Piše: Joshua Kucera
Greta Thunberg neće prisustvovati COP29 samitu o klimi u Bakuu: kopnene granice Azerbejdžana su zatvorene, a švedska klimatska aktivistica poznata je po tome što ne koristi avione.
Umjesto toga, provodi vrijeme u susjednim zemljama, Gruziji i Armeniji, gdje se suočava s političkim previranjima u ovom osjetljivom regionu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Thunberg je Kavkaz posjetila prvo preko Gruzije, gdje je stigla kopnenim putem iz Turske. Njen dolazak poklopio se s političkim nemirima u Gruziji: opozicioni aktivisti redovno organiziraju proteste pokušavajući osporiti rezultate parlamentarnih izbora održanih 26. oktobra.
Pročitajte i ovo: Gruzijska opozicija nastavlja postizborne protesteVladajuća stranka Gruzijski san pobijedila je na izborima s velikom razlikom, ali su brojne nepravilnosti izazvale sumnju opozicije da su izbori bili nelegitimni.
Odmah po dolasku, 4. novembra, Thunberg je posjetila jedan od protesta. "Ovdje sam da podržim borbu gruzijskog naroda za demokratiju i slobodu", izjavila je za Gruzijski servis RSE. Povezala je svoj cilj klimatske pravde s zahtjevima Gruzijaca za demokratijom.
"Klimatski aktivizam i ljudska prava su povezani", rekla je u jednom intervjuu.
Međutim, solidarnost nije uvijek bila uzvraćena.
Dok Thunberg često izaziva oštre reakcije konzervativaca i onih koji negiraju klimatske promjene, u Gruziji se suočila i s otporom snaga koje je pokušavala podržati, jer glavni liberalni krugovi koji protestuju na ulicama Tbilisija ne dijele uvijek njene političke stavove.
Različiti pogledi
Za vrijeme boravka u Tbilisiju, Thunberg je pozvala na proteste ispred ambasada Turske i Azerbejdžana, te protiv azerbejdžanske državne naftne kompanije SOCAR, zbog njihove uloge u snabdijevanju Izraela energijom i "saučesništva u podsticanju genocida" nad Palestincima u Gazi.
Međutim, mnogi prozapadno orijentisani Gruzijci ne dijele ovaj stav. Azerbejdžanska nafta se transportira preko Gruzije, kroz naftovod Baku-Tbilisi-Ceyhan, stratešku infrastrukturu koja povezuje Gruziju s Evropom i doprinosi njenoj energetskoj nezavisnosti od Rusije.
Objave na društvenim mrežama o njenoj posjeti izazvale su desetine komentara koji su napadali njene političke stavove. Optužena je za antisemitizam zbog podrške Palestincima i ismijavana zbog kritike kapitalizma. "Piše štetne postove o Baku-Tbilisi-Ceyhan naftovodu, ugrožava našu sigurnost", glasi jedan komentar. "Što prije ode, to bolje."
Drugi su zamjerili što je došla s vlastitim ciljevima, umjesto da podrži borbu gruzijskih demonstranata. Iako je redovno prisustvovala protestima na ulicama Tbilisija, bila je spora u dijeljenju detalja o situaciji u Gruziji sa svojim milionima pratilaca na društvenim mrežama.
Razlozi za prigovore protiv Thunberg, prema riječima Nini Gabritchidze, kolumnistice portala Civil.ge, "uključivali su (ali nisu bili ograničeni na) korištenje protesta u Tbilisiju za promociju vlastite klimatske agende, optužbe da je ruski pijun, što je antisemit, širi 'wokeism' ili, jednostavno, to što postoji".
Dana 11. novembra, posljednje večeri svog boravka u Gruziji, Thunberg je organizovala protest protiv COP29, zajedno s grupom aktivista iz Armenije, Azerbejdžana i Gruzije. Skrenuli su pažnju na različite teme: kršenje ljudskih prava u Azerbejdžanu, kako prema političkim disidentima tako i prema etničkim Armencima iz Nagorno-Karabaha, koji su masovno pobjegli nakon što je Azerbejdžan silom preuzeo teritoriju prošle godine. Neki učesnici nosili su transparente podrške različitim ciljevima, od demokratije u Gruziji do prava životinja.
Suorganizator protesta bio je Feministički mirovni kolektiv, grupa ljevičarskih aktivista iz Azerbejdžana. "Nećemo birati između Rusije i Zapada", rekla je jedna članica grupe okupljenima. "Nećemo birati između vaših nametnutih tradicionalnih vrijednosti i vaših civiliziranih vrijednosti."
U isto vrijeme, nekoliko stotina metara dalje, održavao se još jedan protest s drugačijim pristupom Zapadu: nekoliko članova Evropskog parlamenta došlo je podržati opoziciju u njenoj borbi protiv vlade i težnji za pridruženjem Evropi.
'Malo odvlačenje pažnje'
Thunberg i njeni saradnici marširali su kako bi se pridružili većem protestu, ali - osim novinara koji su je okružili - bili su uglavnom ignorisani.
"To je pomalo odvlačenje pažnje", rekla je jedna od proevropskih demonstrantkinja, Maia, koja je posmatrala protest (zamolila je da se ne koristi njeno prezime). "Mislila sam da će govoriti o demokratiji, slobodi ili nečemu što je povezano sa stvarnim ciljem naše demonstracije."
U kratkom intervjuu sa protesta, Thunberg je izjavila da borba za demokratiju ne mora imati geopolitičku dimenziju. "Moramo prestati hraniti narative ovih lažnih dihotomija. Ne možemo birati između dva zla, već moramo stvoriti novu alternativu i raditi na terenu svim snagama kako bismo je ostvarili", izjavila je za RSE. "Ali borba za demokratiju i fer, demokratske izbore uvijek će biti... osnovni princip iza kojeg svi trebaju stati."
Sljedećeg dana objavila je post o situaciji u Gruziji, u kojoj je dala punu podršku protestima. No za neke je to vjerovatno bilo prekasno, jer Thunberg nikada nije mogla impresionirati "one Gruzijce čiji visoko (geo)politički, pojednostavljeni i sve nestabilniji pogled na svijet nije imao prostora za tolerisanje njenog prisustva, a kamoli slaganje s njenim stavovima", napisala je kolumnistica Gabritchidze.
Njeno vrijeme u Armeniji prošlo je znatno mirnije, s obzirom na nedostatak konkurentske domaće političke agende i njeno zauzimanje snažnog proarmenskog stava u sukobu s Azerbejdžanom. Govorila je 14. novembra na konferenciji Uticaj agresije Azerbejdžana na ljudska prava i zaštitu okoliša, gdje je osudila Azerbejdžan što je domaćin konferencije COP29, nazivajući to "apsolutno odvratnim". U tekstu za The Guardian prije konferencije, pozvala je na "hitne sankcije usmjerene protiv (azerbejdžanskog) režima" zbog, kako je navela, "strašnih kršenja ljudskih prava" u Bakuu.
Pročitajte i ovo: COP29 u Bakuu: Azerbejdžan cilja na globalni prestiž, uprkos glasnim kritikamaS druge strane, vlasti u Azerbejdžanu donedavno su bile na strani Thunberg. U aprilu je Ministarstvo vanjskih poslova kritikovalo holandske vlasti nakon njenog privođenja na klimatskom protestu u Amsterdamu. Azerbajdžanska vlada često ističe takve incidente u nastojanju da skrene pažnju na ono što Baku vidi kao licemjerje zapadnih vlada koje se žale na stanje ljudskih prava u Azerbajdžanu.
Ali ovog puta, članak u provladinom listu Musavat nazvao ju je "marionetom" liberalnog filantropa Georgea Sorosa i drugih snaga. Tekst je podsjetio na podršku Bakua nakon njenog hapšenja u Amsterdamu, ističući da je sada, svojim kritikama Azerbejdžana, pokazala "nezahvalnost".