Svjetski lideri okupljaju se na East Riveru gdje danas počinje zasjedanje Generalne skupštine UN i to u trenutku sve većih napetosti na korejskom poluotoku, te humanitarne krize zbog egzodusa oko 400 tisuća Rohindža iz Mjanmara u Bangladeš.
Velika pažnja biće usmjerena na američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji će 19. septembra debitirati pred Generalnom skupštinom UN-a. Francuski predsjednik Emmanuel Macron također će prvi put govoriti pred svjetskom organizacijom kao čelnik svoje zemlje.
Donald Trump će debitirati pred Generalnom skupštinom UN-a
Među onima koji neće prisustvovati zasjedanju su ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je rijetko posjećivao UN-u i njemačka kancelarka Angela Merkel. Oboje šalju svoje ministre vanjskih poslova.
Događaj će također obilježiti debi novog šefa UN-a, Antonija Guterresa, bivšeg portugalskog premijera koji će predsjedati općom raspravom Skupštine koja traje do 25. septembra.
Lideri će se pokušati usredotočiti na nekoliko užarenih svjetskih tema. Bez dvojbe je da će na prvom mjestu biti Pyongyang, jer Sjeverna Koreja odbija prihvatiti rezolucije svjetske organizacije i nastavlja razvijati i testirati nuklearne i balističke raketne programe.
Vijeće sigurnosti UN-a i posljednji potez Pyongyanga, odnosno ispaljivanje balističkog projektila 15. septembra, a koji je letio iznad Japana, ocijenilo je "vrlo provokativnim " i "nečuvenim djelovanjem".
Ipak, nisu svi narodi složni oko toga koliko daleko bi trebalo ići na svjetskom tijelu s pojačanim sankcijama protiv Pyongyanga.
Kina i Rusija odbili su poziv SAD-a da poduzme više "izravnih akcija" kako bi spriječilo takvo ponašanje Sjeverne Koreje.
Pyongyang će poslati predstavnika na niskoj razini na zasjedanje Generalne skupštine.
Svjetski čelnici se također suočavaju sa humanitarnom krizom koja uključuje oko 400 tisuća muslimanskih izbjeglica Rohinža koji su pobjegli od nasilja u Mjanmaru i u kampove u Bangladešu.
Oko 400 tisuća muslimanskih izbjeglica Rohinža koji su pobjegli od nasilja u Mjanmaru
Terorizam i globalno zatopljenje - i američke namjere o Pariškom sporazumu o klimatskim promjenama - također će vjerojatno biti predmet intenzivne rasprave i neslaganja među svjetskim čelnicima.
U prošlosti, Trump je bio snažan kritičar UN-a. Njegovi suradnici i kažu kako će gurati "reformu UN-a" - uglavnom tražeći od članica svjetske organizacije da doprinesu više globalnim projektima, uključujući mirovne operacije, koje godišnje koštaju oko osam milijardi dolara.
Jon B. Alterman, potpredsjednik Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu, izjavio je The New York Timesu kako "svijet još uvijek pokušava shvatiti novog predsjednika".
"Za nekolicinu čelnika, to će biti njihova prva prilika da ga vide, da ga prosude, kako bi pokušali naći zajednički jezik s njim i pridobili ga na svoju stranu", rekao je.