U povodu obilježavanja 65 godišnjice od proboja logoraša u Jasenovcu, na spomen području u Donjoj Gradini služene su molitve za sve žrtve stradale u Nezavisnoj državi Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu.
Vijence na grobnom polju Topole su izmedju ostalih položili i Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i predstavnici drugih institucija Bosne i Hercegovine i najviše rukovodstvo Republike Srpske. Vijence su položili i Predsjednik Srbije Boris Tadić, te ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan Harčenko.
Nebojša Radmanović je u svom obraćanju skupu naglasio da je utvrđivanje istine o sistemu ustaških logora u Jasenovcu i Donjoj Gradini u najboljem interesu svih država bivše Jugoslavije, posebno srpskog i hrvatskog naroda, ali i Jevreja, Roma i drugih naroda, domaće i svjetske javnosti, te istorije.
Radmanović je dodao i da se sa gorčinom mora reći da još nisu osuđeni ni brojni počinioci ratnih zločina iz posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.
“Pitanje odnosa prema ratnim zločinima u proteklom ratu je pitanje elemenatrne pravde, čovječnosti i ljudskosti. Zločina je bilo na svim stranama. Svi koji su činili zločine moraju odgovarati pred licem pravde. Nema kolektivne krivice i genocidnih naroda. Treba individualizovati sve krivce, ali i žrtve proteklih ratova, kako bismo oslobodili prostor za normalan život u budućnosti“, naglasio je Radmanović .
U svom govoru Premijer Republike Srpske Milorad Dodik, najavio je da će uskoro biti inicirano da se Jasenovac i Donja Gradina kroz relevantne institucije označe kao mjesta na kojem je počinjen genocid i da se taj genocid osudi.
„Zato je i dolazak na ovo stratište prepun emocija, od tuge, bola, čuđenja pa sve do stida, jer se ni nakon 65 godina žrtvama ustaškog genocida nismo odužili kroz jasno imenovanje istine koja se ovdje dogodila. Ako jermenski narod i nakon jednog vijeka od genocida koji je nad njim počinila Turska traži da se svijet o tome deklariše, da li mi Srbi, Jevreji i Romi smijemo pričati o genocidu koji je nad nama počinila NDH?“- rekao je Dodik
Obilježavanju proboja prisustvovalo je i nekoliko hiljada građana među kojima su i preživjeli jasenovački logoraši i članovi porodica logoraša. Prisutni su bili i predstavnici Jevrejske i Romske zajednice, a te predstavnici Islamske vjerske zajednice koju je predvodio banjalučki muftija Edhem Čamdžić.
Logor u Donjoj Gradini, poznat i kao Logor VIII nalazio se na bosanskoj obali rijeke Save, prekoputa Jasenovca, odmah iza ušća rijeke Une u Savu. Oformljen je 1941. godine. Danas je područje logora pretvoreno u spomen područje, obrastao šumom, sa uređenih četrdeset vidljivih veoma velikih masovnih grobnica.
Donja Gradina je najveće stratište sistema jasenovačkih koncetracionih logora. Prema nekim procjenama tamo je ubijeno oko 360 hiljada ljudi, najviše Srba, Roma i Jevreja.
Vijence na grobnom polju Topole su izmedju ostalih položili i Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i predstavnici drugih institucija Bosne i Hercegovine i najviše rukovodstvo Republike Srpske. Vijence su položili i Predsjednik Srbije Boris Tadić, te ambasador Ruske Federacije u BiH Aleksandar Bocan Harčenko.
Nebojša Radmanović je u svom obraćanju skupu naglasio da je utvrđivanje istine o sistemu ustaških logora u Jasenovcu i Donjoj Gradini u najboljem interesu svih država bivše Jugoslavije, posebno srpskog i hrvatskog naroda, ali i Jevreja, Roma i drugih naroda, domaće i svjetske javnosti, te istorije.
Radmanović je dodao i da se sa gorčinom mora reći da još nisu osuđeni ni brojni počinioci ratnih zločina iz posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini.
“Pitanje odnosa prema ratnim zločinima u proteklom ratu je pitanje elemenatrne pravde, čovječnosti i ljudskosti. Zločina je bilo na svim stranama. Svi koji su činili zločine moraju odgovarati pred licem pravde. Nema kolektivne krivice i genocidnih naroda. Treba individualizovati sve krivce, ali i žrtve proteklih ratova, kako bismo oslobodili prostor za normalan život u budućnosti“, naglasio je Radmanović .
U svom govoru Premijer Republike Srpske Milorad Dodik, najavio je da će uskoro biti inicirano da se Jasenovac i Donja Gradina kroz relevantne institucije označe kao mjesta na kojem je počinjen genocid i da se taj genocid osudi.
„Zato je i dolazak na ovo stratište prepun emocija, od tuge, bola, čuđenja pa sve do stida, jer se ni nakon 65 godina žrtvama ustaškog genocida nismo odužili kroz jasno imenovanje istine koja se ovdje dogodila. Ako jermenski narod i nakon jednog vijeka od genocida koji je nad njim počinila Turska traži da se svijet o tome deklariše, da li mi Srbi, Jevreji i Romi smijemo pričati o genocidu koji je nad nama počinila NDH?“- rekao je Dodik
Obilježavanju proboja prisustvovalo je i nekoliko hiljada građana među kojima su i preživjeli jasenovački logoraši i članovi porodica logoraša. Prisutni su bili i predstavnici Jevrejske i Romske zajednice, a te predstavnici Islamske vjerske zajednice koju je predvodio banjalučki muftija Edhem Čamdžić.
Logor u Donjoj Gradini, poznat i kao Logor VIII nalazio se na bosanskoj obali rijeke Save, prekoputa Jasenovca, odmah iza ušća rijeke Une u Savu. Oformljen je 1941. godine. Danas je područje logora pretvoreno u spomen područje, obrastao šumom, sa uređenih četrdeset vidljivih veoma velikih masovnih grobnica.
Donja Gradina je najveće stratište sistema jasenovačkih koncetracionih logora. Prema nekim procjenama tamo je ubijeno oko 360 hiljada ljudi, najviše Srba, Roma i Jevreja.