Autori: Gruzijski servis RSE, Amos Chapple
Predstojeća predaja dijela abhazijskog priobalnog zemljišta Moskvi izgleda duboko kontroverzna u pozadini ruske invazije na Ukrajinu.
Predsjednica Gruzije Salome Zurabishvili osudila je potez rukovodstva separatističkog regiona Abhazije da preda ogromnu priobalnu teritoriju Rusiji.
U tweetu objavljenom 26. jula liderka Gruzije nazvala je ovaj potez "oblikom aneksije" gruzijske zemlje.
"Ono što vidimo u Bičvinti je oblik aneksije gruzijske teritorije od strane Rusije. Vidimo snažne reakcije ljudi na ove događaje. To je rezultat kontinuirane okupacije. Kategorično osuđujem i pozivam međunarodnu zajednicu da oštro reaguje", napisala je Salome Zurabišvili na Tviteru.
Obalni posjed uključuje nekoliko istorijskih zgrada i oko 180 hektara šume na pitoresknom dijelu obale Crnog mora.
Sporazum o primopredaji je navodno potpisan u Moskvi u januaru, ali je postao javno poznat tek u julu kada je de facto parlament Abhazije počeo da raspravlja o njemu.
Ugovorom je predviđeno da se sve zgrade i objekti na izolovanom imanju u blizini Pitsunde predaju Rusiji na 49-godišnji zakup.
Primopredaja bi bila uglavnom simbolična jer je raniji sporazum sklopljen 1995. dao Rusiji neograničeno korištenje imovine.
Međutim, u pozadini ruskog nasilnog preuzimanja dijelova Ukrajine, vijesti o primopredaji abhazijske zemlje Moskvi došle su poput bombe u otcijepljenom regionu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je dio obale gdje se nalazi ovo zemljište u avgustu 2017.
Dio obale Abhazije sa hotelom Miusera, u blizini Pitsunde.
Početkom 1990-ih, region Abhazije bio je poprište intenzivnog vojnog sukoba između Rusije i separatističkih snaga s jedne strane, i centralne vlade Gruzije s druge strane.
Rat je završio odvajanjem regiona od Gruzije. Međutim, Abhazija ostaje de jure dio Gruzije. Međunarodna izolacija regiona ozbiljno koči njegov razvoj.
U avgustu 2008. godine, nakon ruske agresije na Gruziju, Rusija i Nikaragva su zvanično priznale nezavisnost Abhazije, a 2009. Rusija je uspostavila veliku vojnu bazu na tom području.
De facto predsednik Abhazije Aslan Bžanija je 20. jula nagovijestio da nije imao izbora u primopredaji.
On je 20. jula stanovnicima Tkvarčelija rekao da "Rusija može da živi bez ove imovine, ali da li možemo da nastavimo da postojimo bez podrške Rusije je pravo pitanje", kazao je.
Lider Abhazije je kasnije otkrio da je Putin od njega "lično tražio da prenese imovinu u njegovo vlasništvo".
Kupači hrle na slikovite plaže Pitsunde.
Javni sastanak sa Bžanijom 21. jula pretvorio se u haos kada su se lokalni stanovnici abhazijskog okruga Gulrifši sukobili sa abhazijskim liderom zbog skorog prenosa obalske imovine.
Prema "ustavu" separatističkog regiona Abhazije, prodaja zemlje strancima nije dozvoljena, ali lokalni stručnjaci kažu da se ovaj prenos ne računa kao prodaja.
Mnogi Abhazi smatraju da su bliske veze sa Moskvom neizbježne. Ekonomija Abhazije u velikoj mjeri ovisi o turizmu, koji dolazi od Rusa, a neki lokalni stanovnici strahuju da bi Tbilisi mogao pokušati da povrati Abhaziju silom ako ruske trupe ne budu tamo.
Abhazijski političar Sergej Šamba navodi rat u Ukrajini kao razlog za podršku transferu zemlje Rusiji.
"Sumnjam da bi iko bio toliko lud da leti vojnim avionima na nebo regiona kada su visoki zvaničnici iz Rusije na odmor tamo [na teritoriji Bichvinti]. Ovo će biti akt agresije ne samo na Abhaziju, već i na Rusiju", kaže.
Anketa koju je 25. jula sprovela jedna abhaska novinska kuća pokazala je da je 80 posto ispitanika protiv prenosa priobalnog zemljišta Rusiji.