Prema posljednjem istraživanju američke organizacije Freedom House, rađenom u 197 zemalja, BiH se našla u grupi od 72 zemlje u kojima su mediji djelomično slobodini. U toj grupi su i sve zemlje u okruženju.
Član udruženja BH novinari Vlado Šušak ističe da i neka druga istraživanja pokazuju da su mediji u Bosna i Hercegovini i okruženju samo djelomično slobodni:
„Medijska organizacija istočne u jugoistočne Evrope SEMO, koja ubuhvata 20-ak zemalja, zabilježila je čak 684 slučaja kršenja medijskih sloboda u prošloj godini. Konstatovali su da vlasti zemalja istočne i jugoistočne Evrope tvrde da poštuju slobodu štampe, a opet se tamo novinari pritvaraju i trpe napade, i fizičke i verbalne, svojina medija se uništava, nastavlja se sa pritiscima na novinare, dok je autocenzura, kako se čini u ovoj organizaciji, pravilo“, kaže Šušak.
I ovogodišnje istraživanje percepcije javnosti o slobodi medija potvrdilo je da građani u oba bh. entiteta sve više vide da mediji nisu potpuno slobodni u svom radu, kaže predsjednica udruženja BH novinari Milkica Milojević:
„Građani smatraju da je sloboda medija na nezavidnom nivou u oba entiteta. Nešto više od trećine ispitanika smatra da je sloboda medija u BiH na nešto većem nivou nego 2010., dok gotovo četvrtina smatra da je sloboda medija manja. Ispitanici smatraju da mediji nisu nezavisni, te da na njih najviše utiču političari i političke stranke.“
I naša anketa je potvrdila da većina građani BiH sumnja u slobodu medija:
„Političari govore šta će mediji govoriti.“
„Mislim da su mediji BiH pod ispravnom kontrolom i da sa izvještavanja potpuno istinita.“
„Otprilke jedan dnevnik gledam na četiri programa. Od ta četiri programa između redova pročitam i otprilike skontam šta je posrijedi.“
„Mislim da nemju dovoljno slobode. Po mom mišljenju vrši se određeni pritisak na slobodno novinarstvo i tu bi trebali imati malo drugačije aršine jer ono što mediji objavljuju, to javnost čita i većinom misli da je to to što se napiše.“
Građani najviše vjeruju medijima
Pod posebnom političkom kontrolom, i to nije samo moja procjena, nalaze se dva javna emitera: Federalna televizija i Radio televizija RS, kaže sekretar udruženja BH novinari Borka Rudić.
Helena Mandić iz Regulatorne agencije za komunikacije, kojoj je jedna od misija i stvaranje uslova za kontinuiran razvoj medijskih sloboda, ističe da u ovakvim slučajevima RAK ne može reagovati:
„Mi ne možemo nametati specifične sadržaje koje će stanice emitovati, tipa da odredimo pojedinačne emisije. Mi damo generalni okvir, a na stanicama je da odluče na koji način će to ispuniti.“
Ipak, prema riječima Milkice Milojević, ohrabruje što, uprkos lošem stanju medijskih sloboda, građani BiH, čak 82 posto ispitanika u posljednjem istraživanju, najviše vjeruje medijima:
„S tim da blago raste povjerenje prema institucijama vlasti i prema vjerskim zajednicama, a istovremeno, što je vrlo interesantno, i dalje su na dnu ljestvice povjerenja političari i političke stranke. Njima najmanje vjeruju građani. Također je primjećen i blagi pad povjerenja u medije u RS-u“, navodi Milkica Milojević.
S druge strane zabrinjava da još uvijek postoji dosta građana BiH koji smatra da su napadi na medije i novinare opravdani.
A upravo u srijedu, na dan slobode medija, izvjesni Dražen Kaurin, nezadovoljan izvještavanjem napao je dopisništvo sarajevskog Dnevnog avaza i nanio tjelesne povrede novinarki Brankici Spasenić.
„Povod za ovaj napad bio je tekst koji je Spasenić krajnje profesionalno i objektivno uradila, a koji govori o smrti šesnaestogodišnjeg dječaka koji se predozirao steroidima“, kažu u uredništvu Dnevnog avaza.
Kaurin je, osim na dopisništvo Dnevnog avaza, izvršio napad i na novinare u listu Press RS, koji su se, također, bavili ovom temom.
Član udruženja BH novinari Vlado Šušak ističe da i neka druga istraživanja pokazuju da su mediji u Bosna i Hercegovini i okruženju samo djelomično slobodni:
„Medijska organizacija istočne u jugoistočne Evrope SEMO, koja ubuhvata 20-ak zemalja, zabilježila je čak 684 slučaja kršenja medijskih sloboda u prošloj godini. Konstatovali su da vlasti zemalja istočne i jugoistočne Evrope tvrde da poštuju slobodu štampe, a opet se tamo novinari pritvaraju i trpe napade, i fizičke i verbalne, svojina medija se uništava, nastavlja se sa pritiscima na novinare, dok je autocenzura, kako se čini u ovoj organizaciji, pravilo“, kaže Šušak.
I ovogodišnje istraživanje percepcije javnosti o slobodi medija potvrdilo je da građani u oba bh. entiteta sve više vide da mediji nisu potpuno slobodni u svom radu, kaže predsjednica udruženja BH novinari Milkica Milojević:
„Građani smatraju da je sloboda medija na nezavidnom nivou u oba entiteta. Nešto više od trećine ispitanika smatra da je sloboda medija u BiH na nešto većem nivou nego 2010., dok gotovo četvrtina smatra da je sloboda medija manja. Ispitanici smatraju da mediji nisu nezavisni, te da na njih najviše utiču političari i političke stranke.“
I naša anketa je potvrdila da većina građani BiH sumnja u slobodu medija:
„Političari govore šta će mediji govoriti.“
„Mislim da su mediji BiH pod ispravnom kontrolom i da sa izvještavanja potpuno istinita.“
„Otprilke jedan dnevnik gledam na četiri programa. Od ta četiri programa između redova pročitam i otprilike skontam šta je posrijedi.“
„Mislim da nemju dovoljno slobode. Po mom mišljenju vrši se određeni pritisak na slobodno novinarstvo i tu bi trebali imati malo drugačije aršine jer ono što mediji objavljuju, to javnost čita i većinom misli da je to to što se napiše.“
Građani najviše vjeruju medijima
Pod posebnom političkom kontrolom, i to nije samo moja procjena, nalaze se dva javna emitera: Federalna televizija i Radio televizija RS, kaže sekretar udruženja BH novinari Borka Rudić.
Borka Rudić
„Vi znate da je to u Federaciji SDP, a u RS-u SNSD. To su dvije političke partije koje kontrolišu javne servise. Mi smo takvu situaciju imali i na proteklim izborima 2010. Bojim se da će ista situacija biti zadržana i pred ove lokalne izbore. Problem sa BHRT-om jeste činjenica da se taj javni servis sada pokušava politički potčiniti. I to je pokazano kroz način izbora sadašnjeg generalnog direktora BH televizije i kroz činjenicu da se sve više i više uvode ograničenja za novinare u tom javnom servisu“, kaže Borka Rudić.Helena Mandić iz Regulatorne agencije za komunikacije, kojoj je jedna od misija i stvaranje uslova za kontinuiran razvoj medijskih sloboda, ističe da u ovakvim slučajevima RAK ne može reagovati:
„Mi ne možemo nametati specifične sadržaje koje će stanice emitovati, tipa da odredimo pojedinačne emisije. Mi damo generalni okvir, a na stanicama je da odluče na koji način će to ispuniti.“
Ipak, prema riječima Milkice Milojević, ohrabruje što, uprkos lošem stanju medijskih sloboda, građani BiH, čak 82 posto ispitanika u posljednjem istraživanju, najviše vjeruje medijima:
„S tim da blago raste povjerenje prema institucijama vlasti i prema vjerskim zajednicama, a istovremeno, što je vrlo interesantno, i dalje su na dnu ljestvice povjerenja političari i političke stranke. Njima najmanje vjeruju građani. Također je primjećen i blagi pad povjerenja u medije u RS-u“, navodi Milkica Milojević.
S druge strane zabrinjava da još uvijek postoji dosta građana BiH koji smatra da su napadi na medije i novinare opravdani.
A upravo u srijedu, na dan slobode medija, izvjesni Dražen Kaurin, nezadovoljan izvještavanjem napao je dopisništvo sarajevskog Dnevnog avaza i nanio tjelesne povrede novinarki Brankici Spasenić.
„Povod za ovaj napad bio je tekst koji je Spasenić krajnje profesionalno i objektivno uradila, a koji govori o smrti šesnaestogodišnjeg dječaka koji se predozirao steroidima“, kažu u uredništvu Dnevnog avaza.
Kaurin je, osim na dopisništvo Dnevnog avaza, izvršio napad i na novinare u listu Press RS, koji su se, također, bavili ovom temom.