Za utorak je najavljen sedmi plenarni sastanak Strukturalnog dijaloga o pravosuđu BiH i EU u Briselu. Još uvijek se ne zna ko će se od predstavnika Bosne i Hercegovine pojaviti na tom sastanku budući da je Vijeće ministara prošle sedmice većinom glasova donijelo zaključak kojim se od Brisela traži odgađanje sastanka. No ta njihova molba nije uvažena uz objašnjenje da je sastanak davno dogovoren. Vijeće ministara, naime, nije moglo postići konsenzus oko Informacije o održavanju sastanka o Strukturalnom dijalogu sa listom članova delegacije BiH zbog nedostatka glasova iz reda srpskog naroda. Analitičari nisu iznenađeni još jednim neuspjelim dogovorom bh. političara.
Samo 24 sata do davno najavljenog sastanka o Strukturalnom dijalogu između BiH i EU, niko ne zna ko će sve iz BiH otići u Brisel, niti kakav će sastanak biti, budući da se državno Vijeće ministara nije moglo dogovoriti oko liste članova bh. delegacije zbog nedostatka glasova iz srpskog naroda. Na taj su način bh. političari još jednom pokazali svu neozbiljnost u procesu pregovaranja sa Evropskom Unijom, ali i nemogućnost da se dogovore čak i oko tehničkih pitanja.
Za profesora sa Fakulteta političkih nauka Zariju Seizovića ovakvo ponašanje političkog miljea u BiH je potpuno očekivano:
„Jer, je, ustvari, konstanta nedogovor, odnosno izbjegavanje dogovora. Različiti su razlozi - oni mogu biti političke, čak nacionalne prirode, a sam fenomen reforme pravosuđa posredstvom tih pregovora, koje smo nazvali Strukturalni dijalog, su ustvari ništa drugo nego nepotreban ustupak međunarodne zajednice jednoj agresivnoj retorici protiv institucija BiH koja dolazi iz RS-a, preciznije – iz njenog vrha.“
Odgodu sastanka od Brisela zahtijevali su predstavnici onih političkih partija koje su bile najglasnije u zahtjevima da se pravosuđe u BiH mora reformisati. Vijeće ministara BiH upravo je zbog prijedloga ministra Nikole Špirića, kadra SNSD-a, većinom glasova donijelo zaključak kojim se od Brisela traži odgađanje tematskog sastanka. Profesor Seizović kaže da je takvo političko djelovanje nije netipično za BiH:
„Nije neobično da neko ko je ZA sutra bude PROTIV, i obratno, sve u zavisnosti od toga kakve političke poene jednom ili drugom opcijom može zadobiti.“
„Teme koje će se otvarati kad je u pitanju ovaj dijalog su teme koje u ovom trenutku ne odgovaraju mnogim akterima političkog života i ne treba nikoga čuditi zašto se traži odlaganje.“
Na sastanak u Brisel ipak putuju ljudi iz struke. Predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso zatekli smo u spremanju za put. Prema njenim informacijama, ona neće biti jedini učesnik sastanka iz BiH:
„Ja sam u petak čula da će i gospodin Novković - koliko ja znam, on je već i otputovao - krenuti sa svojom ekipom. Ići će i kopredsjedavajući iz Ministarstva sigurnosti, gospodin Dautbašić, ali sam čula da će ići i predstavnici RS-a, odnosno da će ih zastupati Amerikanac koji je, inače, pravni savjetnik Vlade RS-a.“
Sa druge strane saznajemo da je odluka Vijeća ministara nepromijenjena. Dakle, konsenzusa oko delegacije koja bi trebala predstavljati državu i dalje nema. Ministar pravde BiH Bariša Čolak za RSE kaže:
“Nažalost, nismo se uspjeli dogovoriti na Vijeću ministara, odnosno nismo na Vijeću ministara usuglasili ni dnevni red, a ni spisak naše delegacije koja je trebala ujutro biti u Briselu.“ Cijeli intervju sa Čolakom možete pročitati OVDJE.
„Koliko mi je poznato, barem će biti održan jedan tehnički sastanak, odnosno prezentacija. Znam da sami direktor Pake (Žan Erik Pake ) planira da se održi sastanak Strukturalni dijalog iz reforme pravosuđa ovdje u Sarajevu, negdje krajem mjeseca maja. Ali u Briselu da li će biti održan sastanak ili će biti tehnički sastanak - najbolje je da pitate direktno Brisel.“
Za predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso važno je da na sastanak dođu predstavnici Suda, Tužilaštva i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Evo zbog čega:
„Jer će se raspravljati o predloženim nacrtima zakona. Moram reći da su naši stavovi skoro pa identični sa stavovima Venecijanske komisije, koja je dala nacrte ovih bitnih zakona. Čelnici ovih institucija mislim da moraju biti prisutni unatoč protivljenju određenih političkih struktura - jer moraju braniti principe nezavisnog pravosuđa.“
Samo 24 sata do davno najavljenog sastanka o Strukturalnom dijalogu između BiH i EU, niko ne zna ko će sve iz BiH otići u Brisel, niti kakav će sastanak biti, budući da se državno Vijeće ministara nije moglo dogovoriti oko liste članova bh. delegacije zbog nedostatka glasova iz srpskog naroda. Na taj su način bh. političari još jednom pokazali svu neozbiljnost u procesu pregovaranja sa Evropskom Unijom, ali i nemogućnost da se dogovore čak i oko tehničkih pitanja.
Za profesora sa Fakulteta političkih nauka Zariju Seizovića ovakvo ponašanje političkog miljea u BiH je potpuno očekivano:
„Jer, je, ustvari, konstanta nedogovor, odnosno izbjegavanje dogovora. Različiti su razlozi - oni mogu biti političke, čak nacionalne prirode, a sam fenomen reforme pravosuđa posredstvom tih pregovora, koje smo nazvali Strukturalni dijalog, su ustvari ništa drugo nego nepotreban ustupak međunarodne zajednice jednoj agresivnoj retorici protiv institucija BiH koja dolazi iz RS-a, preciznije – iz njenog vrha.“
Odgodu sastanka od Brisela zahtijevali su predstavnici onih političkih partija koje su bile najglasnije u zahtjevima da se pravosuđe u BiH mora reformisati. Vijeće ministara BiH upravo je zbog prijedloga ministra Nikole Špirića, kadra SNSD-a, većinom glasova donijelo zaključak kojim se od Brisela traži odgađanje tematskog sastanka. Profesor Seizović kaže da je takvo političko djelovanje nije netipično za BiH:
„Nije neobično da neko ko je ZA sutra bude PROTIV, i obratno, sve u zavisnosti od toga kakve političke poene jednom ili drugom opcijom može zadobiti.“
Vehid Šehić
Predizborna kampanja uveliko je počela u Bosni i Hercegovini. Stoga Vehid Šehić, iz Foruma građana Tuzla, smatra da je jasno da nekim političkim partijama nije u interesu da se otvaraju neka od pitanja vezana za Strukturalni dijalog:„Teme koje će se otvarati kad je u pitanju ovaj dijalog su teme koje u ovom trenutku ne odgovaraju mnogim akterima političkog života i ne treba nikoga čuditi zašto se traži odlaganje.“
Na sastanak u Brisel ipak putuju ljudi iz struke. Predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso zatekli smo u spremanju za put. Prema njenim informacijama, ona neće biti jedini učesnik sastanka iz BiH:
„Ja sam u petak čula da će i gospodin Novković - koliko ja znam, on je već i otputovao - krenuti sa svojom ekipom. Ići će i kopredsjedavajući iz Ministarstva sigurnosti, gospodin Dautbašić, ali sam čula da će ići i predstavnici RS-a, odnosno da će ih zastupati Amerikanac koji je, inače, pravni savjetnik Vlade RS-a.“
Sa druge strane saznajemo da je odluka Vijeća ministara nepromijenjena. Dakle, konsenzusa oko delegacije koja bi trebala predstavljati državu i dalje nema. Ministar pravde BiH Bariša Čolak za RSE kaže:
“Nažalost, nismo se uspjeli dogovoriti na Vijeću ministara, odnosno nismo na Vijeću ministara usuglasili ni dnevni red, a ni spisak naše delegacije koja je trebala ujutro biti u Briselu.“ Cijeli intervju sa Čolakom možete pročitati OVDJE.
Peter Sorensen
Takođe se ne zna ni kakav će onda biti sastanak u Briselu. Na to pitanje nije mogao odgovoriti ni specijalni predstavnik EU za BiH Peter Sorensen:„Koliko mi je poznato, barem će biti održan jedan tehnički sastanak, odnosno prezentacija. Znam da sami direktor Pake (Žan Erik Pake ) planira da se održi sastanak Strukturalni dijalog iz reforme pravosuđa ovdje u Sarajevu, negdje krajem mjeseca maja. Ali u Briselu da li će biti održan sastanak ili će biti tehnički sastanak - najbolje je da pitate direktno Brisel.“
Za predsjednicu Suda BiH Meddžidu Kreso važno je da na sastanak dođu predstavnici Suda, Tužilaštva i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH. Evo zbog čega:
„Jer će se raspravljati o predloženim nacrtima zakona. Moram reći da su naši stavovi skoro pa identični sa stavovima Venecijanske komisije, koja je dala nacrte ovih bitnih zakona. Čelnici ovih institucija mislim da moraju biti prisutni unatoč protivljenju određenih političkih struktura - jer moraju braniti principe nezavisnog pravosuđa.“