Nova hrvatska predsjednica Kolinda Grabar- Kitarović tokom prve zvanične posjete Bosni i Hercegovini ponovila je već više puta poznate stavove - da podržava teritorijalni integritet i suverenitet BiH, da će se zalagati za evropski put BiH, te da se o unutrašnjem ustrojstvu BiH trebaju dogovarati njeni politički lideri.
„Temelj mojega odnosa prema Bosni i Hercegovini jeste apsolutno poštivanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i nezavisnosti Bosne i Hercegovine. Isto tako i potpune konstitutivnosti i jednakopravnosti sva tri naroda, ali vodeći računa o pravima građana koji ne pripadaju ni jednom od ta tri naroda“, poručila je Grabar-Kitarović.
Bosanskohercegovačka javnost je ostala uskraćena za njen stav o tzv. hrvatskom pitanju u BiH, odnosno izjavama koje su se mogle čuti tokom Hrvatskog narodnog sabora u subotu o reorganizaciji BiH. To, kako navodi profesor Esad Bajtal, može značiti samo jedno- da Kolinda Grabar- Kitarović nije bila iskrena. Pojašnjava i zbog čega:
„Ona pokazuje izrazitu brigu za Bosnu i Hercegovinu i čini se na onoj tuđmanovskoj matrici iz Karađorđeva, samo se to sada radi u jednoj sofisticiranoj formi, jer okvir u kojem Hrvatska danas obitava, okvir Evropske unije, ono što od nje zahtijeva i što joj ne dozvoljava da bude otvorena u svojim nakanama. Na kraju krajeva, neke njene ranije izjave jasne su u tom pogledu. Ona očito brine za Bosnu na jedan poseban način, da ostane na nivou diplomatskog jezika“, navodi Bajtal.
Slavo Kukić, profesor na mostarskom Sveučilištu, kaže kako nije siguran da će hrvatska predsjednica i u narednom periodu uspjeti zadržati nezavisnost u odnosu na centralu HDZ-a. Ono što može predstavljati opasnost, ukoliko se to desi, navodi Kukić, jeste da će takvim stavom biti narušeni odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
„Vidjećemo u budućnosti hoće li ona tu nezavisnost u odnosu na Bosnu i Hercegovinu sačuvati i kada je u pitanju politika koju će, najvjerojatnije, voditi nova vlast na čelu sa HDZ-om u Hrvatskoj, a koja sada u javnim istupima gospodina Karamarka pokazuje ozbiljne ambicije da se miješa u unutarnje poslove Bosne i Hercegovine, s obrazloženjem potrebe da se vodi briga o hrvatskom narodu“, ističe Kukić.
Ovdašnji analitičari kažu i kako se novi kurs hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini može očekivati nakon tamošnjih parlamentarnih izbora, odnosno zavisiće od toga da li bude pobijedila ljevica ili desnica. No, ono što je sigurno jeste da i uprkos tome, odnos susjedne zemlje prema Hrvatima u BiH, će biti promijenjen.
„Ono što se može očekivati jeste da će hrvatska vlast sve jače se angažovati i sve više podržavati reogranizaciju unutrašnjeg uređenja Federacije BiH. Možda ne direktno kao podrška trećem entitetu, ali činjenica je da su oba politička bloka u Hrvatskoj već nekoliko godina u potpunosti prihvatili koncept ugroženosti bosanskih Hrvata i da zahtijevaju bitne reforme po tom pitanju“, zaključuje analitičar Srećko Latal.
Naši sagovornici kažu i kako Hrvatska, bez obzira na politiku koju bude vodila, će morati slušati i ono što Brisel bude mislio o unutrašnjim prilikama u BiH.
Evropska unija, prema njihovom mišljenju, neće tolerisati bilo kakve ispade, bez obzira o kome se radilo, i naći će načina da ih primiri u njihovim eventualnim skrivenim nakanama.