Glavni tužilac BiH Goran Salihović nalazi se pod istragom disciplinskog tužioca nakon što su to odlučili čelnici pravosudnog i sigurnosnog sektora u BiH na sastanku održanom u Visokom sudskom i tužilačkom Vijeću.
Povod za pokretanje istrage su transkripti presretnutih telefonskih razgovora između predsjednika RS Milorada Dodika i novinara Mate Đakovića, a u kojima se, navodno, potvrđuje da će istraga protiv Dodika u slučajevima "Pavlović banka", "Bobar banka", i aferi "zlato" biti obustavljena.
U središtu posljednje afere kao ključni čovjek našao se upravo tužilac Salihović, a transkripte presretnutih razgovora, koji su bili sastavni dio posebnih istražnih radnji protiv Dodika, objavio je magazin "Žurnal".
Pompezne najave o istragama, ali epiloga nema
Novinar "Žurnala" Amarildo Gutić kaže kako bi javnost uskoro mogla imati uvida i u druge detalje, uz napomenu kako je ovo tek jedan od primjera sprege politike i pravosuđa. Tome u prilog, smatra Gutić, idu i statistički podaci o otvaranju istraga, pompeznim najavama, ali bez epiloga.
"Čini mi se da se otvaranje nekih istraga i njihovo beskrajno držanje u ladicama na neki način koristi za pritisak u političkom smislu da li tužioca prema političarima ili nekih političara prema njihovim suparnicima - to je druga priča. Nije problem u otvaranju, već u tome što nema konačne tužilačke odluke, a u većini tih predmeta o kojima se govorilo, čini mi se da je bilo mnogo elemenata da se optužnica itekako podigne relativno brzo ili za neke predmete odavno", smatra Gutić.
Dodik je, podsjetimo, umiješan u aferu "Pavlović banke" tako što je pod sumnjivim okolnostima podigao kredit da bi kupio vilu na Dedinju u Beogradu, te da je otplatu kredita za kupovinu te vile vršio šef poslovnice "Pavlović banke" u Bijeljini.
Afera "zlato" odnosi se na tvrdnje bivšeg ambasadora Bosne i Hercegovine u Rusiji i bivšeg šefa Predstavništva Republike Srpske u Moskvi, Gordana Milinića, da je pred njegovim očima tadašnjem premijeru RS-a Miloradu Dodiku jedan ruski biznismen uručio upakovan kilogram zlata.
"Bobar banka" s druge strane, davala je kredite ljudima bliskim vrhu Republike Srpske, mada je znala da ih nikada neće vratiti, te je iz trezora te banke nestalo deset miliona maraka gotovine, za koje se ne zna gdje su.
Hronična neefikasnost u procesuiranju slučajeva
Da se ispita postupanje Gorana Salihovića, zatražio je i Transparency International BiH. Ivana Korajlić, glasnogovornica ove institucije ističe kako je simptomatično izražena neefikasnost u procesuiranju slučajeva korupcije i organizovanog kriminala, najčešće povezanog s najvišim političkim zvaničnicima, gdje se predstavnici pravosuđa dovode u veze sa osumnjičenima.
"Zaista je zabrinjavajuće da u ovakvoj situaciji u kojoj se pravosuđe nalazi i sa ovakvim nedostatkom rezultata dođemo u situaciju da se tužilac Tužilaštva BiH dovodi u vezu sa direktnom opstrukcijom i korištenjem uticaja za sopstvenu korist i na kraju, podlijeganjem pod uticaj onima koj su uključeni u afere dovodi u rad kompletan rad tužilaštva. Ne radi se samo o jednoj osobi, već se dovode u pitanje rezultati cijele institucije koju ta osoba vodi. Šta onda da radimo sa svim aferama koje možda sada nisu u toku već su ranije obustavljene? Da li to baca sjenku i na te slučajeve?", kaže Korajlić.
Pravosuđe je, kao i sama BiH, sastavljeno od stotina propalih afera, smatra profesor međunarodnog prava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, Zarije Seizović. I u ovom slučaju se radi o teško dokazivim vezama politike i pravosuđa koje, kaže, sigurno postoje, te stanje u pravosuđu oslikava primjerom.
"Prethodni državni tužilac je za situaciju koja se graniči sa nemogućom bio gotovo pa nagrađen samo premještajem u drugu pravosudnu instituciju, zato što je udobno zavaljen u kafansku stolicu, sjedio sa međunarodnim dilerom oružja koji je bio na crnoj listi, američkoj ili međunarodnoj zbog svojih veza sa međunarodnim podzemljem. To je situacija koja se ne bi smjela desiti nigdje", kaže Seizović i dodaje:
"Što se tiče nove afere u koju je upleten državni tužilac, ne znam postoje li indicije i dokazi, i ne znam je li kriv za ono što mu se stavlja na teret. Znam da je pokrenut disciplinski postupak, ali s druge strane imamo čitav niz predmeta pogotovo koji se tiču korupcije i organizovanog kriminala, ili veza bh. podzemlja preko entitetskih granica koji završavaju neslavno. Da li zbog složene administrativno-pravne i pravosudne struktutre bivaju 'prebacivani' s jednog nivoa pravosuđa na drugi, uglavnom osuda nema. Ukoliko u prvostepenom postupku lice I bude osudjeno, u drugom stepenu bude pravosnažno oslobođeno, čime se potpuno delegitimizira bilo kakav 'napad' na njega po pitanju konkretne afere."
Iz Tužilaštva BiH odbacili su bilo kakve sumnje te najavili tužbe za klevetu, prenosi glasnogovornik Boris Grubešić.
"Glavni tužitelj u svojim medijskim istupima, već je izjavio da postoji istraga u sklopu predmeta 'Pavlović banka', koja obuhvata i Milorada Dodika. Sve ostalo, kao navodni transkripti, razgovori i sl. su neistine, špekulacije i laži trećih osoba. Zbog iznošenja notornih laži i neistina, uznemiravanja i obmanjivanja javnosti, bit će pokrenut postupak za zaštitu od klevete", kaže Grubešić.
Slučaj "Pavlović banka" započeo je podizanjem krivične prijave Srpske demokratske stranke, čiji prvi čovjek, Mladen Bosić, na moguću obustavu postupka protiv svog političkog oponenta kaže:
"Ako je tačno onda bi se razotkrile mnoge stvari oko funkcionisanja lanca korupcije i kriminala u BiH i u RS. Mi ćemo insistirati da nadležni organi utvrde tačnost tih navodnih transkripata i da oni koji su učestvovali u tome, ako je tačno, budu smijenjeni i podnesu odgovornost."
Odgovornost je upravo ono čega u bh. pravosuđu nedostaje, kaže profesor Seizović.
"Sjetite se situacije kada su na slobodu puštena lica pravosnažno osuđena za genocid. U svakoj iole normalnoj državi vrh pravosudnih institucija koji je bio umiješan u taj 'pravosudni skandal' bi iz moralnih razloga bio uklonjen na vlastitu inicijativu. Ovdje se to nije desilo jer BiH ne poznaje kategoriju morala u mnogim segmetima života. Disciplinski postupci nisu vođeni i personalno su obje pravosudne institucije u svom vrhu ostale identične", zaključuje Seizović.
Istraga kao odgovor na prozivku
Da postoji neslaganje s radom pravosuđa i načinom na koji završavaju najveći slučajevi ukazivao je i ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić. On od ranije javno proziva Salihovića, te tvrdi kako je on "glavni mešetar" u državi, kao i da se Tužilaštvo BiH bavi marginalnim stvarima, a da nema istraga, a posebno presuda u vezi sa organizovanim kriminalom i korupcijom.
Na prozivku je Salihović odgovorio istragom u slučaju otkrivanja validnosti Mektićeve diplome.
Situacija se zahuktava i navodnim prijetnjama hapšenjem predsjednici Suda BiH Meddžidi Kreso, pa i ministru Mektiću, te čelnim ljudima sigurnosnih agencija u BiH, a iza kojih opet navodno stoji Salihović.
Rasplet afere trebao bi donijeti disciplinski tužilac, ukoliko, smatraju stručnjaci, njegov rad bude van domašaja političkih upliva, a koji su u pravosuđu itekakao pristutni.