Travničanka Adla Kahrić izabrana je za voditeljicu istraživačkog tima National Geographica (Nacionalna geografija), poznate svjetske udruge osnovane s namjerom promicanja znanosti. Mlada genetičarka koordinirat će timom kojem će u fokusu biti analiza stanja i bolesti raža u Mediteranskom moru.
Ova 24-godišnjakinja iza sebe ima više od 30 znanstvenih i stručnih radova, sudjelovanje na brojnim međunarodnim konferencijama, a nedavno je izabrana za voditeljicu jednog od znanstvenih timova National Geographica.
"National Geographic ima konkurse koje objavljuje na godišnjem nivou i primaju određen broj ljudi iz cijelog svijeta. Dakle, morate imati revolucionarnu ideju i biti jako dobri kako bi vas prihvatili. Iako sam uvijek potajno gledala njihovu stranicu i razmišljala da li aplicirati ili ne, jedan dan sam skupila hrabrost jer sam shvatila da sam dostigla visok nivo u nauci, iskustvu i publiciranju naučnih radova", kaže Adla.
Dosadašnji rad posvetila je zaštiti marinskog akvatorija Bosne i Hercegovine, a kao voditeljici tima National Geographica zadatak joj je procjena stanja i dijagnosticiranje oboljenja mediteranskih raža.
"Moja istraživanja bit će koncipirana na način da idem na teren, a nakon terenskog rada slijede laboratorijske analize. Bit ću fokusirana na Jadransko more i trudit ću se da to bude najviše na našim područjima. Jedan od ciljeva je i da snimimo dokumentari film što bi, naravno, predstavljalo veliku reklamu za naše prostore", iskreno će mlada znanstvenica.
Terenska istraživanja Neumskog zaljeva na vrsti žutulja ili šiba (Dasyatis pastinaca).
Njezin dugogodišnji cilj je uvođenje marinskih zaštićenih područja koje, kako upozorava, Bosna i Hercegovina trenutno ne posjeduje.
To govori i o tome da se država, osim dnevno-političkih prepucavanja kada je riječ o izgradnji Pelješkog mosta, ne obazire mnogo na zašitu Neumskog zaljeva, kao svog jedinog izlaza na more.
"U Bosni i Hercegovini apsolutno nema zaštićenih područja i mislim da su zaista neophodna. Međutim, nekako mi se čini da država i nema osjećaj koliko je to potrebno. Treba mnogo vrsta staviti na crvenu listu i da se zaštiti marinsko područje, kako bi te ugrožene vrste mogle opstati u toj sredini", naglašava.
Baš kao što BiH nema zaštićna marinska područja, nema ni ozbiljne brige države za znanost, ali ni dovoljno motiviranih mladih.
'Ne prepozna li BiH moj rad, idem dalje'
Iako kaže da je uložila mnogo truda u završetak studija na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, Adla ističe da su individualni rad i ambicija bili presudni za njezin uspjeh.
"To je, ipak, stvar vlastitog truda i ambicija. Uvijek sam pratila aktuelnu tematiku u svjetskoj nauci, jer se dugačije ne bi uspjelo. Generalno, na našim fakultetima se često susrećemo s tim da radimo ono što trenutno nije aktuelno ili je zastarjelo, samim tim ne možemo pratiti to tzv. moderno doba nauke. Radila sam na raznim velikim projektima i, iz komunikacije sa mladima iz svijeta, zaključila sam da imaju jači vjetar u leđa, da se ne boje aplicirati, raditi i postizati rezultate. Kod nas je to na nekom 'stand-byu' ", ističe.
"Mladi u svijetu imaju jači vjetar u leđa", kaže Adla Kahrić.
U takvom ambijentu, ni Adla nije sigurna hoće li karijeru nastaviti u svojoj zemlji ili će doktorski studij upisati u nekoj drugoj državi, čije vlasti pokazuju više zanimanja, kako za znanost, tako i za budućnost mladih.
"Želim ostati u nauci i to mi je prioritet. Međutim, s obzirom na situaciju, nisam još sigurna gdje će to biti – u BiH ili van njenih granica. Ne znam koliko će država primijetiti taj trud i rad, a od toga sve ovisi. U suštini, sebe trenutno izgrađujem ovdje, ali ako to neko ne prepozna – idem dalje", naglašava Adla Kahrić.