Uzbunjivači, odnosno prijavitelji korupcije, u Bosni i Hercegovini nemaju adekvatnu zaštitu. Osobe koje odluče prijaviti koruptivne radnje, trpe veće posljedice od onih koji su je počinili.
Postupci dokazivanja nepravilnosti nadležnih institucija su spori i komplicirani, zbog čega mnogi u tom procesu odustanu. Prošle godine usvojen je Zakon o zaštiti osoba koje prijavljuju korupciju na državnoj razini, dok se na donošenje entitetskih zakona još uvijek čeka.
Kada je jedan od čelnika poduzeća "Tuzla-kvarc" Zlatan Velagić početkom godine prijavio pomoćnika ministra industrije, energetike i rudarstva u Vladi TK Bahira Imamovića da je tražio mito, nije slutio sa kakvim iskušenjima će su suočiti i kakve će štetne posljedice imati njegova firma.
"Ispada da je bolje bilo da sam pristao da platim mito Bahiru Imamoviću i moja bi firma sasvim izvjesno radila i imala dozvolu za rad. Stiče se dojam da se ne isplati prijaviti korupciju", dodaje Velagić.
Poduzeće "Tuzla-kvarc" više od 50 godina bavi se eksploatacijom mineralnih sirovina. Od 2010. godine sa nadležnim vlastima u Vladi Tuzlanskog kantona ima problem u dobijanju koncesije za eksploataciju kvarcnog pijeska na tri lokacije u bilizini Tuzle.
Pomenuti pomoćnik ministra od Velagića je za proceduru dodjele koncesije tražio da mu se isplati mito u iznosu od 15.000 eura. Velagić je slučaj prijavio Tužiteljstvu BiH.
Pomenuti pomoćnik ministra od Velagića je za proceduru dodjele koncesije tražio da mu se isplati mito u iznosu od 15.000 eura. Velagić je slučaj prijavio Tužiteljstvu BiH, nakon čega je Imamović uhićen i protiv njega se trenutno vodi sudski proces.
"Velika je hrabrost trebala da se prijavi takvo nešto, jer to su veliki problemi. Ja sam odlučio, ipak, da rizikujem, svjestan svih opasnosti i posljedica koje će nastupiti nakon toga. Ponudio sam se SIPA-i da budem saradnik u obezbjeđivanju svih materijalnih dokaza za ovo krivično djelo", naglašava Velagić.
Ovo je tek mali korak u raščišćavanju korupcije u dodjeli koncesija u TK. Ostaje da se vidi da li će Tužiteljstvo BiH dovesti slučaj do kraja i razotkriti sve aktere ove afere.
Aktualni ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi TK Srđan Mićanović, kome je Imamović bio blizak suradnik, vidno uznemiren, na naš upit je prokomentirao:
"To je opšte poznato i ne bih davao nikakve izjave. Slučaj je na Sudu i bilo bi od mene neozbiljno da komentarišem", navodi Mićanović.
Jedan od najpoznatijih slučajeva posljednjih godina, koji se odnosi na uzbunjivače, bio je slučaj Višnje Marilović. Ona je bila uposlenica Centra Skenderija, koji je pod upravom Grada.
Godine 2007. otkrila je malverzacije tadašnjeg direktora Centra Suada Džinde. Nakon što je slučaj prijavila pravosudnim organima, dobila je otkaz poslije 12 godina rada.
Višnja Marilović
"Nakon četiri godine dobila sam spor na sudu. Za taj spor imam prvostepenu i drugostepenu presudu. Što se tiče ovog postupka, u januaru ove godine bila sam svjedok optužbe kod kantonalnog Tužilaštva povodom korupcije u Kantonalnom-javnom poduzeću Centar Skenderija", priča Marilović.
Marilović ističe kako se kaje što je ovaj slučaj prijavila, ali smatra da država mora uložiti puno više napora kako bi prijavljivače korupcije zaštitila.
"Ja sam vam dokaz da mogu preživjeti, da se to može završiti, ali je pitanje cijene žrtve i da li je to u sistemu kada nema zakona, što je slučaj sa Federacijom BiH, Republikom Srpskom i Distriktom Brčko, vrijedno tolike žrtve. Što se tiče našeg društva, ja tvrdim da ima jako puno ljudi koji bi se odlučili na prijavu korupcije, ali mi kao društvo moramo stati iz njih. Sada je prava šansa da podržimo takve ljude, odnosno te svijetle primjere i da se na taj način obračunavamo sa koruptivnim radnjama", tvrdi Marilović.
Trenutačno samo na državnoj razini postoji zakon koji štiti osobe koje prijavljuju korupciju. U entitetima i Brčko Distriktu za sada nema naznaka da će se slični zakoni donijeti.
"Mislim da je stvarno krajnje vrijeme da se na svim nivoima usvoje ovi zakoni, ali ne samo forme radi. Ovaj zakon koji imamo na državnom nivou ima određene nedostatke i dosta je kompleksna procedura koju osoba mora proći da bi dobila status zviždača i samim tim da bi joj se omogućila pravna zaštita. Mora se i u samo zakonodavstvo ugraditi određena vrsta podsticaja za ljude da prijave korupciju i omogućiti što bržu proceduru dodjeljivanja statusa zviždača i njihovu zaštitu", zaključuje Ivana Korajlić, glasnogovornica Transparency Internationala u BiH.