Materijalna dobra vs zdrave vrijednosti

U rubrici Radija Slobodna Evropa „Glasom mladih“ bavimo se mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake nedjelje govorimo o mladim uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kom žive.

Život u potrošačkom društvu u kojem se materijalnim dobrima mjeri uspjeh i u kojem postaje sve važnije šta imaš nego koliko pred mlade ljude stavlja velike dileme. Je li i koliko vrijeme tranzicije, i izostanak zdravih vrijednosti ostavilo traga, pitali smo mlade u Beogradu, Goraždu i Nikšiću.

Mladi u Srbiji sa kojima je razgovarao Zoran Glavonjić uglavnom kažu da im materijalne stvari u životu ne predstavljaju prioritet. Kao i u većini svijeta, u medijima i svakodnevici pritisnuti su nekim novim kriterijumima koji se nameću kao ultimativne vrijednosti, kao što su posjedovanje novca, skupih telefona ili luksuznih automobila… Ipak, svjesni su da je obrazovanje najvažnije jer im uz posvećenost i trud može donijeti i lagodniji život.

Materijalno nije prioritet

Vrijeme globalizacije, tehnološkog napretka, ali i sapunica, rijalitija, muzičkih i drugih medijskih nadmetanja koja daju lažnu nadu da se slava i bogatstvo stiču preko noći, te da je izgled ispred svih drugih osobina, kod velikog broja mladih ljudi stvorilo je pogrešnu sliku o najvažnijim stvarima u životu. Hoće li materijalne potisnuti mnogo važnije i veće vrijednosti kod čovjeka, pitali smo mlade Goraždane s kojima je ragovarao Alen Bajramović.

Jesu li slava i bogatstvo najvažniji?

A koliko je mladima u Nikšiću koji su se rodili ,odrastaju i školuju se u vremenu dvodecenijske tranzicije važan novac i moć koju sa sobom nosi istražila Lela Šćepanović.

Značaj novca i moći za mlade

Ukoliko žele da ostvare svoje želje mladima je potrebno zaposlenje. Od onih koji konkurišu za posao očekuje se više praktičng znanja, kažu poslodavci. Mladi se slažu da je vlasnicima preduzeća potrebna sposobna radna snaga, ali i napominju da poslodavci nisu spremni da adekvatno plate taj rad. O tome se razgovaralo na Saobraćajnom fakultetu u Doboju na javnoj tribini koju je organizovao banjalučki Omladinski komunikativni centar uz podršku USAID-a, a propratio je Arnes Grbešić.

Poslodavci potplaćuju rad

A ima i onih koji su odlučili sami preuzeti odgovornost i pokrenuti vlastite kompanije. Takav nam primjer dolazi iz Jajca, gdje je dvoje mladih ljudi iskoristilo priliku kroz projekat "Ekonomsko osnaživanje mladih". S njima razgovarala Marija Augustinović.

Mladi pokrenuli vlastiti posao

U Bihaću je proteklih dana boravilo 15 volontera iz Njemačke. Uzvratna je ovo posjeta volontera Arbeiter Samariter Jugend (ASJ) koji su prošle godine ugostili volontere NVO „Žene sa Une“. Razmjena je utemljena na ideji da se prošire horizonti, uvide različitosti kultura i običaja u smanje predrasude. Kako su sarađivali i šta su naučili prenosi Dženita Duraković.

Njemački volonteri u Bihaću