vojne komande na Bistriku i kada smo kazali da će muzej biti tamo da vojske više nikada ne bude, bio je plan da će se to dogoditi 2000. godine. Dakle, tada smo bili optimisti i optimizam projekta Ars Aevi ostaje zauvijek.