Piše : Vazha Tavberidze
Francis Fukuyama je američki politikolog na Univerzitetu Stanford. Najpoznatiji po svom eseju "Kraj historije" iz 1992. godine, u kojem je tvrdio da je borba između ideologija privedena kraju.
Gruzijski servis RSE/RL intervjuisao je Fukuyamu nakon njegovog nedavnog pojavljivanja u Centru za istraživanje ekonomske politike u Tbilisiju.
Fukuyama je govorio o pravom trenutku za "prave pregovore" između Moskve i Kijeva, šta svaka strana može izgubiti i kako "neutralnost Gruzije zaista koristi Rusiji".
RSE: Počnimo sa razgovorom o ratu Rusije protiv Ukrajine. U velikoj shemi stvari, šta je tu ulog?
Francis Fukuyama: Mislim da su Ukrajinci i njihova potpuno herojska sposobnost da se brane već postavili osnove za veliki ruski neuspjeh.
Trenutno smo u fazi rata u kojoj je došlo do pauze; Rusi su gubili ogroman broj ljudi pokušavajući da zauzmu ovaj mali grad, Bahmut, u Donbasu. Ali svi čekaju ukrajinsku ofanzivu, i mislim da će to biti ključno za način na koji ovaj rat može doći do kraja. Jer ako Ukrajinci mogu da oslobode ove dvije oblasti na jugu, posebno Herson i Zaporožje, onda mislim da biste bili u poziciji za prave pregovore. I mogli bi vidjeti neku vrstu primirja, primirja, koje bi moglo imati neke šanse da se održi neko vrijeme.
U ovom trenutku, mislim da ako imate mirovne pregovore, to bi bilo veoma loše za Ukrajinu, jer bi to zaista dalo Rusima dobar dio ukrajinske teritorije. A to ne bi bila dobra situacija.
RSE: Kakvu sudbinu predviđate za [ruski okupirani] Krim u slučaju eventualnih pregovora?
Fukuyama: Pa, mislim da bi to mogla biti veoma slaba tačka za Ruse. Jer ako Ukrajinci budu u stanju da oslobode oblast Hersona, oni će u suštini odsjeći Krim [od drugih ukrajinskih teritorija koju je okupirala Rusija], znate.
Postoji jedna željeznička linija koja ide od Rusije do Krima, a tu je i most preko moreuza, i oni bi bili u poziciji da zaista presjeku obje te arterije. I ne moraju u tom trenutku da napadnu Krim, oni jednostavno mogu držati sve tamošnje ruske snage kao taoce. A to je velika prednost koju bi Ukrajina tada imala nad Rusijom.
RSE: Iz geopolitičke perspektive, ako Rusija u bilo kakvim pregovorima mora da preda Krim, da li se to može nazvati bilo kako osim gubitnikom, čak i kod domaće publike u Rusiji?
Fukuyama: Pa, ako moraju da predaju Krim, teško je vidjeti kako će Putin to preživjeti, s obzirom na to koliko su uložili u njegovo osvajanje. Da, mislim da će biti u veoma teškoj situaciji.
Ali stvar je u tome da Ukrajinci ni ne moraju ni da povrate Krim. Oni ga mogu presijeći. I svakog trenutka mogu izvršiti veliki pritisak koji će Rusi osjetiti. I zato bi za njih bila velika, strateška prednost da to ostvare.
RSE: Ono na šta sam mislio je... uzmimo vaš scenario: Oni ponovo ne vraćaju teritoriju Krima, već prave neku vrstu opsade, onda dolazi do pregovora i od Rusije se traži da se odrekne Krima. Može li Rusija na to pristati u pregovorima?
Fukuyama: Politički, to bi bilo prilično teško. Postavlja se i pitanje da li bi Ukrajina bila voljna da ustupi dio Donbasa [regiona istočne Ukrajine], jer bi u mnogim aspektima za njih bila noćna mora da zapravo moraju upravljati Donbasom u trenutnim okolnostima. (Ruske snage ili njihovi separatistički ukrajinski opunomoćenici od 2014. godine kontrolišu široke dijelove regiona Luganska i Donjecka gdje stanovništvo govori ruskim jezikom, gdje su optuženi za ubijanje, protjerivanje i progon prokijevskih stanovnika. op.red.)
Dakle, obje strane u tom trenutku imaju ranjivosti i nešto što mogu da izgube. A to znači da biste u tom trenutku mogli imati realističniju vrstu pregovora.
Ali ne vidim da bi bilo koja strana formalno pristala da prizna Krim ili da prizna Donbas. I zato mislim da biste morali imati neformalniju vrstu aranžmana.
RSE: Napisali ste prije više od godinu dana da "Rusija ide ka potpunom porazu u Ukrajini". Dakle, više od godinu dana kasnije, kako se ovo predviđanje sagledava iz vremenske pesrpektive?
Fukuyama: U vrijeme kada sam to napisao, ruske trupe su još uvijek pokušavale da zauzmu Kijev i dovedu do pada vlade [ukrajinskog predsjednika Volodimira] Zelenskog. Od tada, [ruske trupe] su morale da se povuku iz sjeverne Ukrajine; morali su da se povuku iz Harkiva; onda su morali da se povuku iz [grada] Hersona, i tako su pokazali nevjerovatnu slabost.
Čini se da je trenutno u malom zastoju, ali mislim da će [ukrajinska vojska] izaći iz toga. Dakle, imam povjerenje u sposobnost Ukrajine da se odbrani. Ali je trajalo duže nego što sam se u tom trenutku nadao.
RSE: Sada prelazimo na Gruziju - i, da ponovimo prvo pitanje, počeli smo od Ukrajine, šta je ulog za Gruziju u ruskoj invaziji Ukrajine?
Fukuyama: Pa, sve je na kocki za Gruziju. Gruzija je trenutno na raskrsnici, gdje može nastaviti svoje napore da postane dio Evrope, dio Evropske unije (EU), možda čak i ulazak u NATO, ili može ići u ruskom pravcu.
A u Gruziji postoje snage koje je politički vuku u oba smjera.
Ali da li će krenuti jednim ili drugim putem zavisit će od toga šta se dešava u Ukrajini, jer što je Rusija jača, to je ruski put odlučniji.
I obrnuto, ako je Rusija zaista nazadovala u Ukrajini, svaki put kada [ruski predsjednik Vladimir] Putin bude oslabljen, svaka zemlja oko Rusije ima više slobode djelovanja. Tako da mislim da je sudbina Gruzije vezana za ovaj rat u Ukrajini.
RSE: Slično kao i mnogi drugi, vi glasno kritikujete ono što nazivate nedovoljnom podrškom Gruzije Ukrajini. I da ne glumim 'đavoljeg advokata' nego da vas pitam šta su mogli i trebali da urade kako ne bi zaslužili takvu kritiku?
Fukuyama: Pa, bilo bi lijepo da je gruzijska vlada zauzela jasan stav u podršci Ukrajini. Mislim da takva neutralnost zaista ide u korist Rusiji. Iskreno govoreći, postoji mnogo izvještaja i dokaza da Gruzija zapravo tiho pomaže Rusiji da izbjegne sankcije koje su uvele Evropa i Sjedinjene Države.
RSE: Nešto što gruzijska vlada oštro poriče.
Fukuyama: Pa, da, to je problem: ova vlada zaista nije transparentna u pogledu svojih motiva i onoga što zapravo radi. I tako može igrati dvostruku igru u kojoj tvrdi da je neutralna, ali zapravo pomaže jednoj strani, a ne drugoj.
Mislim da je to donekle posljedica proruskog naginjanja ove vlade.
RSE: Rekli ste tokom svog govora da sve dok [bivši premijer i osnivač vladajuće partije Gruzijski san Bidzina] Ivanišvili i kompanija ostanu na vlasti, članstvo Gruzije u EU bi bilo nezamislivo.
Dozvolite mi da vam postavim jedno teorijsko pitanje: da su Ivanišvili i Gruzijski san pokazali više zapadnjačke naklonosti u vanjskoj politici, recimo, prema Ukrajini, da li bi to promijenilo stvari? Da li bi tada evropska budućnost Gruzije bila realnija?
Fukuyama: Mislim da bi bilo realnije. Mislim da je ono što su činili sve što su mogli da osiguraju da ne budu primljeni u Evropsku uniju. I zato mislim da maltretiraju [zatvorenog bivšeg predsjednika] Mišu Sakašvilija, jer to je nešto što će naljutiti Evropljane. Ako umre u njihovom zarobljeništvu, to će biti prepreka. I to je pravi problem.
Zato što svi podaci iz anketa [i drugi] dokazi sugerišu da je ogroman broj Gruzijaca za evropski, a ne ruski put; tako da vlada zaista treba da smisli kako da to blokira, i mislim da je to ono što oni žele da urade. A to znači da politika Evrope i Sjedinjenih Država mora biti ona koja nije usmjerena protiv Gruzije kao cijele zemlje, već mora zaista biti usmjerena na vladu koja uzrokuje ovaj pomak prema Rusiji.