Vlada Republike Hrvatske donijela je odluku o donaciji vakcina protiv korona virusa Bosni i Hercegovini (BiH), a u narednim danima bi trebali biti poznati detalji u vezi s donacijom, kazao je hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman tokom sastanka s ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković.
"Trenutno nemam informacije koliki broj vakcina ćemo dostaviti BiH i na koji način će one biti raspoređene, ali to su informacije koje ćemo znati u narednim danima. U ovom trenutku svi su u potrebi za vakcinama, a na ovaj način Hrvatska želi pokazati solidarnost", rekao je Grlić Radman na sastanku s Turković u srijedu, 14. aprila.
Pročitajte i ovo: Pet stvari koje trebate znati o vakcinaciji u Bosni i HercegoviniRadman je istaknuo da je s ministricom Turković razgovarano i o europskom putu BiH, u kojem će Republika Hrvatska biti partner, te "pomoći BiH koliko god može".
"Non paper' afirmativan za BiH
Na pitanje novinara Radman je govorio i o "non paperu" koji je poslao u Brisel, a koji se odnosi na procese u BiH.
Rekao da to nije pokušaj miješanja u unutrašnja pitanja BiH i da je dokaz za to njegov dolazak koji je realiziran prije zvanične rasprave o "non paperu" u Eevropskoj uniji (EU).
"Mi u EU raspravljamo o jednoj zemlji koja želi biti članica. Hrvatskoj kao članici EU je u interesu dati priliku zemljama Zapadnog Balkana", rekao je on.
Istaknuo je kako je poslati "non paper" afirmativan i da sadrži poglavlja koja idu u korist perspektivi BiH, te da je taj ovaj papir naišao na pozitivnu reakciju svih zemalja EU.
Zvanična rasprava u EU o ovom "non paperu" i Bosni i Hercegovini je zakazana za 19. april.
"Non paper" je izazvao brojne reakcije političara u BiH, a ranije u srijedu 14. aprila, slovenski minstar Anže Logar je na parlamentarnom odboru za vanjsku politiku, na sastanku koji je o tom pitanju hitno zatražila opozicija u Vladi Slovenije, kazao da je jedini dokument na koji su se spekulacije o non-paperu mogle odnositi onaj koji je podnijela Hrvatska, javila je hrvatska novinska agencija HINA.
O njemu su kao neslužbenom dokumentu raspravljali u Briselu prošlog mjeseca, a pridružile su mu se Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka.
U njemu su se spomenute države, naveo je Logar, zauzele da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo čim za to ispuni sve uvjete, te se retorički upitao što s time nije u redu.
Pročitajte i ovo: Slovenski šef diplomatije negira tvrdnje non-paperu u vezi s BiHTurković: Godina izmjena Izbornog zakona
Ministrica Turković napomenula je da su tema sastanka bila i pitanja pomenuta u pismu državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država Antonyja Blinkena upućenom BiH, koja govore o malim izmjenama Ustava, a kako bi se u izmjene mogle ugraditi odluke Suda u Strazburu i smanjili problemi koji pritišću BiH.
"Ovo je godina usvajanja izmjena Izbornog zakona i malih promjena da se riješi Sejdić-Finci slučaj. Važno nam je i da postoji punu međudržavno poštovanje i uvažavanje", poručila je Turković.
Dodala je da aktivnosti Republike Hrvatske idu u stvaranju uvjeta bržeg priključivanja BiH EU, te da "unutrašnja pitanja BiH ostaju unutrašnja pitanja BiH".
Najavila je i aktivniju suradnju u pogledu odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori, napomenuvši da predstoje međudržavni razgovori, ali da je to pitanje sada stavljeno na pravi kolosijek.
Ministar vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman je kazao da su prijateljski odnosi BiH i Hrvatske od velikog značaja za Republiku Hrvatsku i da je važno graditi te odnose da budu još bolji.
Vaš browser nepodržava HTML5
TV Liberty: Strah od odlagališta na Trgovskoj gori
"Podupiremo konstitutivnost i cjelovitost BiH kao države triju konstitutivnih naroda, te svih ostalih građana. U procesu euro-atlantskih integracija imate odlučnog zagovornika i partnera. Želimo još intenzivnije graditi naše odnose, spremni smo razgovarati o svim bilateralnim pitanjima, odnosno o temama od obostranog interesa", rekao je Grlić Radman.
Naglasio je da je na posljednjem Vijeću za vanjske poslove Europske unije (EU) predstavio hrvatsku inicijativu u suradnji s još pet članica o potrebi za zajedničkim pristupom EU, kako bi pomogli BiH na putu stjecanja statusa kandidata za članstvo u Uniji, o čemu će biti riječi na raspravi o zapadnom Balkanu.
Pročitajte i ovo: 'Sporne' izjave predsjednika Hrvatske o BiHSusreti i s visokim predstavnikom, vjerskim poglavarima i Vijećem za regionalnu suradnju
Ranije tokom posjete BiH, šef diplomatije Hrvatske sreo se s visokim predstavnikom u BiH Valentinom Inzkom, s kojim je razgovarao o sveukupnoj političkoj situaciji u BiH.
Visoki predstavnik je informirao ministra Grlića Radmana o statusu provedbe Dejtonskog mirovnog sporazuma te dijelom i o njegovom predstojećem izvještaju Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda, saopćeno je iz Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR).
"Oni koji su zaduženi za političke procese u BiH moraju izgraditi osjećaj hitnosti i odgovornosti u rješavanju potreba građana i u provođenju neophodnih reformi. Brojni prijatelji iz međunarodne zajednice pomoći će BiH da prevlada sve prepreke u integracionim procesima, ali domaći politički akteri se moraju pridružiti naporima međunarodne zajednice", rekao je visoki predstavnik.
Pročitajte i ovo: Bodo Weber: EU pomaže promjene izbornog zakona u BiH u korist HDZ-aMinistra vanjskih poslova Hrvatske u Sarajevu je ugostila i generalna sekretarka Vijeća za regionalnu suradnju Majlinda Bregu.
Bregu je zahvalila Hrvatskoj za snažnu podršku Zapadnom Balkanu na putu europske integracije i informirala ministra o provedbi zajedničkog regionalnog tržišta i očekivanim rezultatima do samita u Berlinu ovog ljeta.
"Hrvatska je suosnivač Vijeća za regionalnu suradnju i snažno podržava regionalnu suradnju i ovu organizaciju", rekao je ministar Grlić Radman i istaknuo posvećenost Hrvatske zapadnom Balkanu.
Pohvalio je Vijeće za regionalnu suradnju za postignuća i aktivnosti te izrazio zahvalnost i podršku generalnoj sekretarki ove organizacije Bregu na svemu što je uradila, a posebno prošle godine tokom izbijanja pandemije u pogledu podrške omogućavanju zelenih koridora i zajedničkog regionalnog tržišta.
"Vanjskopolitički ciljevi Hrvatske su Europska unija i NATO i voljni smo i spremni da u tom pogledu pomognemo regionu", dodao je Grlić Radman.
"Zeleni koridori su veoma važni za naš region. S njima smo počeli 2020. godine između šest ekonomija zapadnog Balkana i pokazali su se veoma uspješnim, efikasnim i korisnim, tako da je naš cilj da te koridore proširimo i sa zemljama članicama EU, a pomoć Hrvatske u tom pogledu je od ključne važnosti za region", zaključila je Bregu.
Tokom službenog posjeta BiH, u srijedu 14. aprila, Grlić Radman je u Sarajevu, u odvojenim susretima razgovarao s kardinalom Vinkom Puljićem te reisu-l-ulemom Huseinom ef. Kavazovićem.
"Mislim da je uzajamno poštovanje jako dobar znak i da može doprinijeti još većem zbližavanju, uklanjanju nepovjerenja i gradnji jačih veza, mostova. Što više susreta, to manje nesporazuma. Što više sastanaka, to više odgovora. Jer, upućeni smo jedni na druge, kako su rekli kardinal i reisu-l-ulema. BiH je naslonjena na Hrvatsku i euroatlantski put BiH ide preko Hrvatske. A Hrvatska je tu iskreni zagovaratelj i podupire euroatlantske aspiracije i nastojanja u BiH", kazao je Grlić Radman.
Istaknuo je kako je Hrvatska uvijek pomagala i pomagat će Hrvate u BiH, katoličku crkvu i rad pastoralnih župa, na čemu mu se danas zahvalio i kardinal Puljić.
On je također pozvao na više dijaloga i suradnje kako bi se otklonili nesporazumi.
Drugog dana posjeta, u četvrtak 15. aprila, hrvatski ministar vanjskih poslova razgovarat će s predsjedavajućem Vijeća ministara BiH Zoranom Tegeltijom.