Orhan Pamuk, nobelovac, najpoznatiji i najtiražniji turski savremeni pisac, borac za ljudska prava, neće biti počasni građanin glavnog grada Bosne i Hercegovine. Tako je odlučio Odbor za dodjelu Šestoaprilske nagrade Grada Sarajeva. Kao obrazloženje navodi se da Pamuk nije dao doprinos razvoju Sarajeva, dok pojedini opozicioni vijećnici tvrde da iza svega stoji politika - prije svega ona iz Ankare.
Ideja da se nobelovac Orhan Pamuk predloži za Šestoaprilsku nagradu Grada Sarajeva stigla je od fondacije Amadeus i izdavačke kuće ByBook iz Sarajeva. Pamuk je želio učestvovati u pisanju scenarija za film o odbrani Sarajeva, napominje Damir Uzunović, književnik i jedan od vlasnika ByBooka. To je bio i razlog njegove posjete glavnom gradu Bosne i Hercegovine, nakon dugogodišnjih poziva, kaže Uzunović.
"Trebalo mu je nekako izraziti dobrodošlicu, pružiti podršku. Mi smo se, naravno, sjetili da bi bilo idealno da on bude proglašen počasnim građaninom grada Sarajeva. To bi bila jedna divna, lijepa poruka, da je on dobrodošao u okruženje", smatra Uzunović.
Kao razlog za uskraćivanje nagrade iz Naše stranke su naveli da je to zapravo Pamukovo protivljenje turskoj politici
Ipak, takva dobrošlica će izostati. U Odboru za Šestoaprilsku nagradu smatraju da Orhan Pamuk ne može biti počasni građanin Sarajeva, jer nije dovoljno uradio za ovaj grad.
"Kandidat za predlaganje za nagradu počasni građanin grada Sarajevo mora dati značajan doprinos za grad Sarajevo i BiH. Vjerujte, ja sam još jednom uzeo materijal predlagača - nijednu riječ od predlagača nisam našao da se spominje Sarajevo u smislu da je Pamuk dao neki doprinos gradu", rekao je medijima Velija Katica, predsjedavajući Odbora za izbor i imenovanja Gradskog Vijeća Sarajevo.
Nije to prvi put da se slična situacija dešava u vezi dodjele Šestoaprilske nagrade.
"Mi mislimo da je odluka donesena na jednak način kao što je oduzeta plaketa u prošlom mandatu profesoru Aliju Lafciogluu zbog direktive iz Istanbula, tada je Gradsko vijeće donijelo odluku najprije da se proglasi, a onda na vanrednoj oduzelo. Sada je već na Komisiji zaustavljen proces i ja bih nazvao to preventivnim djelovanjem", podjeća Vibor Handžić, vijećnik u Gradskom vijeću Sarajeva iz opozicione Naše stranke.
Kao razlog za uskraćivanje dodjele nagrade Orhanu Pamuku iz Naše stranke su naveli da je to zapravo Pamukovo protivljenje turskoj politici zatvaranja nepodobnih intelektualaca, književnika, novinara, ali i njegovo otvoreno pisanje o stravičnom zločinu nad Armenima.
Damir Uzunović: Nonsens je braniti Turke od Pamuka
Na ovakva obrazloženja vijećnika, književnik i vlasnik izdavačke kuće Bybook Damir Uzunović navodi argument da Vlada Turske stoji iza rada Orhana Pamuka.
"Nonsens je braniti Turke od Pamuka. On tamo živi, možda nije najvoljeniji, ali sigurno je najuticajniji i najbolji turski pisac, svjetski pisac, u ovom trenutku. Tako svako obrazloženje Komisije da nije dovoljno uradio za Sarajevo ili da nije ništa uradio, stvarno je besmisleno. Taj čovjek je trebao doći u Sarajevo, taj čovjek će raditi na scenariju u Sarajevu, taj čovjek je svojim djelom obilježio istoriju, kao što je obilježila istoriju i obrana Sarajeva, u kojem svako ko dođe ne bude samo obični građanin. To se već zna!", rekao je Uzunović za RSE.
Autocenzura
Kakve veze zapravo Sarajevo i Bosna i Hercegovina imaju sa stavom Turske prema Orhanu Pamuku pitanje je koje se logično nameće u ovom trenutku. Prema mišljenju poznatog bosanskohercegovačkog režisera Dine Mustafića, ovdje je zapravo riječ o autocenzuri sarajevskih vijećnika, kao i njihovom podaničkom mentalitetu prema Turskoj.
"Mislim da su njihova obrazloženja bila potpuno van bilo kakve logike, da ne kažem bez pameti, jer je nemjerljiv doprinos jednog nobelovca, jednog od najvećih živućih pisaca, Orhana Pamuka, opštoj civilizaciji i duhovnom naslijeđu. Ovdje i nije bilo nekog izravnog političkog pritiska od strane turskih partnera, kako često vole reći u Stranci demokratske akcije, nego se, zapravo radi o jednoj podaničkoj autocenzuri, u kojoj se jako pazi da se ne razljuti sultan iz Ankare", smatra Mustafić.
Izvinjenje Orhanu Pamuku zbog svojevrsne sramote nastale ovakvom odlukom gradskih vijećnika uputio je PEN Centar Bosne i Hercegovine, a potpisuje ga predsjednik Goran Simić.
"Kao kolege pisci i borci za slobodu govora upućujemo Orhanu Pamuku iskreno izvinjenje zbog toga što se naša Država BiH nalazi u dubokom stanju ksenofobije.
Bila bi nam čast imati Orhana Pamuka kao počasnog građanina BiH, koji je progovorio o genocidu nad Armenima i koji se u svome književnom djelu, na više mjesta kroz historiju vlastite zemlje, osvrtao na gušenje slobode govora od strane vladajućih politika. Bila bi nam čast da imamo u gradu jednog od najpriznatijih i najčitanijih pisaca makar kao simbol multkulturnog Sarajeva i BiH, kakvu smo čast učinili Američkoj spisateljici Susan Sontag.
Zbog toga izjavljem duboko saučešće članovima Gradske uprave koji su opozvali odluku i učinili da se sam grad Sarajevo stidi", navedeno je na web stranici PEN Centra, te se dodaje da će postalati upitnik svakom članu Gradske uprave sa molbom da se izjasne o razlozima odbijanja imenovanja Orhana Pamuka za počasnog građanina Bosne i Hercegovine.
A oni u čije ime se i donosi Šestoaprilska nagrada, a to su građani Sarajeva, podjeljenog su mišljenja o tome da li je Pamuk zaslužio nositi titulu počasnog građanina.
Vaš browser nepodržava HTML5
Sarajlije o Pamuku i Šestoaprilskoj nagradi