Političari se slažu sa Gregorijanom

Poslanici u Parlamentu BiH

U jeku rasprave o budućoj ulozi Ureda visokog predstavnika (OHR), nakon što Miroslav Lajčak preuzeo mjesto šefa diplomatije Slovačke, stiglo je upozorenje Rafija Gregorijana da političari u BiH nastavljaju praksu izbjegavanja vlastitih obaveza. Trenutno vršilac dužnosti visokog predstavnika, Gregorijan je također dodao da je u posljednje dvije godine uloga OHR-a bila u pružanju pomoći domaćim političarima kako bi oni preuzeli odgovornost za sudbinu zemlje, ali da do toga nije došlo.

Izjava vršioca dužnosti visokog predstavnika u BiH Rafi Gregorijana da izabrani funkcioneri ne preuzimaju odgovornost i ne odgovaraju izazovima kao što je proces pristupanja Evropskoj uniji, u Bosni i Hercegovini nije iznenadila one na koje se ta ocjena odnosi. Čak štaviše, većina njih se djelimično ili u potpunosti slažu sa njom.

Među onima koji u potpunosti podržavaju Gregorijanovu izjavu je visoki funkcioner SDA Halid Genjac. On kaže da njegova stranka teži kompromisima, bez kojih evropski put i potrebne reforme prema evroatlantskim integracijama nisu moguće, ali da postoje i one partije koje se deklarativno zalažu za to istovremeno uslovljavajući te procese:

„Pri time, ako ta strana, mislim na RS, ima vrlo moćne instrumente u rukama da spriječi donošenje svake odluke ako nije po volji predstavnika RS i kaže ili će biti ovako, ili neće nikako, i mi de fakto imamo na sceni u borbi za očuvanje nadležnosti entiteta RS u maltene njenom državnom kapacitetu svakodnevno nemogućnost da se postigne kompromis.“

S ocjenom Rafi Gregorijana djelimično se slažu u SNSD-u i HDZ 1990. Poslanik SNSD-a u državnom parlamentu Lazar Prodanović smatra da bi politički predstavnici sva tri naroda u BiH na svim nivoima vlasti morali učiniti više u smislu preuzimanja odgovornosti za brži put BiH ka članstvu u Evropskoj uniji:

„Mislim da promjene ili eventualno prijevremeni izbori niša ne bi učinili, ali odgovornost izabranih zvaničnika mora biti veća prema biračkom tijelu, dakle prema građanima BiH. Takođe, ta odgovornost je direktno srazmjerna tome ukoliko preuzmemo obavezu efikasno, brzo da idemo realizovati u BiH, poštujući i opredjeljujući se za dijalog, kompromis i ono što je za BiH u ovom momentu jedino moguće - da se ona razvija kao demokratska zemlja u kojoj će se poštovati mišljenje svih relevantnih činilaca, ali istovremeno i poštovati ono što smo preuzeli potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i svih relevantnih međunarodnih akata koje je BiH preuzela kroz svoje zakonodavstvo ili ratifikaciju određenih dokumenata.“


Prebaciti ping-pong lopticu

Zamjenik predsjednika HDZ 1990 Martin Raguž smatra da, iako postoji niz argumenata koji potvrđuju Gregorijanovu ocjenu, svako generalizovanje u BiH nije dobro. Prema njegovim riječima, partnerstvo između izabranih funkcionera i međunarodne zajednice će rezultovati bržim putem zemlje prema Evropi:

„Ja sam jedan od onih koji se zalaže za apsolutno punu našu odgovornost, preuzimanje kompetencija i uloge jer niko ne može riještiti stvari u vlastitoj kući više od članova te kuće, i što prije trebamo ići jednom takvom pristupu, ali to bi trebali zajednički, u partnerstvu sa međunarodnom zajednicom, pa i OHR-om, a ne nametanjm odgovornosti i prebacivanjem ping-pong loptice.“

Za opoziciju, vršilac dužnosti visokog predstavnika je apsolutno u pravu. U SDS-u smatraju da Gregorijanova izjava predstavlja realno stanje, te da su izabrani predstavnici vlasti u predizbornim kampanjama obećavali da će ispuniti sve uslove da zemlja postane dijelom evropske zajednice, te na taj način i dobili podršku građana. Član Glavnog odbora stranke Slobodan Šaraba:

„Ono što su obećali izbarani zvaničnici u BiH treba i da ispune. Naravno, oni to treba da urade kroz parlamentarne procedure tako što će usvojiti sve one zakone koje su obećavali i koje treba da donesu da bi BiH postala članica svih međunarodnih asocijacija. Dakle, Rafi Gergorijan je u pravu što se tiče tih izjava jer su izabrani zvaničnici BiH poslali jasne poruke da će BiH uključiti u sve evropske integracije. Dakle, gospodo, izvolite i završite one poslove za koje ste dobili glasove i završite i donesite one zakone koje ste obećali.“

Ocjena nekog od visokih zvaničnika međunarodne zajednice u BiH da bh. političari ne dobro posao za koji su plaćeni, nije jedina te vrste. Uprkos stalnim upozorenjima da zemlja sporo napreduje ka evropskim integracijama, domaće vlasti se ponašaju kao da se to njih ne tiče, ne odričući se svojih stavova. Zbog takvog ponašanja najviše trpe građani, koji se ih i izabrali.