Etničke armenske vlasti azerbajdžanske odcijepljene regije Nagorno Karabah dogovorile su procedure za dva koridora kojima će se dostavljati humanitarna pomoć koju pruža Rusija, saopćili su 17. septembra Međunarodni odbor Crvenog križa i separatistički čelnici.
"S obzirom na trenutnu sigurnost i katastrofu u zemlji, odlučili smo prihvatiti zajednički prijedlog Crvenog križa i zapovjednika ruskog mirovnog kontingenta", naveli su čelnici Karabaha u izjavi, prenio je engleski servis Radija Slobodna Evropa (RSE).
Posrednici u opasnom regionalnom sukobu također pokušavaju organizirati sastanak predstavnika Armenije i Azerbajdžana "kako bi ublažili napetu humanitarnu i sigurnosnu situaciju", rekli su separatistički izvori za RSE, ne navodeći tko su posrednici.
Armenija, koja podupire separatiste, optužila je Azerbajdžan da blokira koridor Lačin, jedinu cestu koja povezuje Armeniju s većinom etnički armenskim Karabahom, od decembra 2022. godine, uzrokujući humanitarnu krizu u toj planinskoj regiji.
Azerbajdžan je inzistirao na tome da kamioni s humanitarnom pomoći trebaju ići kroz grad Agdam, na teritoriju Azerbajdžana, kako bi se spriječilo krijumčarenje i blokirao je rutu Lačin kroz armenski teritorij.
Dužnosnici Nagorno Karabaha, međutim, tvrde da je to pokušaj Bakua da kontrolira pošiljke pomoći i ponovno uspostavi vlast nad regijom.
Vlasti Nagorno Karabaha pristale su 12. septembra dopustiti isporuku pomoći koju pruža Rusija izravno s teritorija pod kontrolom Bakua preko Agdamske ceste, dok su zauzvrat azerbajdžanske vlasti pristale dopustiti istodobne isporuke pomoći odcijepljenoj regiji kroz Lačinski koridor.
Međutim, dugotrajni sporovi držali su rutu Lačin zatvorenom, a čini se da najnoviji sporazum otvara put otvaranju te rute, iako su se dogovori između dviju strana tijekom godina često na kraju raspadali.
Američki i europski čelnici pozvali su Azerbajdžan da olakša tranzit humanitarne pomoći u opkoljenu regiju, koja se suočava s nedostatkom hrane, energije i lijekova.
Armenija i Azerbajdžan vodili su dva rata oko Nagorno Karabaha, planinske enklave pretežno naseljene Armencima koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana.
Posljednji rat trajao je šest sedmica krajem 2020. godine i ostavio je 7.000 mrtvih vojnika na obje strane.
Kao rezultat rata, Azerbajdžan je vratio kontrolu nad dijelom Nagorno Karabaha i sedam okolnih okruga.
Rat je završio prekidom vatre uz rusko posredovanje prema kojem je Moskva rasporedila oko 2.000 vojnika da služe kao mirovne snage.