Pišu: Faiza Ibrahimi i Sana Kakar
Ramazan je obično vrijeme suosjećanja, dobročinstva i slavlja. Međutim, u Afganistanu, najvećoj svjetskoj humanitarnoj krizi, islamski sveti mjesec zasjenjen je porastom gladi, siromaštva i nezaposlenosti, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Dok većina u muslimanskom svijetu post završavaju noćnim gozbama, milioni Afganistanaca očajnički pokušavaju spriječiti glad u zemlji u kojoj mnogi preživljavaju samo na hljebu i vodi.
"Nemamo šta da jedemo za iftar", rekla je Marija, majka troje djece koja živi u Kabulu, navodeći noćni obrok koji se tokom mjeseca ramazana servira nakon zalaska sunca.
Marija, čiji je muž narkoman, jedina je hraniteljica porodice. Ali talibani, koji su preuzeli vlast 2021. godine, zabranili su većini žena rad izvan svojih domova.
"Nećemo moći ni da slavimo Bajram", rekla je ona, misleći na praznik kojim se obilježava kraj ramazana, koji je počeo 11. marta ove godine.
Abdul Kadir jedan je od više od 500.000 afganistanskih izbjeglica i migranata protjeranih iz susjednog Pakistana od oktobra. Kako nije mogao prehraniti svoju porodicu, rekao je da ove godine ne može obilježavati ramazan.
"Nemoguće je postiti kada nemate šta da jedete (navečer)", rekao je Kadir, koji živi u istočnoj pokrajini Laghman. "Ekonomija je na apsolutnoj nuli. Nema posla."
Višestruke krize
Ramazan se poklopio s razornom humanitarnom i ekonomskom krizom u Afganistanu.
Otprilike 24 miliona ljudi, od ukupno oko 40 miliona stanovnika, trebat će humanitarnu pomoć koja može spasiti živote ove godine, naveli su Ujedinjeni narodi 10. marta.
Svjetski program za hranu saopštio je da je oko četiri miliona Afganistanaca akutno pothranjeno, uključujući više od tri miliona djece mlađe od pet godina.
U izvještaju objavljenom 10. marta, Svjetska banka navodi da Afganistan doživljava deflaciju usred slabe ekonomske aktivnosti. Također je izvijestio o značajnom padu afganistanskog izvoza i devalvaciji domaće valute.
Afganistanke sjede nakon što su primile pomoć u hrani koju je podijelila dobrotvorna fondacija tokom muslimanskog svetog mjeseca ramazana u Kandaharu.
Talibansko preuzimanje vlasti u Afganistanu 2021. izazvalo je ekonomski kolaps i pogoršalo veliku humanitarnu krizu. Zapadni donatori naglo su prekinuli pomoć, a talibanska vlada našla se pod međunarodnim sankcijama.
Organizacije za pružanje pomoći nastavile su svoje humanitarne operacije, iako su veliki rezovi u međunarodnom finansiranju ograničili njihove aktivnosti.
Čini se da talibanska vlada, koja je i dalje nepriznata i pod sankcijama međunarodne zajednice, nije u stanju riješiti krizu.
Prirodne katastrofe poput zemljotresa i suša, kao i nedavno priliv više od milion afganistanskih izbjeglica iz susjednih zemalja dodatno su pogoršali ionako tešku humanitarnu situaciju u ratom razorenoj zemlji.
'Nemam ništa'
Mnogi Afganistanci ove godine smanjuju ili čak potpuno preskaču ramazan zbog svojih sve većih finansijskih ograničenja. "Kao i svi koje poznajem, trpimo ogromne ekonomske pritiske", rekla je Mursal, državna službenica u prethodnoj afganistanskoj vladi koju je podržavao Zapad, a koja je sada nezaposlena.
"Ne mogu se nositi s očekivanjima i zahtjevima ramazana", dodala je Mursal, koja s porodicom živi u Kabulu.
Žene u burkama kupuju suho voće na ulici u sjevernoj provinciji Faryab.
Nida Ahmadi, učiteljica u sjevernoj pokrajini Parvan, kaže da je uzela kredit kako bi mogla u potpunosti slaviti ramazan.
Međutim, ni to nije dovoljno, rekla je Ahmadi, čija mjesečna plata od oko 200 dolara nije dovoljna za njenu sedmeročlanu porodicu.
"Kad idem na tržnicu, pitam se šta da kupim s ovo malo novca koji imam", rekla je.