“Za turističko-hotelsku industriju je dobra vijest da je Vijeće ministara otvorilo granice za državljane EU uz negativan test na korona virus i to je korak ka spašavanju naše branše”, prokomentarisao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) vlasnik najveće hotelske grupacije u BiH “Europe Group”, Rasim Bajrović odluku Vijeća ministara BiH donesenu u utorak, 14. jula.
Kako je saopšteno nakon sjednice, granice Bosne i Hercegovine (BiH) će biti otvorene za državljane zemalja Evropske unije (EU) i zemalja šengenskog prostora uz negativan test na korona virus, ne stariji od 48 sati.
“To nije ono što smo očekivali, nismo uspjeli obezbijediti punu liberalizaciju, ali imajući u vidu epidemiološku situaciju u i oko BiH, Evropi i svijetu, mislimo da je ovo nivo mjera koji možemo da definišemo, a oko čega postoji saglasnost zdravstvenih radnika”, rekao je predsjedavajući Vijeća ministara, Zoran Tegeltija nakon sjednice.
Pročitajte i ovo: 'Turizam je pregažen i zadnji koji će ustati'Sve rezervacije do 2021. otkazane
Sve rezervacije hotelske grupacije “Europe Group” su prethodno otkazane do 2021. godine, a bilježe i milionske gubitke zbog pandemije korona virusa, potvrdio je Bajrović, koji je i vlasnik i generalni menadžer hotela Holiday, jednog od pet hotela iz “Europe Group”, među kojima je i hotel Evropa.
Zbog svega toga hotelska grupacija “Europe Group” ranije je saopštila da će “biti primorani zatvoriti najuglednije hotele u Sarajevu ako se granice ne otvore”, te da je u turističkom sektoru zabilježen 100 posto pad prometa, što je dovelo i do gubitka radnih mjesta u tom sektoru.
“Od većih hotela u Sarajevu trenutno je privremeno zatvoren hotel Bristol, a svi ostali još uvijek su otvoreni, ali ne rade i na ivici su zatvaranja, jer su u minusu”, rekao je za RSE predsjednik Udruženja turističkih privrednika BiH, Senad Halilović, naglašavajući kako su “ljudi u panici i još uvijek ne mogu da donesu konačnu odluku o zatvaranju”.
Hotel Holiday u Sarajevu
Od 1.000 do 30 obroka dnevno
„U ovo doba prošle godine samo doručka bi, na bazi švedskog stola, bilo sigurno negdje oko 1.000 obroka dnevno, a danas pravimo za 30 do najviše 70 ljudi“, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Hamid Hadžić, šef kuhinje u sarajevskom hotelu Hills sa tridesetpetogodišnjim iskustvom.
Hadžić, koji je i ambasador evropske kuhinje za BiH, navodi kako radi dugo, te da se možda i ne boji toliko za svoj posao.
„Moje kolege vidim svi se plaše. Ma i ja se plašim na kraju krajeva, ali se nadam da neće doći do takve situacije“, kaže Hadžić i napominje kako se svi u turističkom sektoru nadaju otvaranju granica.
Pročitajte i ovo: Za dva i po vijeka radnju jednom zatvorio rat, drugi put virusKoliko je radnika i radnica otpušteno?
U Bosni i Hercegovini ima negdje oko 1.500 hotela, motela, pansiona i hostela sa većim brojem soba i broj zaposlenih se kreće od pet pa do, u nekim hotelima, i više od tristo, kaže za RSE predsjednik Udruženja/Udruge hotelijera i restoratera BiH, Amir Hadžić.
“Većina zaposlenih, oko 80 posto je otpušteno u smještajnim objektima. Oko 9.500 hiljada je zaposlenih u smještajnim objektima, a oko 80 posto odnosno oko 7.000 hiljada je otpuštenih radnika koji su otišli na biro”, navodi Hadžić.
On kaže da svi veliki smještajni objekti rade 95 posto sa gostima izvan BiH, te da se teško može očekivati veći pomak dok se situacija u Evropi i svijetu ne smiri.
Senad Halilović, koji je i direktor firme Mrkulić Company, u čijem su sastavu sarajevski hoteli Hills i Holliwood, navodi kako je u oba hotela trenutno zaposleno stotinjak radnika.
Pročitajte i ovo: Šta se može naučiti iz primjera Neuma?“Otkaza je bilo sa ugovorima o radu koji su istekli, koji su bili na određeno vrijeme, jer nije bilo nimalo posla. Oni su trenutno na birou”, kaže Halilović i naglašava da hotele “do zadnjeg” neće zatvarati.
“U hotele je uloženo nekih 300 – 400 miliona maraka (150-200 miliona eura), nije to jednostavno zatvoriti. Sada imamo po 10-15 noćenja, parking, bazen i nije totalni kolaps, ali da nije tih kirija ne bi bilo tako. Na žalost, ima hotela koji to nemaju, nego samo sobu, doručak, večeru i to je to.”
Šta traže turistički privrednici?
Zbog svih ovih problema, hotelijeri i svi turistički radnici formirali su Udruženje turističkih privrednika u BiH da sa svim nivoima vlasti pokušaju spasiti turizam i vratiti turiste kad dođe vrijeme, navodi za RSE predsjednik udruženja Senad Halilović.
Kaže da su prema svim nivoima vlasti, od kantonalnih do državnih, poslali dvadesetak zahtjeva koji se generalno odnose na hotele, turističke agencije, prevoznike i turističke vodiče, a kao glavni zahtjev ističe otvaranje granica prema državama Evrope, Turske i Bliskog istoka uz određene uslove.
„S tim da tražimo da svi ti gosti imaju negativan test na korona virus i uplaćen hotel u našoj državi kako bi se lakše kontrolisali gosti, njihovo mjesto prebivališta ukoliko dođe do neke zaraze. Znači mi bismo u ovom momentu možda malo mogli spasiti turizam, znači hitno nam je, najhitnije otvaranje granica uz uslove koje smo pomenuli”, smatra Halilović.
Vaš browser nepodržava HTML5
Mostar: Hoće li korona zamandaliti vrata?
On naglašava kako je bitno da se odredi datum otvaranja granica, te da se do tog datuma pripreme aerodromi, odrede mjere prema turistima te napravi plan.
“Ovako čekamo svaki utorak ili četvrtak sjednicu Vijeća ministara da se održi ili ne održi. Mora se neki plan napraviti, da se da vremena ljudima i agencijama, recimo u Turskoj ili na Bliskom istoku da mogu pripremiti neki aranžman”, kaže Halilović.
Kako pomaže Vlada?
„Mi ćemo u narednih petnaestak dana napraviti jednu uredbu i predložiti je Vladi Federacije BiH, te zatražiti otprilike dvadesetak miliona maraka (10 milia eura) kako bismo na taj način podržali ovaj sektor turizma, koji je, rekla bih, doživio kliničku smrt te im treba da prežive ovu godinu“, navela je u izjavi za RSE federalna ministrica okoliša i turizma, Edita Đapo.
S obzirom na to da je u određenoj stavci iz tzv. Korona zakona Vlade Federacije BiH ostalo sredstava, a sam taj zakon prestaje sa važenjem 31. jula, Vlada smatra da od tih sredstava treba pomoći turizam koji je najviše osjetio krizu, objasnila je Đapo i navela vrstu pomoći.
„Ono s čim se suočavaju najviše su ogromni režijski troškovi, pogotovu za hotelijere, koji idu od 15 hiljada pa za neke hotele čak i do 40 hiljada maraka, a pri tome prihoda uopšte nemaju“, kaže ministrica Đapo.
Pročitajte i ovo: Kad komšije zabrane, na more u NeumNa pitanje da li se sredstva odnose na sve hotele i druge smještajne objekte hotelskog tipa, ona navodi da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma nadležno za kategorizaciju hotela od 4 i 5 zvjezdica.
„Treba razmisliti o svemu, a moj prijedlog je da se mi pobrinemo za ono za šta smo mi nadležni, a da se kantoni u Federaciji pobrinu za manje jedinice, tri i ispod. U ove dvije sedmice ćemo sve usaglasiti, ali mislim da bi to bilo najkorektnije“, ističe Đapo.
„Nama se desio turizam, ničim izazvan. Desio nam se. I zar treba to da upropastimo, umjesto da podržimo, njegujemo i unaprijedimo“, kaže predsjednik Udruženja hotelijera i restoratera BiH, Amir Hadžić, uz napomenu da u tom napretku baš i nema udjela vlasti.
Navodi kako se do sada svake godine u kontinuitetu bilježilo za 20 posto povećanje broja turista, a da kako kaže „vlast ništa nije učinila“ te da se nada da će vlade, sistem, država sada i ubuduće prepoznati šta znači turizam „za ovu našu malu Bosnu i Hercegovinu“
Bosna i Hercegovina BiH je 1. juna zvanično otvorila granice za građane Srbije, Crne Gore i Hrvatske bez dodatnih ograničenja i uz pridržavanje epidemioloških mjera koje izdaju epidemiološki zavodi.
Državljani drugih zemalja u BiH mogu ulaziti zbog poslovnih obaveza pod uslovom da posjeduju poziv pravnog lica, umjesto ranije propisanog pozivnog pisma, te da imaju potvrdu o negativnom testu na korona virus ne starijem od 48 sati.