Ministar kulture i sporta FBiH Gavrilo Grahovac, nakon što je devet godina proveo na ministarskoj funkciji, podnio je ostavku. Odstupio je i sa mjesta potpredsjednika Stranke za BiH. Podnoseći ostavku, nije obrazložio zašto je to učinio osim da su principijelni razlozi.
To je ostavilo mjesta špekulacijama da li je odstupio zbog boljih političkih ponuda, ili zbog toga što se nije pokorio stranačkom diktatu jer su poslanici Stranke za BiH u Parlamentu Federacije, po nalogu šefa, oborili zakon čiji je Grahovac bio zagovornik.
Kako nezvanično saznajemo, ministar Grahovac bio je uvrijeđen jer nije pozvan na sastanak u Stranci za BiH kada su vođene intenzivne konsultacije dijela poslanika sa stranačkim šefom, Harisom Silajdžićem.
U stranci, koja još uvijek nije raspravljala o ostavci ministra Grahovca, tvrde drugačije. Damir Arnaut, savjetnik predsjednika Stranke Harisa Silajdžića, o razlozima ostavke ministra Grahovca kaže:
„To uopšte ne stoji u pismu koje je gospodin Grahovac dostavio. Naprotiv, u pismu stoji da je ta ostavka zbog, kako je naveo, enormne razlike u platama između poslanika i ministara i da takva razlika nije prikladna s obzirom na različiti nivo posla i obaveza koje ministri s jedne, a poslanici s druge strane imaju.“
Predsjednik Vlade Federacije Mustafa Mujezinović izjavio je za RSE da ostavku ministra Grahovca još uvijek nije dobio i da je zbog toga ne može komentarisati. Premijer, međutim, dodaje da je predloženi zakon o platama upravo trebao ujednačiti primanja izabranih i imenovanih zvaničnika, te zaposlenih u državnim preduzećima.
Posljedice ostavke
Analitičari vjeruju da razlozi za ostavku ministra Grahovca mogu biti višestruki, od onih lične prirode do otpora stranačkom diktatu. Međutim, ne treba isključiti mogućnost da je ovo samo još jedan u nizu gafova Stranke za BiH u predizborno vrijeme i pokušaj da izbjegne odgovornosti zbog neuspjeha federalne Vlade, ističe analitičar NVO Centri civilnih inicijativa Adis Arapović:
„Iskustvo u prethodnim izbornim ciklusima nas je naučilo da stranke imaju taj mehanizam da nekoliko mjeseci pred izbore svjesno destabiliziraju vlade u kojima se nalaze ne bi li napravili otklon od loših rezultata upravo tih vlada u kojima su učestvovali tri ili više godina. Bilo bi definitivno loše da nakon mjesec dana zaključimo da je to ustvari bio jedan taktički potez Stranke za BiH da se na taj način izvuče ispod kišobrana odgovornosti neuspješne federalne Vlade. Ne ulazeći u kalkulacije šta su njegovi lični razlozi, ona partija koja je njega delegirala u Vladu mora podnijeti sve posljedice ove ostavke i posljedice koje bi mogle proizići u destabilizaciji Vlade ukoliko se brzo ne napravi rokada, odnosno ukoliko se ne imenuje novi ministar.“
Arapović dodaje da Vlada Federacije već mjesecima radi i bez ministra okoliša, i da bi njen rad u narednom periodu bez dva minisitra mogao biti doveden u pitanje:
„I zaista se postavlja pitanje kredibiliteta takve vlade, i na kraju-krajeva kredibiliteta koalicije koja je tu vladu formirala i koja će sutra izaći na izbore i tražiti nove glasove. Dakle, sve zajedno je vrlo složena situacija i primarno Stranka za BiH bi trebala podnijeti odgovornost za ovakav potez.“
Povoljnije političke ponude
Profesor mostarskog Univerziteta Slavo Kukić kaže da nije novost da političke stranke funkcionišu po nalozima lidera i da ukoliko neko neće da sluša vrata su mu otvorena. U slučaju Gavrila Grahovca, međutim, vjeruje da su presudile povoljnije političke ponude:
„Ministar Grahovac je jedan od ministara s najdužim stažom u BiH - i činjenica da se on doluči na tako jednu iznenadnu ostavku zbog samo jednog zakona po sebi je intrigantna. Neće me iznenaditi ako gospodin Grahovac se za mjesc ili dva nađe u nekim drugim političkim kombinacijama i da su one pomogle ministru Grahovcu da napusti jedan brod koji tone i da se popne na drugi brod koji izlazi na relativno sigurnu pučinu.“
Nije, međutim, nikakva tajna da visoke političke, pa tako i državne i entitetske funkcije u BiH dobijaju politički podobni i stranački poslušni i odani pojedinci. Dobro plaćena funkcija najčešće podrazumijeva i lojalnost šefu stranke, po čijem nalogu, manje ili više, sve funkcioniše. Slobodan Popović, koji je zbog sukoba sa šefom svoje stranke izgubio mjesto potpredsjednika SDP-a BiH, ističe da se na taj način nanosi šteta i društvu i državi:
„To ustvari pokazuje koliko smo mi demokratsko društvo i koliko imamo demokratski organizovane partije. Ne mogu nedemokratske političke partije koje funkcionišu kao društvo jednog lica. u kojima postoji vrhovni autoritet koji o svemu odlučuje, koji se o svemu pita, koji je najpametniji, koji je najvažniji i koga kad ne slušate, onda imate problem. Takve partije kad dođu na vlast, a sve su u principu takve, onda ne mogu izgraditi demokratske odnose u društvu - jer oni preslikavaju odnose iz partije na odnose u društvu jer ne mogu drukčije funkcionisati. Prvi uslov koji danas BiH mora da postigne, to je da mora imati na vlasti političke partije koje su u stanju da zarad izgradnje demokratskih odnosa u društvu prvo demokratizuju sebe.“
To je ostavilo mjesta špekulacijama da li je odstupio zbog boljih političkih ponuda, ili zbog toga što se nije pokorio stranačkom diktatu jer su poslanici Stranke za BiH u Parlamentu Federacije, po nalogu šefa, oborili zakon čiji je Grahovac bio zagovornik.
Kako nezvanično saznajemo, ministar Grahovac bio je uvrijeđen jer nije pozvan na sastanak u Stranci za BiH kada su vođene intenzivne konsultacije dijela poslanika sa stranačkim šefom, Harisom Silajdžićem.
U stranci, koja još uvijek nije raspravljala o ostavci ministra Grahovca, tvrde drugačije. Damir Arnaut, savjetnik predsjednika Stranke Harisa Silajdžića, o razlozima ostavke ministra Grahovca kaže:
„To uopšte ne stoji u pismu koje je gospodin Grahovac dostavio. Naprotiv, u pismu stoji da je ta ostavka zbog, kako je naveo, enormne razlike u platama između poslanika i ministara i da takva razlika nije prikladna s obzirom na različiti nivo posla i obaveza koje ministri s jedne, a poslanici s druge strane imaju.“
Predsjednik Vlade Federacije Mustafa Mujezinović izjavio je za RSE da ostavku ministra Grahovca još uvijek nije dobio i da je zbog toga ne može komentarisati. Premijer, međutim, dodaje da je predloženi zakon o platama upravo trebao ujednačiti primanja izabranih i imenovanih zvaničnika, te zaposlenih u državnim preduzećima.
Posljedice ostavke
Analitičari vjeruju da razlozi za ostavku ministra Grahovca mogu biti višestruki, od onih lične prirode do otpora stranačkom diktatu. Međutim, ne treba isključiti mogućnost da je ovo samo još jedan u nizu gafova Stranke za BiH u predizborno vrijeme i pokušaj da izbjegne odgovornosti zbog neuspjeha federalne Vlade, ističe analitičar NVO Centri civilnih inicijativa Adis Arapović:
„Iskustvo u prethodnim izbornim ciklusima nas je naučilo da stranke imaju taj mehanizam da nekoliko mjeseci pred izbore svjesno destabiliziraju vlade u kojima se nalaze ne bi li napravili otklon od loših rezultata upravo tih vlada u kojima su učestvovali tri ili više godina. Bilo bi definitivno loše da nakon mjesec dana zaključimo da je to ustvari bio jedan taktički potez Stranke za BiH da se na taj način izvuče ispod kišobrana odgovornosti neuspješne federalne Vlade. Ne ulazeći u kalkulacije šta su njegovi lični razlozi, ona partija koja je njega delegirala u Vladu mora podnijeti sve posljedice ove ostavke i posljedice koje bi mogle proizići u destabilizaciji Vlade ukoliko se brzo ne napravi rokada, odnosno ukoliko se ne imenuje novi ministar.“
Arapović dodaje da Vlada Federacije već mjesecima radi i bez ministra okoliša, i da bi njen rad u narednom periodu bez dva minisitra mogao biti doveden u pitanje:
„I zaista se postavlja pitanje kredibiliteta takve vlade, i na kraju-krajeva kredibiliteta koalicije koja je tu vladu formirala i koja će sutra izaći na izbore i tražiti nove glasove. Dakle, sve zajedno je vrlo složena situacija i primarno Stranka za BiH bi trebala podnijeti odgovornost za ovakav potez.“
Povoljnije političke ponude
Profesor mostarskog Univerziteta Slavo Kukić kaže da nije novost da političke stranke funkcionišu po nalozima lidera i da ukoliko neko neće da sluša vrata su mu otvorena. U slučaju Gavrila Grahovca, međutim, vjeruje da su presudile povoljnije političke ponude:
„Ministar Grahovac je jedan od ministara s najdužim stažom u BiH - i činjenica da se on doluči na tako jednu iznenadnu ostavku zbog samo jednog zakona po sebi je intrigantna. Neće me iznenaditi ako gospodin Grahovac se za mjesc ili dva nađe u nekim drugim političkim kombinacijama i da su one pomogle ministru Grahovcu da napusti jedan brod koji tone i da se popne na drugi brod koji izlazi na relativno sigurnu pučinu.“
Nije, međutim, nikakva tajna da visoke političke, pa tako i državne i entitetske funkcije u BiH dobijaju politički podobni i stranački poslušni i odani pojedinci. Dobro plaćena funkcija najčešće podrazumijeva i lojalnost šefu stranke, po čijem nalogu, manje ili više, sve funkcioniše. Slobodan Popović, koji je zbog sukoba sa šefom svoje stranke izgubio mjesto potpredsjednika SDP-a BiH, ističe da se na taj način nanosi šteta i društvu i državi:
„To ustvari pokazuje koliko smo mi demokratsko društvo i koliko imamo demokratski organizovane partije. Ne mogu nedemokratske političke partije koje funkcionišu kao društvo jednog lica. u kojima postoji vrhovni autoritet koji o svemu odlučuje, koji se o svemu pita, koji je najpametniji, koji je najvažniji i koga kad ne slušate, onda imate problem. Takve partije kad dođu na vlast, a sve su u principu takve, onda ne mogu izgraditi demokratske odnose u društvu - jer oni preslikavaju odnose iz partije na odnose u društvu jer ne mogu drukčije funkcionisati. Prvi uslov koji danas BiH mora da postigne, to je da mora imati na vlasti političke partije koje su u stanju da zarad izgradnje demokratskih odnosa u društvu prvo demokratizuju sebe.“