Proruska stranka Gruzijski san trebala bi proširiti kontrolu nad parlamentom, prema preliminarnim rezultatima subotnjih izbora. Međutim, zbog ogromne razlike u u rezultatima u odnosu na izlazne ankete prozapadna opozicija proglasila je izbore "pokradenim".
Stranka koju je utemeljio milijarder Bidzina Ivanišvili dobila je nešto preko 54 posto glasova, prema više od 99 posto prebrojanih okruga. Prema rezultatima koje je objavila Centralna izborna komisija, četiri opozicijske stranke prešle su prag od 5 posto da uđu u Parlament.
Opozicijska Koalicija za promjene, Jedinstvo – Za spas Gruzije, Snažna Gruzija i stranka Za Gruziju osvojile su zajedno nešto preko 37 posto glasova.
Izlazne ankete sprovedene u ime provladinih i opozicionih organizacija pokazale su, međutim, značajno drugačije rezultate.
Dok je Gruzijski san dobio 56 posto u izlaznoj anketi koju je provela provladina televizija Imedij, nije dobio više od 42 posto u dvije opozicione izlazne ankete.
Očekuje se da će konačno glasanje biti objavljeno 27. oktobra.
Prema preliminarnim rezultatima, Gruzijski san trebao bi imati 89 mjesta u Parlamentu od 150 članova -- dovoljno da održi vladu, ali ne dovoljno za apsolutnu većinu koja bi stranci omogućila velike ustavne promjene.
Ujedinjeni nacionalni pokret, koji predvodi koaliciju Jedinstvo za spas Gruzije, odmah je odbacio rezultate koje su objavile gruzijske izborne vlasti.
"Objavljujemo u ime Ujedinjenog nacionalnog pokreta da ne prihvatamo rezultate pokradenih izbora i ne namjeravamo da priznamo ishod ovih pokradenih izbora", rekla je predsjednica stranke Tina Bokučava u ranim jutarnjim satima 27. oktobra.
Ona je pozvala i ostale opozicione stranke da zauzmu stav protiv objavljenih rezultata, dodajući da su "veliki protesti" vjerovatni kasnije tokom dana.
Mamuka Khazaradze, lider Snažne Gruzije, insistirao je da je opozicija pobijedila na izborima koji su ključni za budući put ove kavkaske nacije u Evropi.
"Čestitam na porazu ruske vlade u Gruziji!" rekao je nakon zatvaranja birališta.
Nika Gvaramia, član Koalicije za promjene, rekao je da njegova grupacija neće priznati objavljeni ishod, nazivajući proces "državnim udarom".
Po prvi put, Gruzija je koristila novi sistem elektronskog brojanja glasačkih listića -- sa rezervnom kopijom na papiru -- što je omogućilo da rezultati budu objavljeni samo nekoliko sati nakon zatvaranja birališta u 20 sati po lokalnom vremenu. Izborna komisija je saopštila da je bilo samo manjih propusta.
Milijarder Bidžina Ivanišvili, osnivač vladajuće stranke i bivši premijer, prvi je proglasio pobjedu, samo nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta.
Lider vladajućeg Gruzijskog sna Bidžima Ivanišvili sa suradnicima slavi pobjedu, u Tbilisiju 26. 10. 2024.
"Rijedak je slučaj u svijetu da ista stranka ponovi takav uspjeh u tako teškoj situaciji - to je dobar pokazatelj talenta gruzijskog naroda. Uvjeravam vas da će naša zemlja postići veliki uspjeh u sljedeće četiri godine", rekao je Ivanišvili.
Početni rezultati temeljeni su na elektroničkom prebrojavanju glasova, za koje se očekivalo da će biti završeno u izbornoj noći. Očekuje se da će ručno prebrojavanje glasova, kao i prebrojavanje biračkih mjesta koja nisu imala elektroničke sisteme za glasanje, biti završeno ujutro 27. oktobra.
Odaziv je bio gotovo 59 posto, saopćila je Centralna izborna komisija, više nego na prošla dva prethodna izbora 2020. i 2016. godine, ali oko dva posto manje nego 2012. godine kada je Gruzijski san došao na vlast.
Ivanišvili, proeuropska opozicija i strani diplomati smatrali su izbore prijelomnim trenutkom koji će odlučiti hoće li se Gruzija približiti Zapadu i Europskoj uniji ili će se okrenuti Moskvi, dok traje rat Rusije u Ukrajini.
Mnogi su očekivali da će proglašenje pobjede Gruzijskog sna izazvati proteste, s obzirom na duboko protivljenje toj stranci među mnogima u Tbilisiju. Grad je u proljeće bio svjedok velikih demonstracija protiv usvajanja ozloglašenog zakona o "stranim agentima". Ali nešto prije ponoći mase ljudi nisu viđene na ulicama.
Ako se potvrde preliminarni rezultati, Gruzijski san će sad moći izabrati novog predsjednika države, koji ima više ceremonijalnu ulogu. Izbori će se održati u roku od 45 dana od prve sjednice novoizabranog parlamenta.
Prvi put šefa države neće birati građani, već članovi izbornog kolegija - zastupnici u parlamentu, viši predstavničkim tijelima autonomnih republika Abhazije i Adžarije te članovi predstavništva tijela lokalne samouprave.
Kako je protekla predizborna kampanja
I stranka Gruzijski san, koja je vladajuća od 2012. godine, i opozicija rekli su da žele pridruživanje u EU.
Međutim, Brisel je ranije ove godine suspendirao proces članstva te zemlje koja broji oko 3,8 miliona stanovnika i graniči s Rusijom, nakon što je vladajuća stranka usvojila zakone koji guše slobodu govora.
Vladajuća stranka Gruzijski san je izbore prikazala kao izbor između mira i rata, rekavši da će opozicija, ako pobijedi, uvući Gruziju u rat protiv Rusije.
Opozicija je glasovanje postavila kao izbor između Zapada i Rusije te između demokracije i autoritarizma, što je narativ koji ponavljaju dužnosnici u Sjedinjenim Američkim Državama i Europi koji su kritizirali Gruzijski san zbog demokratskog nazadovanja.
Zabilježeni su neki incidenti tokom izbornog dana, iako je Natia Joseliani, glasnogovornica izborne komisije, ranije rekla medijima da se nakon "manjih tehničkih nedostataka" proces odvijao "u mirnom okruženju" na svih 3.111 biračkih mjesta.
Dopisnik Radio Slobodna Evropa iz ove zemlje izvijestio je o incidentu u južnom gradu Marneuliju, gdje je člana opozicijske stranke na biračkom mjestu navodno pretukao predstavnik Gruzijskog sna.
U Rustaviju, gradu dvadesetak kilometara jugoistočno od Tbilisija, dopisnik Radija Slobodna Evropa Davit Mčedlidže verbalno je zlostavljan i spriječen da obavlja svoj posao na biračkom mjestu od strane neidentificiranih osoba koje su mu pokušale uzeti telefon.
Svjedok je za RSE rekao da su nepoznate osobe bile na glasačkom mjestu, što je suprotno zakonu. Iako je policija pozvana, nitko nije stigao, rekao je svjedok za RSE.
Novi izborni sistem znači da stranke ili koalicije moraju prijeći prag od pet posto kako bi ušle u parlament. To je motiviralo gruzijske opozicijske stranke da formiraju koalicije kako bi imale razumne izglede za prelazak izbornog praga.
Stranku Gruzijski san osnovao je bivši premijer Bidžina Ivanišvili, milijarder i najbogatiji čovjek Gruzije. Kremlj ne skriva da više navija za pobjedu Gruzijskog sna. Nakon što je glasao, Ivanišvili je pozvao Gruzijce da se glasaju u što većem broju, dok je optužio opoziciju da je u službi neimenovane "strane države" koja će Gruziju uvući u rat protiv Rusije.
"Gruzijo, gruzijski narode, brinite o svojoj zemlji ili birajte agenta strane države koji će samo izvršavati naredbe iz inozemstva", rekao je Ivanišvili, dodavši da će Gruzija tada biti suočena s "katastrofom i ruševinama".
Premijer Irakli Kobakidže rekao je nakon glasovanja da je optimist da će Gruzijski san osvojiti oko 60 posto glasova, ne objašnjavajući svoj optimizam.
"Ovo je referendum između rata i mira, između nemoralne propagande i tradicionalnih vrijednosti. Ovo je referendum između mračne prošlosti zemlje i svijetle budućnosti", rekao je.
Kobakidže je odbio odgovoriti na pitanje o prijenosu vlasti u slučaju pobjede opozicije.
Ispitivanja javnog mišljenja pokazuju da većina Gruzijaca podržava pridruživanje Europskoj uniji i NATO-u, ali također žele izbjeći sukob s Rusijom i duboko su konzervativni po pitanjima kao što su LGBT+ prava.
Rusija drži okupiranom oko 20 posto gruzijskog teritorija nakon petodnevnog rata 2008. godine.
Među kontroverznim prijedlozima zakona koje je Gruzijski san usvojio je zakon koji zahtijeva od grupa koje primaju 20 posto ili više svog financiranja iz inozemstva da se registriraju kao "strani agenti".
Protivnici su ga nazvali "ruskim zakonom", opisujući ga kao autoritarnog i inspiriranog sličnim zakonima koji se koriste za suzbijanje neslaganja u Rusiji.
Usvajanje zakona ranije ove godine izazvalo je masovne prosvjede i potaknulo Sjedinjene Američke Države da nametnu sankcije nekolicini Gruzijaca i zaprijete ukidanjem pomoći Tbilisiju.
Europska unija bi mogla razmotriti privremeno ukidanje svog bezviznog režima s Gruzijom ako izbori "ne budu slobodni i pošteni", rekao je u septembru ambasador EU u Tbilisiju.
Drugi kontroverzni zakoni ograničavaju prava homoseksualaca.
Četiri opozicijske stranke koje će najvjerojatnije prijeći izborni prag od pet posto su Jedinstvo - Za spas Gruzije, koalicija predvođena bivšim vladajućim Ujedinjenim nacionalnim pokretom (ENM), Koalicija za promjene, uglavnom sastavljena od bivših osoba povezanih s ENM-om, Snažna Gruzija, ideološki eklektična koalicija koja se pokušala pozicionirati niti kao ENM niti kao Gruzijski san, i Za Gruziju, stranka koja se odvojila od Gruzijskog sna.
U kampanji su svoju paljbu usmjerili na vladajuću stranku, a ne jedni na druge, sa zajedničkim ciljem okončanja 12-godišnje vladavine Gruzijskog sna i oživljavanja zaostalih pokušaja Gruzije da se pridruži Europskoj uniji.
Dogovorili su se da će u slučaju pobjede opozicije dopustiti predsjednici Salome Zurabišvili da sastavi tehnokratsku vladu koja bi obnovila dobre odnose sa Zapadom i ukinula najautoritarnije zakone koje je Gruzijski san donio uoči kampanje.
Zurabišvili, čija je uloga uglavnom ceremonijalna, bila je u Gruzijskom snu, ali je postala žestoka kritičarka te stranke
Prvi put Gruzija je koristila novi elektronički sistem prebrojavanja glasova, s papirnatom sigurnosnom kopijom.
Uz izvještaje novinskih agencija AP, AFP i Reuters
Gruzijci na mitinzima u Tbilisiju uoči ključnih izbora