Kopneni, morski i zračni napadi Izraela na Pojas Gaze nakon napada Hamasa 7. oktobra, donijeli su razaranje i previranje na palestinskoj teritoriji u razmjerama koje nisu ranije zabilježene na ovom prostoru.
Reuters donosi najnovije procjene međunarodnih organizacija o društveno-ekonomskom uticaju sukoba.
Stanovanje
Ured Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), citirajući podatke palestinskog odjela za javne radove i stanovanje, rekao je da su izraelski napadi uništili više od 41.000 stambenih jedinica i oštetili više od 222.000 stambenih jedinica. Navodi se da je ukupno najmanje 45 posto stambenih jedinica u Gazi navodno oštećeno ili uništeno.
Podatke nije bilo moguće provjeriti odvojeno, no Reutersovi novinari u Gazi kažu da se radi o razaranju ogromnih razmjera.
Izraelski reporter kojeg je vojska Izraela odvela da vidi grad Beit Hanoun u Gazi rekao je da je "jedva jedna zgrada ostala uspravna." Prije rata tu je živjelo više od 52.000 ljudi.
Bolnice i škole
U izvještaju od 10. novembra, iz OCHA je rečeno da je navodno oštećeno 279 školskih objekata, više od 51 posto od ukupnog broja. Niti jedan od 625.000 učenika u Gazi nema pristup obrazovanju.
Rečeno je da više od polovine bolnica u Gazi i skoro dvije trećine centara primarne zdravstvene zaštite nisu u funkciji i da su oštećena 53 vozila hitne pomoći. Svih 13 bolnica u gradu Gazi i sjevernoj Gazi primilo je naredbe od izraelske vojske da se evakuišu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Bombardovana najveća bolnica u pojasu Gaze
Voda
Ured Ujedinjenih nacija za koordinaciju humanitarnih poslova je saopštio da je potrošnja vode pala za 90 posto od početka rata.
Dva od tri vodovoda iz Izraela funkcionišu, međutim postoji 50 posto curenja iz glavnog cjevovoda između Rafe, na egipatskoj granici, i južnog grada Khan Younis, odakle su pobjegle mnoge izbjeglice sa sjevera. Većina od 65 kanalizacionih pumpi u Gazi nije bila u funkciji, saopštila je OCHA.
Hrana
Iz OCHA-e kažu da Gaza ima zalihe pšenice koje bi trebale biti dovoljne za 12 dana, ali jedini operativni mlin na teritoriji ne može pretvoriti pšenicu u brašno jer nema struje.
Rečeno je da nema zaliha biljnog ulja, mahunarki, šećera ili riže.
U prosjeku, ljudi su čekali po četiri do šest sati da dobiju pola hljeba.
Posljedice eksplozije u gradu Gaza
Humanitarna pomoć
Prije sukoba u prosjeku je 500 kamiona hrane i robe ulazilo u Gazu svakog dana. Sav uvoz je zaustavljen nakon 7. oktobra, a nastavljen je tek 21. oktobra. Od tada do 10. novembra ukupno je 861 kamion sa humanitarnom pomoći prešao u Gazu.
Ekonomski uticaj
U zajedničkom izvještaju, Ekonomska i socijalna komisija Ujedinjenih nacija za zapadnu Aziju (ESCWA) i Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) naveli su 5. novembra da je oko 390.000 radnih mjesta izgubljeno od početka rata.
Društveno-ekonomska situacija u Gazi je već prije rata bila teška, sa procijenjenom da je stopa siromaštva dostigla 61 posto u 2020. Prema preliminarnoj procjeni, agencije UN-a rekle su da se očekuje da će siromaštvo porasti između 20 posto i 45 posto, u zavisnosti od trajanja rata. Također predviđaju da će rat koštati Gazu između četiri posto i 12 posto bruto domaćeg proizvoda 2023. godine.