Kako mladi dolaze do novca?

U rubrici Radija Slobodna Evropa „Glasom mladih“ bavimo se mladima u regiji, njihovim željama, težnjama i problemima. Svake nedjelje govorimo o mladim uspješnim ljudima, onima kojima se još uvijek nije pružila prilika da svoje talente pokažu na pravi način ali i onima koji su spremni mijenjati svijet u kom žive.

Ovoga tjedna istražujemo kakva je materijalna situacija i potrošačke navike mladih. Budući da u cijeloj regiji muku muče sa pronalaskom posla, pitamo ih kako dolaze do novca i na što ga troše. Da li je novac postao mamac za suprotni spol i prijatelje i može li se njime kupiti sreća, pitamo mlade u Srbiji, BiH i Crnoj Gori.

Prvo ćemo u Beograd. Prosječna plaća u Srbiji iznosi oko 350 eura, naravno ukoliko uspijete naći posao. Stoga je razumljivo zašto mladi na pitanje „da li biste radili dobro plaćen posao koji vas ne ispunjava ili posao koji volite, ali bez dobre zarade?“ radije biraju ono prvo. Ipak, sugovornici Dušana Komarčevića uglavnom napominju da novac ne može nadomjestiti sve aspekte u životu, poput prijateljstva, emotivne veze, obitelji i osobne sreće.

Mladi Beograda o novcu

Da li je u potrošačkom društvu u kome živimo mladima primarno važan novac i moć koju sa sobom nosi? Određuje li debljina novčanika mjesto u društvu i bolji prolaz kod suprotnog spola, Lela Šćepanović pitala je mlade iz Nikšića.

Mladi Nikšića o novcu

Koliko je novac mladima bitan potvrđuje i anketa iz Bihaća. Upravo nedostatak novca neki od sugovornika Dženite Duraković vide i razlogom više što Unsko - sanski kanton svakodnevno napušta sve veći broj mladih osoba.

Mladi Bihaća o novcu

Poput Bihaća, i drugi dijelovi Bosne i Hercegovine bilježe masovne odlaske stanovništa u potrazi za poslom boljim životom. Mladi iz povratničkih obitelji u okolici Doboja, razočarani odnosom nadležnih prema poljoprivredi, ne žele se baviti rataratvom i stočarstvom. Arnesu Grbešiću su rekli da su mnogo očekivali od najavljene azerbejdžanske tvornice za preradu voća i povrća koja se gradi već tri godine.

Doboj, mladi povratnici

Iako veliki broj mladih iz BiH odlazi u zapadnoeuropske zemlje u potrazi za poslom i boljim životom, ima i onih koji su rođeni i žive u Njemačkoj, a i dalje su vezani i rado dolaze u zemlju svojih roditelja. Maja Nikolić razgovarala je sa nekima od njih i pitala kako oni vide situaciju u BiH i zašto su za nju toliko vezani.

Mladi BiH koji žive u Njemačkoj

Škola programiranja bez podjela

U nastavku donosimo priču Dženane Karabegović o srednjoškolcima iz svih dijelova Bosne i Hercegovine koji svake subote prijepodne dolaze u Sarajevo. Na Prirodno-matematičkom fakultetu za njih je organizirana škola programiranja u kojoj nema nikakvih podjela, i važni su samo znanje i druženje.

Programeri iz Sarajeva

Zahvaljujući studentu Dariju Kojadinu, stanovnici Novog Travnika dobili su mjesto na kojem mogu govoriti o problemima koji opterećuju njihov grad. Radi se o web stranici "Pokreni Novi Travnik" koja svakim danom privlači sve više Novotravničana da progovore o onome što ih muči, a što lokalna vlast godinama ignorira. O ovom web servisu građana sa njegovim osnivačem razgovarala je Marija Augustinović.

Pokreni Novi Travnik

Luka, Marino i Dario čine trio, koji izvodi muziku na marimbi, rijetkom instrumentu koji ima široku primjenu u središnjoj i zapadnoj Africi. Sva trojica su iz Hrvatske, a studiraju na Odsjeku za udaraljke na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Nedavno su nastupili u sklopu 23. Sarajevskih večeri muzike, prenosi Ivan Katavić

Luka, Marino i Dario