Protesti koji se već sedmicama odvijaju u nekoliko gradova Federacije BiH stiču sve više povjerenja kod stanovništva širom BiH. To je na okruglom stolu u subotu, pod naslovom "Zahtjevi protestnog pokreta i neposredna demokratija", izjavio Goran Marković iz Bijeljine, ekspert za ustavno pravo, aktivista radničkog pokreta i urednik časopisa "Novi plamen".
Govoreći na skupu u prostorijama Nansen dijalog centra (NDC) u Mostaru, Marković je rekao da su na protestima i plenumima građana do sada isticani skoro isključivo ekonomski i socijalni zahtjevi, što je jedan od najvećih kvaliteta. On je ustvrdio da je na početku protesta postojao – a i danas postoji, ali manji – strah kod ljudi da su protesti organizirani od strane neke "nevidljive ruke", koja treba da dovede do potpune prekompozicije BiH.
"I bilo je u početku nekih zahtjeva za ukidanje kantona ili entiteta itd., što je ljude uplašilo. E upravo to što su se nakon tog početka protesta zahtjevi fokusirali na ekonomske i socijalne teme, ipak je povećalo taj stepen povjerenja prema ovim protestima i u drugim dijelovima BiH, tamo gdje ovih protesta nema ili ih ima u vrlo maloj mjeri", rekao je Marković.
On je naveo tri razloga zašto nema protesta u većoj mjeri u Republici Srpskoj. Kao prvi je naveo da SNSD kontrolira RS "čvršće od Staljina". "Nema logora, sve ostalo ima", rekao je Marković, te naglasio da, s druge strane, u Federaciji BiH nema jedne stranke koja ima toliku dominaciju, osim HDZ-a u pojedinim dijelovima tog entiteta.
Kao drugi razlog je naveo činjenicu da ljudi podržavaju proteste u onoj mjeri u kojoj vjeruju da su oni socijalni i ekonomski, ali ima i onih koji vjeruju da su demonstracije organizirane i da se žele "preliti" u RS i izazvati haos u tom entitetu.
Ustvrdio je takođe i da je treći razlog činjenica da je RS manje urbanizirana i industrijalizirana od Federacije BiH, te da ljudi u manjem bh. entitetu, iako žive u gradu, ipak održavaju čvrste veze sa selom io tako mogu da se prehrane.
Goran Marković je konstatirao da su dosadašnji zahtjevi na plenumima i protestima potpuno logični i opravdani, poput zahtjeva za ukidanjem 'bijelog hljeba' političara ili za smanjenjem primanja zastupnika, ali da ako se želi da plenumi budu ozbiljnije shvaćeni, onda zahtjeve treba proširiti i produbiti.
"Upravo ovi zahtjevi, koji su na plenumima isticani, su najbolji pokazatelj da se radi o protestima koji su zaista pokrenuti i traju zato što je ovaj narod u skoro ogromnoj većini nezadovoljan ovim sistemom", naglasio je Marković i dodao da ljudi doživljavaju da su sve stranke na neki način u vlasti, pa se ne bune samo protiv aktuelne vlade.
On nije podržao do kraja zahtjeve za formiranjem ekspertskih vlada, ali je rekao da taj zahtjev pokazuje da ljudi više ne vjeruju političkim partijama. Marković je podsjetio da su pale četiri vlade u kantonima u FBiH, što je – kako je rekao – pokazatelj da narod, ipak, nešto može uraditi. "Znači, nismo mi ni tako bespomoćni", rekao je Goran Marković.
"Mnogo je važnije da plenumi izađu sa što jasnijim zahtjevima i sa što više zahtjeva, da se zna šta se hoće postići i kako", istakao je Goran Marković, ekspert za ustavno pravo, aktivista radničkog pokreta i urednik časopisa "Novi plamen".
Ipak, kako je rekao, građani BiH se plenumima uče demokratiji, jer u zemlji nema nikakve demokratske prakse. "Oni govore 'višepartijski sistem'. Pa, mi smo imali mnogo više demokratske prakse u samopupravljanju. Ja to tvrdim, jer su ljudi mogli da raspravljaju, da odlučuju. Nekad su bili manipulirani, a nekad bogami i nisu. Nije baš partija tako čvrsto kontrolirala sve kao što se danas misli", kazao je Marković, ističući da današnje partije mnogo čvršće kontroliraju, nego što je SKJ nekada kontrolirao.
Govoreći na skupu u prostorijama Nansen dijalog centra (NDC) u Mostaru, Marković je rekao da su na protestima i plenumima građana do sada isticani skoro isključivo ekonomski i socijalni zahtjevi, što je jedan od najvećih kvaliteta. On je ustvrdio da je na početku protesta postojao – a i danas postoji, ali manji – strah kod ljudi da su protesti organizirani od strane neke "nevidljive ruke", koja treba da dovede do potpune prekompozicije BiH.
"I bilo je u početku nekih zahtjeva za ukidanje kantona ili entiteta itd., što je ljude uplašilo. E upravo to što su se nakon tog početka protesta zahtjevi fokusirali na ekonomske i socijalne teme, ipak je povećalo taj stepen povjerenja prema ovim protestima i u drugim dijelovima BiH, tamo gdje ovih protesta nema ili ih ima u vrlo maloj mjeri", rekao je Marković.
On je naveo tri razloga zašto nema protesta u većoj mjeri u Republici Srpskoj. Kao prvi je naveo da SNSD kontrolira RS "čvršće od Staljina". "Nema logora, sve ostalo ima", rekao je Marković, te naglasio da, s druge strane, u Federaciji BiH nema jedne stranke koja ima toliku dominaciju, osim HDZ-a u pojedinim dijelovima tog entiteta.
Kao drugi razlog je naveo činjenicu da ljudi podržavaju proteste u onoj mjeri u kojoj vjeruju da su oni socijalni i ekonomski, ali ima i onih koji vjeruju da su demonstracije organizirane i da se žele "preliti" u RS i izazvati haos u tom entitetu.
Ustvrdio je takođe i da je treći razlog činjenica da je RS manje urbanizirana i industrijalizirana od Federacije BiH, te da ljudi u manjem bh. entitetu, iako žive u gradu, ipak održavaju čvrste veze sa selom io tako mogu da se prehrane.
Goran Marković je konstatirao da su dosadašnji zahtjevi na plenumima i protestima potpuno logični i opravdani, poput zahtjeva za ukidanjem 'bijelog hljeba' političara ili za smanjenjem primanja zastupnika, ali da ako se želi da plenumi budu ozbiljnije shvaćeni, onda zahtjeve treba proširiti i produbiti.
"Upravo ovi zahtjevi, koji su na plenumima isticani, su najbolji pokazatelj da se radi o protestima koji su zaista pokrenuti i traju zato što je ovaj narod u skoro ogromnoj većini nezadovoljan ovim sistemom", naglasio je Marković i dodao da ljudi doživljavaju da su sve stranke na neki način u vlasti, pa se ne bune samo protiv aktuelne vlade.
On nije podržao do kraja zahtjeve za formiranjem ekspertskih vlada, ali je rekao da taj zahtjev pokazuje da ljudi više ne vjeruju političkim partijama. Marković je podsjetio da su pale četiri vlade u kantonima u FBiH, što je – kako je rekao – pokazatelj da narod, ipak, nešto može uraditi. "Znači, nismo mi ni tako bespomoćni", rekao je Goran Marković.
Protesti u Mostaru, ilustrativna fotografija
Ukazao je da plenumi moraju izdefinirati šta žele nakon ispunjenja nekih od zahtjeva, poput onog o reviziji privatizacije ili nakon obaranja neke vlade, te je postavio pitanje šta kada padne vlada; da li će ti eksperti biti nezavisni; ima li u BiH toliko eksperata za toliko nivoa vlasti?"Mnogo je važnije da plenumi izađu sa što jasnijim zahtjevima i sa što više zahtjeva, da se zna šta se hoće postići i kako", istakao je Goran Marković, ekspert za ustavno pravo, aktivista radničkog pokreta i urednik časopisa "Novi plamen".
Ipak, kako je rekao, građani BiH se plenumima uče demokratiji, jer u zemlji nema nikakve demokratske prakse. "Oni govore 'višepartijski sistem'. Pa, mi smo imali mnogo više demokratske prakse u samopupravljanju. Ja to tvrdim, jer su ljudi mogli da raspravljaju, da odlučuju. Nekad su bili manipulirani, a nekad bogami i nisu. Nije baš partija tako čvrsto kontrolirala sve kao što se danas misli", kazao je Marković, ističući da današnje partije mnogo čvršće kontroliraju, nego što je SKJ nekada kontrolirao.