Revolucionarni duh u nama

U rubrici Radija Slobodna Evropa (RSE) "Glasom mladih" bavimo se mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake nedjelje govorimo o mladim uspješnim ljudima, onima kojima se još nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način, ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kojem žive.

Ove nedjelje govorimo o revolucionarnom duhu.

Prije tačno pet decenija ubijen je Ernesto Rafael Guevara de la Serna, poznatiji kao Če Gevara (Che Guevara). Argentinski revolucionar i gerilac, simbol borbe protiv imperijalizma i pop ikona generacija. Če Gevara je najpoznatiji po svojoj ulozi u Kubanskoj revoluciji, no danas mnogi ga smatraju posljednjim od velikih mitova – prerastao je čovjeka i postao ideja.

No, ima i onih koji smatraju da je njegovo djelo internacionalizovano, te da Če danas nije ništa drugo do pop ikona. Ipak niko ne ostaje ravnodušan na njegovu ulogu u istoriji. Američki Times proglasio ga je za jednog od 20 najvećih ikona i heroja na listi 100 najuticajnijih ljudi 20. vijeka.

Da li taj revolucionarni duh ili želja za slobodom koju Če simbolizuje mladi prepoznaju u nekoj osobi ili pokretu danas?

Umjetnička instalacija sa likom Če Gevare u Havani, Kuba

Mladi u Srbiji vjeruju da je želja za slobodom u današnjem svijetu sve veća, a snaga za promjene sve manja. Revolucionarni duh iz vremena Če Gevare, koji blijedo lebdi u vrijeme liberalnog kapitalizma, za njih je uglavnom mit koji ne utiče na stvarnost. Ipak, neki od studenata koji su za RSE govorili na čuvenom platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu, gdje su nekada počinjali mnogi veliki protesti u Jugoslaviji i Srbiji, i sada imaju svoje heroje.

Prilog Zorana Glavonjića

Mladi u bosanskohercegovačkim gradovima Travniku i Novom Travniku smatraju da borba za pravedniji svijet nikada nije bila potrebnija, ali da je prošlo vrijeme velikih revolucionara poput Ernesta Če Gevare. Mišljenja su da u svijetu danas ne postoji osoba ili pokret u kojima se može prepoznati duh Če Gevare i tvrde da će revoluciju na svojim leđima morati iznijeti građani.

Prilog Marije Augustinović

Anketirani studenti Pravnog fakulteta u Podgorici smatraju da ne postoji osoba ili pokret koji bi mogao promijeniti stanje u svijetu koje je, prema njihovom mišljenju, duboko radikalizovano.

Prilog Lele Šćepanović

U vremenu kada se u školama sve svelo samo na puko zbrajanje ocjena, kada se poziv učitelj obesmislio jer bi prosvjetari trebali podučavati mlade ne samo gradivu, već prije svega životu i životnim vrlinama. Takvih je učitelja sve manje. Ali u bosanskohercegovačkom gradu Konjicu jedan profesor plijeni pažnju mladih, čija predavanja rado slušaju.

Prilog Mirsade Ćosić

Mnoge škole u Bosni i Hercegovini trebaju biti obnovljene. Djeca pohađaju nastavu u lošim uslovima, zbog čega može biti ugroženo njihovo zdravlje. No, pozitivnih primjera ima. Lokalna zajednica u Stjepan Polju kod Gračanice za nekoliko mjeseci izgradila je novu modernu školu.

Prilog Maje Nikolić

Grupa mladih iz Srebrenice u BiH želi zakupiti i renovirati zgradu bivše pivnice. U tome će im pomoći dvije opštine – Srebrenica i holandski grad Tilburg. Ideja je da to postane okupljalište svih Srebreničana.

Prilog Sadika Salimovića

Slijede priče o kreativnim i uspješnim mladim ljudima.

Prvu donosimo iz Gradačca. Dvadesetšestogodišnji Ismar Ćerimagić je građevinski tehničar, vanredni student političkih nauka, ali sebe je pronašao u proizvodnji sportske opreme.

Prilog Zorana Matkića

I za kraj priča o mladoj i nadarenoj umjetnici Aneli Kosović iz Bihaća. Kao i za većinu mladih u Bosni i Hercegovini, posao je teško pronaći, ali Anela prodajom svojih crteža uspjeva osigurati sebi egzisteniciju, ali pomoći roditeljima.

Prilog Dženite Duraković