Bjeloruski servis RSE pokrenuo je projekt „Glasovi solidarnosti“ tokom kojeg su istaknute osobe svjetskog političkog i kulturnog života u novogodišnjoj noći čitali imena stotina uhapšenih tokom prosvjeda 19. decembra nakon reizbora Aleksandra Lukašenka za predsjednika zemlje.
Među onima koji su se podsjetili uhapšenih su bili su Vaclav Havel, Frances Fukuyama, Jelena Boner, bivši američki predsjednik George Bush, a od pisaca iz naše regije Miljenko Jergović.
Posljednji evropski diktator, tako nazivaju bjeloruskog šefa države Aleksandra Lukašenka, 19. prošloga mjeseca Izborna komisija je proglasila pobjednikom izbora što je izazvalo ogorčenje građana koji su se okupili na središnjem trgu u Minsku.
Policija je razbila demonstracije neviđenim nasiljem i uhapsila više od 700 ljudi, među njima i Lukašenkove protukandidate.
(Fotogalerija: Bjelorusija - sukobi u Minsku nakon izbora)
Obitelji uhapšenih danima se okupljaju pred zatvorom tražeći informacije o svojim najbližima. Za ideju programa „Glasovi solidarnosti“ gdje će se čitati imena uhapšenih, direktor servisa Aleksandar Lukašuk došao je tri dana uoči Nove godine.
„Shvatio sam da ukoliko u petnaestak sekundi uspijete objasniti ideju da ste na dobrom putu. Objasnili smo pozvanima da želimo da pročitaju deset imena od više do 700 uhapšenih tokom demonstracija, jer ime je ono što određuje čovjeka. Time dajemo svima do znanja da ta osoba nije zaboravljena i da ih se sjećamo", kazao je on.
Odaziv je bio sjajan, kaže Lukašuk, dodajući da nije mogao ni sanjati da će među gostima biti ljudi poput Francisa Fukuyame, Condoleezze Rice, Andrea Gluxmana, Jelene Boner, Vaclava Havela, Georga Busha...
Među onima koji su se odazvali pozivu bio je i književnik Miljenko Jergović.
„To sam morao učiniti. To je moja građanska, intelektualna, moralna i svaka druga dužnost. Ono što mene žalosti, ali i na određeni način plaši je, što u zemlji u kojoj ja živim, u Hrvatskoj, o događajima u Bjelorusiji nisu pisale ni jedne jedine dnevne novine, tako da mi niti ne znamo, ako ćemo se orijentirati na hrvatske novine, što se u Bjelorusiji događa. Druga stvar koja me puno više potresa je činjenica da je Evropa digla ruke od Bjelorusije na način na koji je 1992, digla ruke od BiH, zemlje u kojoj sam se ja rodio. To su neke zabrinjavajuće stvari“, objašnjava motive svoga uključenje u projekt bjeloruskog servisa Jergović.
U bjeloruskom zatvoru još se nalazi nekoliko stotina uhapšenih, među njima i petorica Lukašenkovih predsjedničkih protukandidata. Prijeti im kazna zatvora do 15 godina.
Među onima koji su se podsjetili uhapšenih su bili su Vaclav Havel, Frances Fukuyama, Jelena Boner, bivši američki predsjednik George Bush, a od pisaca iz naše regije Miljenko Jergović.
Posljednji evropski diktator, tako nazivaju bjeloruskog šefa države Aleksandra Lukašenka, 19. prošloga mjeseca Izborna komisija je proglasila pobjednikom izbora što je izazvalo ogorčenje građana koji su se okupili na središnjem trgu u Minsku.
Policija je razbila demonstracije neviđenim nasiljem i uhapsila više od 700 ljudi, među njima i Lukašenkove protukandidate.
(Fotogalerija: Bjelorusija - sukobi u Minsku nakon izbora)
Bjelorusija: Sukobi u Minsku
Obitelji uhapšenih danima se okupljaju pred zatvorom tražeći informacije o svojim najbližima. Za ideju programa „Glasovi solidarnosti“ gdje će se čitati imena uhapšenih, direktor servisa Aleksandar Lukašuk došao je tri dana uoči Nove godine.
„Shvatio sam da ukoliko u petnaestak sekundi uspijete objasniti ideju da ste na dobrom putu. Objasnili smo pozvanima da želimo da pročitaju deset imena od više do 700 uhapšenih tokom demonstracija, jer ime je ono što određuje čovjeka. Time dajemo svima do znanja da ta osoba nije zaboravljena i da ih se sjećamo", kazao je on.
Odaziv je bio sjajan, kaže Lukašuk, dodajući da nije mogao ni sanjati da će među gostima biti ljudi poput Francisa Fukuyame, Condoleezze Rice, Andrea Gluxmana, Jelene Boner, Vaclava Havela, Georga Busha...
Među onima koji su se odazvali pozivu bio je i književnik Miljenko Jergović.
„To sam morao učiniti. To je moja građanska, intelektualna, moralna i svaka druga dužnost. Ono što mene žalosti, ali i na određeni način plaši je, što u zemlji u kojoj ja živim, u Hrvatskoj, o događajima u Bjelorusiji nisu pisale ni jedne jedine dnevne novine, tako da mi niti ne znamo, ako ćemo se orijentirati na hrvatske novine, što se u Bjelorusiji događa. Druga stvar koja me puno više potresa je činjenica da je Evropa digla ruke od Bjelorusije na način na koji je 1992, digla ruke od BiH, zemlje u kojoj sam se ja rodio. To su neke zabrinjavajuće stvari“, objašnjava motive svoga uključenje u projekt bjeloruskog servisa Jergović.
U bjeloruskom zatvoru još se nalazi nekoliko stotina uhapšenih, među njima i petorica Lukašenkovih predsjedničkih protukandidata. Prijeti im kazna zatvora do 15 godina.