Žestoki sukobi vode se i u ponedjeljak u Damasku, glavnom gradu Sirije, a aktivisti i mještani kažu da je riječ o najžešćim okršajima u gradu od početka krize. U sukobima u nedjelju poginulo je najmanje 88 osoba, a diplomatski napori da se Rusija i Kina privole da podrže sankcije za sada su bez rezulatata, iako Lavrov kaže da Zapad ucjenjuje Rusiju.
Sirijska opozicija tvrdi da je noćas došlo do najjačih borbi u Damasku od kako su u toj državi prije 16 mjeseci počeli antivladini protesti.
Minobacačka vatra i pucnjevi iz automatskog oružja odjekuju u nekoliko dijelova grada, dok se pripadnici državnih snaga bezbjednosti sukobljavaju sa borcima Slobodne sirijske armije.
Sukobi su se približili samom centru Damaska, gdje se nalaze centralne državne institucije. Minobacači ispaljuju granate sa južnog oboda grada i okoline jednog palestinskog izbjegličkog logora.
(VIDEO: Amaterski snimak iz Damaska)
U izvještajima se navodi da su pobunjenici napali konvoj sa vojnim pojačanjima u oblasti Kfar Susa, zapadno od Damaska, poslije čega je i toj oblasti počela bitka. U ovom području, udaljenom oko pet kilometara od centra grada, mjesecima su se dešavali nemiri.
"Regularna vojska je otvarala vatru iz minobacača na više predgrađa u kojima su pripadnici pobunjeničke FSA", rekao je Rami Adbel Rahman, šef Sirijske opservatorije za ljudska prava, čije sjedište je u Londonu.
On je rekao da su borbe najžešće u kvartovima Tadamon, Kfar Suza, Nar Ajša i Sidi Kadad.
"Nikad nije bilo ovoliko intenzivno", rekao je Rahman, prenosi AFP.
Prema njegovim riječima, snage bezbjednosti pokušavaju da preuzmu kontrolu nad tim kvartovima, ali zasad nisu uspjeli.
Vojna ofanziva pokrenuta je u pobunjenickim uporištima u Damasku, sa ciljem da se iz prijestonice istjeraju pripadnici Slobodne sirijske vojske (FSA).
Građani u strahu od sukoba napuštaju pojedina područja, a u drugim dijelovima Damaska demonstranti su blokirali ulice zapaljenim automobilskim gumama.
Međunarodni komitet Crvenog krsta u nedjelju je saopštio da su se sukobi proširili na sve dijelove Sirije i da se stanje može opisati kao građanski rat, što znači da su na snagu stupile odredbe Ženevskih konvencija.
Od sada su sve strane u sirijskom konfliktu obavezne da poštuju pravila ratovanja, a oni koji ih prekrše mogli bi da se nađu pred međunarodnim sudom u Hagu.
Sukobi su počeli u nedjelju, uoči razgovora o sirijskoj krizi između izaslanika UN i Arapske lige Kofija Anana i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrovog u Moskvi. Rusija je do sada podržavala administraciju sirijskog predsjednika Bašara al Asada.
Anan je apelovao da Lavrov izvrši pritisak na sirijske vlasti da počnu političku tranziciju, ali nema nagovještaja da bi Moskva mogla to da učini. Anan je u Rusiji na pregovorima sa Vladimirom Putinom I Sergejom Lavrovim, a u Pekingu je predviđen susret sa kineskim predsjednikom Hu Đintaom.
Za sada razgovor sa ruskim zvaničnicima ne daje rezulata, a Sergej Lavrov je čak optužio Zapad da se koristi elementima ucjene.
“Na našu veliku žalost vidimo i elemente ucjene. Poručeno nam je: ‘Ako se ne saglasite da prođe rezolucija SB UN sa predviđenim sankcijama za Siriju, u skladu sa poglavljem 7 Povelje UN, onda ćemo odbiti da produžimo mandat posmatračkoj misiji. Smatramo da je to apsolutno kontraproduktivan i opasan pristup, jer je nedopustivo da se posmatrači koriste kao sredstvo za jeftinu trgovinu“, kazao je Lavrov.
Lavrov je još rekao da nije realno očekivati da Rusija apeluje na Bašara Al Asada da odstupi s vlasti, dodajući da oni ne drže ničiju stranu i da je njihov jedini interes da spriječe destabilizaciju sirijske države, jer bi kolaps Sirije mogao imati posljedice na cijeli region.
„Mi ćemo pokušati da utičemo na sve strane bez bilo kakvih jednostranih zahtijeva koje se odnose samo na vladu, takav zahjev je neophodan i mi činimo sve što možemo, ali nemojmo se pretvarati da ne treba vršiti pritisak i na opoziciju. To nije korektno.Više od toga nekorektno je optuživati Rusiju i Kinu za situaciju, izjavama poput one da ćemo platiti za to, što prevazilazi ne samo diplomatske okvire već i elementarnu pristojnost“.
Lavrov se ovdje referirao na nedavnu izjavu Hilari Klinton američke državne sekretarke, koja je na nedavnom sastanku Prijatelja Sirije u Parizu poručila da Rusija i Kina moraju snositi odgovornost za podržavnje režima u Damasku.
Ruski je šef diplomatije još poručio:
„Ponoviću još jednom, mi ne podržavamo Bašara Al Asada. Podržavamo ono oko čega su se svi dogovorili, plan Kofija Anana, rezoluciju SB UN o posmatračkoj misiji koja će nadgledati primjenu Ananovog mirovnog plana za Siriju i Ženevski komunike. U potpunosti podržavamo te dokumente“.
Procjenjuje se da je više od 16.000 ljudi poginulo od početka ustanka protiv predsjednika Bašara al Asada u martu 2011. godine.
Sirijska opozicija tvrdi da je noćas došlo do najjačih borbi u Damasku od kako su u toj državi prije 16 mjeseci počeli antivladini protesti.
Minobacačka vatra i pucnjevi iz automatskog oružja odjekuju u nekoliko dijelova grada, dok se pripadnici državnih snaga bezbjednosti sukobljavaju sa borcima Slobodne sirijske armije.
Sukobi su se približili samom centru Damaska, gdje se nalaze centralne državne institucije. Minobacači ispaljuju granate sa južnog oboda grada i okoline jednog palestinskog izbjegličkog logora.
(VIDEO: Amaterski snimak iz Damaska)
Vaš browser nepodržava HTML5
U izvještajima se navodi da su pobunjenici napali konvoj sa vojnim pojačanjima u oblasti Kfar Susa, zapadno od Damaska, poslije čega je i toj oblasti počela bitka. U ovom području, udaljenom oko pet kilometara od centra grada, mjesecima su se dešavali nemiri.
"Regularna vojska je otvarala vatru iz minobacača na više predgrađa u kojima su pripadnici pobunjeničke FSA", rekao je Rami Adbel Rahman, šef Sirijske opservatorije za ljudska prava, čije sjedište je u Londonu.
On je rekao da su borbe najžešće u kvartovima Tadamon, Kfar Suza, Nar Ajša i Sidi Kadad.
"Nikad nije bilo ovoliko intenzivno", rekao je Rahman, prenosi AFP.
Prema njegovim riječima, snage bezbjednosti pokušavaju da preuzmu kontrolu nad tim kvartovima, ali zasad nisu uspjeli.
Vojna ofanziva pokrenuta je u pobunjenickim uporištima u Damasku, sa ciljem da se iz prijestonice istjeraju pripadnici Slobodne sirijske vojske (FSA).
Međunarodni komitet Crvenog krsta u nedjelju je saopštio da su se sukobi proširili na sve dijelove Sirije i da se stanje može opisati kao građanski rat, što znači da su na snagu stupile odredbe Ženevskih konvencija.
Od sada su sve strane u sirijskom konfliktu obavezne da poštuju pravila ratovanja, a oni koji ih prekrše mogli bi da se nađu pred međunarodnim sudom u Hagu.
Sukobi su počeli u nedjelju, uoči razgovora o sirijskoj krizi između izaslanika UN i Arapske lige Kofija Anana i šefa ruske diplomatije Sergeja Lavrovog u Moskvi. Rusija je do sada podržavala administraciju sirijskog predsjednika Bašara al Asada.
Anan je apelovao da Lavrov izvrši pritisak na sirijske vlasti da počnu političku tranziciju, ali nema nagovještaja da bi Moskva mogla to da učini. Anan je u Rusiji na pregovorima sa Vladimirom Putinom I Sergejom Lavrovim, a u Pekingu je predviđen susret sa kineskim predsjednikom Hu Đintaom.
Za sada razgovor sa ruskim zvaničnicima ne daje rezulata, a Sergej Lavrov je čak optužio Zapad da se koristi elementima ucjene.
“Na našu veliku žalost vidimo i elemente ucjene. Poručeno nam je: ‘Ako se ne saglasite da prođe rezolucija SB UN sa predviđenim sankcijama za Siriju, u skladu sa poglavljem 7 Povelje UN, onda ćemo odbiti da produžimo mandat posmatračkoj misiji. Smatramo da je to apsolutno kontraproduktivan i opasan pristup, jer je nedopustivo da se posmatrači koriste kao sredstvo za jeftinu trgovinu“, kazao je Lavrov.
Lavrov je još rekao da nije realno očekivati da Rusija apeluje na Bašara Al Asada da odstupi s vlasti, dodajući da oni ne drže ničiju stranu i da je njihov jedini interes da spriječe destabilizaciju sirijske države, jer bi kolaps Sirije mogao imati posljedice na cijeli region.
„Mi ćemo pokušati da utičemo na sve strane bez bilo kakvih jednostranih zahtijeva koje se odnose samo na vladu, takav zahjev je neophodan i mi činimo sve što možemo, ali nemojmo se pretvarati da ne treba vršiti pritisak i na opoziciju. To nije korektno.Više od toga nekorektno je optuživati Rusiju i Kinu za situaciju, izjavama poput one da ćemo platiti za to, što prevazilazi ne samo diplomatske okvire već i elementarnu pristojnost“.
Lavrov se ovdje referirao na nedavnu izjavu Hilari Klinton američke državne sekretarke, koja je na nedavnom sastanku Prijatelja Sirije u Parizu poručila da Rusija i Kina moraju snositi odgovornost za podržavnje režima u Damasku.
Ruski je šef diplomatije još poručio:
„Ponoviću još jednom, mi ne podržavamo Bašara Al Asada. Podržavamo ono oko čega su se svi dogovorili, plan Kofija Anana, rezoluciju SB UN o posmatračkoj misiji koja će nadgledati primjenu Ananovog mirovnog plana za Siriju i Ženevski komunike. U potpunosti podržavamo te dokumente“.
Procjenjuje se da je više od 16.000 ljudi poginulo od početka ustanka protiv predsjednika Bašara al Asada u martu 2011. godine.