Malo je povjerenja u institucije

  • Ankica Barbir-Mladinović

Foto: Enis Zebić

Sve ankete i istraživanja u posljednjih desetak godina pokazuju da Hrvati imaju vrlo nisko povjerenje u institucije vlastite države, a najmanje vjeruju političkim strankama, Vladi i sudstvu. Iako je zadnje veliko istraživanje provedeno prije godinu i pol, u GFk agenciji za istraživanje tržišta vjeruju da bi i danas dobili iste ili još poraznije rezultate.
Nedavno je hrvatska policija obznanila da je uhićen ubojica Ivane Hodak, kćerke poznatog hrvatskog odvjetnika, čije se smaknuće na stubištu stana prije nekoliko mjeseci dugo povezivalo s ubojstvom novinara Ive Pukanića, a onda, prije dvadesetak dana, vijest o uhićenju potpuno nepoznatog beskućnika, koji je policiji priznao da je Ivanu ubio iz osvete prema njezinom ocu. No, hrvatska javnost je to primila s velikom dozom sumnje i rezerve.
Psihologinja Mirjana Krizmanić:
"Užasan i tragičan slučaj gdje nam jedan dan policija kaže kako su 4. 12. našli i izuzeli taj pištolj i dali ga na vještačenje. A sada kažu, kada je bio uhapšen, da je pištolj bio u sijenu. Kako je opet mogao biti u sijenu? Znači da mu je bio vraćen. Vani idu nejednoznačne informacije, kontradiktorne. Onda si mislite - ili ti ljudi ne znaju svoj posao, ili tako grozno lažu da ne mogu ništa vjerovati."
Osjećaj zataškavanja i zamagljivanja istine dobiva se, kaže doktorica Krizmanić, i u ljetošnjoj nerazjašnjenoj smrti mlade Australke Britt Lapthorn, gdje je australska televizija, na temelju svjedočenja još nekih turistkinja s neugodnim iskustvom iz Dubrovnika, objavila foto-robote, na kojima su prepoznata dvojica dubrovačkih policajaca:

"Pa to nisu naši, pa naši su korektni, pa ih onda smijene. Sve je na pola. Čovjek ima dojam da nam stalno nešto lažu i na kraju ljudi dođu do zaključka – Ne vjerujem više ništa."
Ili, navodi doktorica Krizmanić, tvrdnje hrvatske Vlade o "nepostojećim" topničkim dnevnicima za vrijeme Oluje i bombardiranja Knina, koje se odjednom mijenjaju nakon pritisaka iz Haškog tribunala:

"Nemamo ih dok mi ne stavite nož pod grlo. E kada je to uvjet, onda ga imamo. Ako ste jučer čuli - kaže naš premijer na vijestima – Mi smo kompletno ratificirani za NATO. Nije sve ratificirano dok Slovenija nije potpisala. On misli da je nevažno što Slovenci idu raspisati referendum. Ili misli da smo mi budale?! Ne znam što je gore."
Vlasta Kroflin Fišer iz GFk centra za istraživanje tržišta, potvrđuje da hrvatski građani godinama najmanje vjeruju upravo svojim političarima, a što je još strašnije –pravosuđu. Na ljestvici od 1-7 dobivaju vrlo nisku ocjenu povjerenja, svega 2,7 ili maksimalno 2,8:
"Dobiva se jedna dosta niska slika o povjerenju koje je najniže prema političarima i političkim strankama. Nešto malo više je prema Vladi i isto tako prema sudstvu. Na žalost, te tri grupe imaju vrlo nisko povjerenje."
I u našoj površnoj anketi, od 12 slučajno zaustavljenih Zagrepčana, svi su odgovorili da malo i sve manje vjeruju državnim institucijama:
"Imam sud koji tjeram 15 godina i imam svjedoke o tome ko je učinio to i to. I ništa."
"Gdje god idete, trebate čekati, trebate platiti. A ako nemaš novaca? Mi stari smo u mirovini. Otkuda?"
"Nikome više ne možemo vjerovati. Ni u jednu instituciju nemam više povjerenja."
"Država se predstavila kako funkcionira, kako se drži zakona i kako ga provodi. To je problem."
Svojedobno razriješeni predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Krunoslav Olujić, i sam je, kaže, iskusio "političku podobnost" hrvatskog pravosuđa, a pravdu i moralnu satisfakciju morao je potražiti na Europskom sudu za ljudska prava, odakle ju je u svoju korist ovih dana i dobio. Cijeli problem Olujić vidi u netransparentnom izboru hrvatskih sudaca:
"Postupak imenovanja svih ključnih funkcija u hrvatskom pravosuđu, od sredine devedesetih na ovamo, kod običnih ljudi dovodi do jednog velikog razočarenja, osjećaja nemoći, a sukladno tome i do jednog velikog nepovjerenja u institucije hrvatske pravne države. Činjenica jeste da danas možete dobiti odluku po željama onih koji su na vlasti, dakle po željama političke nomenklature i državnog vrha. U postupku ostvarivanja zaštite temeljnih ljudskih prava i sloboda, hrvatsko pravosuđe već odavno je palo na ispitu."